Atos 5

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Oŋu eru gobuŋyoŋ, ŋi mo tinaine Ananaias ŋonuŋine tinaine Safaira yokoji gio moreŋyakunde mobe furiine banimiŋ ore ruabu.
1 Havia, porém, um homem chamado Ananias que, com sua esposa, Safira, vendeu uma propriedade.
2 Ruabire furiine wareko ŋiji moneŋ mobeine iŋoyoŋunde sabareku bosoŋgame ŋonuŋineji oi mane foreko mobeine mo roru wareru aposol yoŋore meo ruaya.
2 Levou apenas parte do dinheiro aos apóstolos, mas, com aprovação da esposa, afirmou que aquele era o valor total e ficou com o resto.
3 Meyaŋuŋgo ruayayoŋ, Pitaji iŋi ojiya, “O Ananaias, go wamore Satan so igogande maŋgo pusega? Iŋoji maŋgo puseko goji esoigaru Moro Tiriine sinefuru eteru gakere morende moneŋ mobe sabareku sumuŋgage?
3 Então Pedro disse: “Ananias, por que você deixou Satanás encher seu coração? Você mentiu para o Espírito Santo quando guardou parte do dinheiro para si.
4 Go ore rauine fukemeŋ, damaŋ oo oi gakere biŋe fukeya me? Gakere moreŋgo furiine babi furiine wareya, moneŋ oi gore biŋe fukeya me mata? Go wamore maŋgoo buŋo kiperu ya yo ege? Go buŋo ikoine miku oŋuine oo ŋiŋigo so eadu enobegeyoŋ, Anutu iŋoyoŋe eadu etege!”
4 A propriedade era sua para vender ou não, como quisesse. E, depois de vendê-la, o dinheiro também era seu, para entregar ou não. Como pôde fazer uma coisa dessas? Você não mentiu para nós, mas para Deus!”.
5 Oŋu ojime buŋo oi maneru rondiŋgaru wakiru moreŋgo rakaru komeya. Oŋu komeko ŋiŋigo sosowo ore biŋeine maneru sombuyaŋuŋ kokoine manebuŋ.
5 Assim que Ananias ouviu essas palavras, caiu no chão e morreu. Um grande temor se apoderou de todos que souberam o que havia acontecido.
6 Komeko ŋi jeŋoŋ yoŋoji waperu qoŋgbuŋine roru komoŋ garu koboru raru yaŋgabuŋ.
6 Então alguns jovens se levantaram, envolveram o corpo num lençol e o levaram para fora, e depois o sepultaram.
7 Aua yokaomo tariko ŋonuŋineji ya fukeya, oi so maneru wareya.
7 Cerca de três horas depois, sua esposa entrou, sem saber o que havia acontecido.
8 Wareme Pitaji ŋonuŋine Safaira iŋi weu teya, “Ŋoko gio bobo moreŋ-ŋakuŋ mobeine furiine banimiŋ ore ruabire moneŋ wareya, oi ore so me mata? Oi najinde manebemiŋ!”
8 Pedro lhe perguntou: “Foi esse o valor que você e seu marido receberam pelo terreno?”. Ela