Efésios 4

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nonji Ofoŋke qakatoru dimaku gioine babe ore witi ŋi fukego. Buŋo oi miforeru maŋ-ŋaŋuŋ buŋo yoji miku bapakarego: Anutuji eebobo kuririineke eba eku gonimiŋ ore oŋga ŋareya, ore so ŋoŋo gogo fuŋine mo goinebi.
1 Ayu i Regah wabinamaim dibur arun ama’ama, imih kwa ao’ototofari, God ayawas ya’asair eaf kwana kwabaib imaim kwanama.
2 Maŋ-ŋaŋuŋ ba waki eru buŋo rurumaŋgo raru ŋiŋigo waigo paio eyareku goinebi. Yobiŋ maneku karieru goinebi. Ŋoŋo aimuŋ eru sembenere mobe so bokirieinebiyoŋ, mirimbobo eru manji jojoko eku goinebi.
2 Mar etei taiyuw kwanayara’iyi, kwanakakaf, yatenanub, yabowamaim taituwa kwanabuwih.
3 Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ qojugaru womore niginji kiperu qodure ŋabeega, ŋoŋo maŋkikipe oi botuŋaŋuŋgo peiŋ ore yameŋ keku dimainebi.
3 Anun Kakafiyin buwi kwana bita’imoni i kwanasinaftobon a kou’ay nati i kwanabukikin tufuwamaim kwanama.
4 Anutuji oŋga ŋareya, oo sogokoŋ seŋgiŋbaŋgiŋ bofukekimiŋ ore ooriŋaŋuŋ moakoŋ oi akoŋ ŋareme odigaru gogobi. Ore so ŋoŋo oŋuine akoŋ Kristore fori saki fuine moakoŋ fukebi Moro Tiriine moakonji dobe ŋabeko goinebi.
4 Biyat i ta’imon, Anun Kakafiyin i ta’imon, God ea’afit i nuhifot ta’imon tabai,
5 Ofoŋnoŋuŋ moakonji siŋaŋ ŋabeko sogokoŋ manesiŋ gabi miti meso moakoŋ oi akoŋ rau ŋarebi moko fukeru gogobi.
5 Regah i ta’imon, baitumatum i ta’imon, bapataito i ta’imon.
6 Anutunoŋuŋ moakonji sosowo mama enoreega. Iŋoji ya sosowo yobu nodureru Ofoŋnoŋuŋ ropekiine fukeega. Oŋu fukeru miine reŋgakimiŋ ore sosowo bapakareru dobe noberu maŋnoŋuŋ so ŋeŋe gogo enoreega.
6 Naatu God i ta’imon, sabuw tutufin etei’imak Tamat, naatu iti etei’imak ata ukwarin, Regah ta’imon, etei’imak wanawanatamaim ebowabow, naatu wanawanatamaim ema’am.
7 Ore so sogokoŋ Kristore saki fu moakoŋ gogobeneŋyoŋ, Kristoji yauŋmoririine maŋ aŋiinere so kese noreya. Gio bobore mamane yauŋ fuŋne fuŋne oi moakoŋ moakoŋ sonoŋuŋgo boroiŋga noreko gogobeneŋ.
7 It ta’ita’imon manaw kabeberamaim Keriso ana usar bitit i ra’at naatu igewasin kwanekwan.
8 Ore buŋoine oi iŋi mime Biŋe Quraŋgo pega,
8 Buk Atamaninamaim iti na’atube eo,
9 “Paibe ropeya,” Anutuji buŋo oi uruŋure miya? Ore fuŋine oi iŋi: Kristoji rone Sombuŋgone wakiya. Oi moreŋ dikiineo yukibe rakaya.
9 Tur iti, “Yen Auyom.” Ana’an i iti, wantoro’ot i marane ra’iy, re anababatun me wanawanan run.
10 Rakaya, iŋoji oŋuakoŋ kirieru paibe ropeya. Roperu Sombuŋ kaere koroine sosowo yadureru paiineo paibe roperu goga. Oo goku Sombuŋ eru morende yareya sosowo oi usuŋineji pusegaru sosowo saga foreko goga.
10 Imih orot nati taiyuwin yara’iy re’er, nati orot ta’imon yen auyomtoro’ot tit, naatu mar ana hanef etei natabir rabon mar tafaram tutufin etei ana’itinin bai karatan.
11 Kristoji ŋiŋigo noŋunde mamane yauŋine fuŋne fuŋne iŋi boroiŋga noreya: Gioine boroiŋga noreko goineji sosore ŋiŋigo qoruine (aposol) fukebuŋ. Goineji kajeqouŋ ŋiŋigo (profet) fukebuŋ. Goineji maŋbapakare ŋiŋigo (ewanjelis) fukebuŋ. Goineji ŋirau pasto eru qaqaji fukebuŋ.
11 Naatu i taiyuwin siwar bow orot ta ta faramih, orot afa tur abarayah himatar, afa dinab tur faramayah himatar, afa binanuyah himatar, afa Kirisiyan hai bonawiyenayah himatar, naatu afa bai’obaiyenayah himatar,
12 Kristore saki fu oi maŋkekerisie kufufuŋpuine. Niŋoji yoŋore maŋ kitiŋgabeneŋ sasanaŋ bofukenimiŋ ore gioine oŋu boroiŋgaru igodoŋ nobeya. Kufufuŋ gbagbataeŋine noŋuŋ sosowoji mande gio bakimiŋ ore jaue foreru gokimiŋ ore eru oŋu basanaŋ nobeya.
12 saise God ana sabuw tatabobuna’ih bowabow ana ef hitaso’ob. Naatu bowabow tataburiri tatabow Keriso biyan tatawowab tara’at tayen
13 Oŋu oŋu gio furuine furuine baku goku Anutu manesiŋ garu jiki Madeine mane mukuku oiji qoqodure eku moakoŋ fukeru dimakimiŋ. Anuture mamane eru kuriri yaine sosowo oi kokoiineji Kristoreo pega. Niŋoji Kristore rouŋgone mamaneine eru usuŋine porebeneŋ gbogboba nobeko sogueru saueru sanaŋgaru gobeneŋ kuririine kese noreko sosowo fukeko gokimiŋ.
13 tanan it etei ata baitumatum an ta’imon tamatar. Naatu God Natun ana kirikirifot tataso’ob gewas, wanawanat takwat Keriso ana tutufin tatab.
14 Jikigaru namade oŋuine egu gokimiŋ ore Kristoji maŋnoŋuŋ bapakareru iŋoyoŋe oŋuine kuririnoŋuŋke fukekimiŋ ore dobe nobeega. Namade oŋuine gobeneŋ penaroŋ ŋiŋigoji buru oi me oi ruaru gbedigaru kepore norebi rondiŋgaru waki nobeya, ŋoŋo ore so fukeru kosa egu gonimiŋ. Gbinji poporiŋ oruŋoruŋ keko koeji kukugako siriji yaurasa kosa ogagaru raqo-wareqo eru siombeŋsaombeŋ eega. Ore so moreŋ ŋiŋigoji sakigo rurua eru qouŋ baku mamane eaduineke bofukeru ŋiŋigo kosa qaji yarebi tiŋtuŋ eegobi.
14 Saise it boro men kek na’atube tatama’am, sabuw baifufuwenayah hitan hitifufuwit ata baitumatum hitiyuwiyuwimih. Kotar yabat nane ebabin ebiyuwiyuwibe. Anayabin sabuw hai notamaim baifuwen tur afa himataren sabuw afa hifufuwih hinawiyih sa’ab tenan.
15 Ore so kosa so goinebiyoŋ, buŋo foriine akoŋ damaŋ so miku jojoko naduŋgaduŋ eru goinebi. Oŋu goku Kristoji qorunoŋuŋ fukega, sorukuŋaŋuŋ iŋoreo gbedigabi rakako qiŋ keru ya sosowo oo sogueru sanaŋgaru kuririŋaŋuŋke fukeru goinebi.
15 En baise nati efanin, yabowamaim tur anababatun tanao, ef tata’ane ata orot ukwarin Keriso wanawananamaim tanawowabit tanayen.
16 Kristoji qorunoŋuŋ fukeru iŋoyoŋunde saki fu noŋuŋ sosowo siŋaŋ nobeko ruaine sosowoji saki fuine eru me kufuine jikigaru kiperu qodure norebi moko fukegobeneŋ. Usuŋ moakoŋ moakoŋ pe norega ore so gionoŋuŋ baku kitiŋgaru manji jojoko naduŋgaduŋ ebeneŋ foriine saki fu oiji sanaŋgaru sogueega. Oŋu.
16 I ana bainakokomaim biyat tutufin etei bai na ikokofan wowab gewas. Naatu biyat hai bowabow Regah bitih na’atube tebowabow ana veya biyat i erara’at naatu yabowamaim ewowowab gewas.
17 Oŋu fukegobeneŋ ore nonji Ofonde mi baru siŋaŋ bobo buŋo iŋi mibe mane mukuinebi: Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo maŋ mamaneyaŋuŋ jibugame yau oŋuine fukeru omaine yobu kosa goegobi, ŋoŋo yoŋore kamasi sembene oi so jikigaru eba eku goinebi.
17 Regah ana onowatenamaim ayu kwa abimatnuwi, Eteni Sabuw tema’am na’atube men kwanama’amih, anayabin nati sabuw i hai not hikwaris koko’awabe tema’am.
18 Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigo yoŋore maŋ mamaneji qisiri eko Anutuke gogore jijibu eku jibugagobi. Mamane sembeneji maŋyaŋuŋ kebojiru gigaya ore eru qaqouma eru mutu gogobi. Ore eru Anuture gogo sanaŋineo so qakatoegobiyoŋ, yoŋoyoŋe akoŋ kosa yobu gogobi.
18 Hai not etei i gugumin awan karatan, God ana yawasamaim i hitabaratait nabin anababatun tebatabat, anayabin ukwarih i hifokar naatu dogoroh hikabay.
19 Siŋaŋyaŋuŋ so sisiŋaŋ ebi maŋyaŋuŋ kejiga foreko mimi dariineke maneru gogobi. Maŋyaŋuŋ boesauji kiperu keboji yabeme ya oŋuinere kosa jerieegobi. Ya roku rokiminde ebu eru sase eegobi.
19 Biya’ohow naniyan i men kafai hiso’ob, hai yawas tutufin etei kakafin nowanamih hitin bai susuw, naatu in sesebar teo’onofar.
20 Yoŋoji oŋu eegobiyoŋ, ŋoŋo Kristoke gogore fuŋne oi oŋuine so qaji ŋarebi manebuŋ.
20 Baise kwa i men iti na’atube hi’obaiyi kwana Keriso kwasu’ubimih.
21 Ŋoŋo buŋo foriinere Rau Yesuke qakatobi ore so fuŋine qaji ŋarebi foriine iŋi mane mukubuŋ:
21 Kwa Keriso isan i hio kwanowar, naatu Turobe yawas gewasin Jesu wanawananamaim ema’ama isan i hi’obaiyi.
22 Rone eeboboŋaŋuŋ raŋgbaŋine boyobebi aŋiŋaŋuŋ sanaŋine sembeneji sinefuru eŋareme sisibiri ee eiŋgo ebuŋ. Kadi qaji ŋarebi manebuŋ, ore so maŋ-ŋaŋuŋ raŋgbaŋine bomukuru bokeru ŋadi gainebi.
22 Imih kanab atamanin nawiyi yawas kakafih, baifufuwen in kura’ara’ahi kwasinaf gugurusi, nati kanab atamanin i kwanikiya’ub kwanabosair.
23 Maŋ mamaneŋaŋuŋ bogborebi gboreru goinebi ore kadi qaji ŋarebuŋ.
23 Dogor naatu a not etei i kwanabow kwaniwa’an boubuh hinamatar,
24 Anutuji noŋuŋ iŋoyoŋunde mosire so gbagbataeŋine fukeru sanaŋgaru gokimiŋ ore bofuke nobeya. Maŋ gariinere gogo posiine boyobekimiŋ ore rua nobeya. Ore eru maŋ gariine oi akoŋ bio kebi rakako goinebi. Kadi oi oŋu qaji ŋarebi mane mukubuŋ.
24 naatu kanab boubun God ana’itininabe wowab yai inu’in i kwanab kwaniyoun, saise yawas anababatun, ana ef mutufor naatu kakafiyin boro imaim nirerereb.
25 Kadi oŋu peko noŋuŋ Kristore saki fu moakoŋ ore maŋineo kakagbo oŋuine jikigaru oogo fukeru gogobeneŋ. Ore eru buŋo ikoine oi bomukuru bokebi rakame botuŋaŋuŋgo buŋo foriine akoŋ sosowo mimane eku goinebi.
25 Naatu baifufuwen i kwanihamiy, taituwa isah i turobe hai tur kwana’owen, anayabin it etei tana taita’imon Keriso biyan tamatar.
26 Kanegaru yombeŋgo enimiŋ ine, jibu agiburaŋ so einebi. Maŋ-ŋaŋuŋ rigaŋgaiŋ, buŋoŋaŋuŋ oi pipa wegi jiŋoji so tariru rakame mitaribi posikeine.
26 Ya nasoso’ar na’at, men yaso’ar nabonawiyi bowabow kakafin inasinaf. Naatu men yaso’ar auman inama nan veya nare.
27 Oŋu Sembene Rauineji botuŋaŋuŋgo egu wapeiŋ ore kepieru damaŋ mo so oteru pipa yobeinebi.
27 Men Demon Mowan veya nati’imaim initin narunamih.
28 Moji kiaŋ bobo goya, iŋoji oŋu moke so eine. Oŋu matayoŋ, iŋoyoŋunde meji gio yameŋ keku baku goine. Gio baku iŋoyoŋunde uqo meboine bofukeru soine afagaru ŋiŋigo wakiqoqoine kitiŋ yabeeine.
28 Orot yait ebabain, i bain nihamiy naatu nabusuruf nabow, saise ma gewasin nab nama gewas. Naatu sabuw yababan wairafih nibaisih.
29 Buŋo sembeqambe mo miŋaŋuŋgone so wakiineyoŋ, buŋo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ kitiŋgaku basanaŋgaiŋ, ŋoŋo oi akoŋ miku goinebi. Ŋiŋigo buŋoŋaŋuŋ maneru maŋyaŋuŋ pega ore so uŋsowonde embimbiŋgagobi, ore so kajeqouŋ buŋo yarebi aŋiine maneru fianobuŋ.
29 A tur men womararin ina’omih, baise baibais ana tur gewasin inao, saise sabuw baibais abisa tekokok boro hinab nawowabih hinara’at. Naatu sabuw iyab tur tenonowar boro nibaisih.
30 Anutuji biŋepuine duenoŋuŋ bako Sombuŋgo ropekimiŋ, damaŋ ore moge sanaŋine qakato ŋabeko maŋ-ŋaŋuŋgo rakaru Anuture moge fukega. Ore eru Anuture moge Moro Tiriine oi beusembe so qa teinebi.
30 Naatu God Anun Kakafiyin men yababan kwanitin. Anayabin Anun Kakafiyin i God ana’i’inanen wanawanatamaim ema’am it i nowan. Saise nati Veya gagamin nanan ana veya it boro narufamit nabotaitit tanatit.
31 Ŋoŋo maŋmoki eru maŋgigi sosowo oi qomukuru bokebi jorigo ŋeine. Manjoji so boruŋgaru ja ŋabeko maŋ-ŋaŋunji jigo qaku kakane keku egu mimi einebi. Oŋuakoŋ ŋadiqoqo buŋo fofoine oi so miinebi. Wuwunuŋ fuŋne fuŋneji maŋ-ŋaŋuŋ egu kebojigaiŋ ore oi sosowo ŋadi gabi jojorigo peine.
31 Imih dogor wanawanan tenakuyakuy, gagamat, yaso’ar, okwanekwan naniyah kakafih ta ta etei kwanihamiyen.
32 Jojorigo peineyoŋ, oogo eku kekemiriŋ eru waigo paio ee eru goinebi. Kristoke qakatobi Anutuji agiburaŋ-ŋaŋuŋ bokeru jure ŋareya, ŋoŋo ore so jikigaru agiburaŋ-ŋaŋuŋ boboke eru goinebi. Oŋu.
32 Naatu nati sawar efanih, kwa i taituwa etei isah kwanamanaw kwanakabeber, kwaniwanbabanih. Naatu notawiyen isa nama, Jesu Keriso ana bowabowamaim God notanotawiyit na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.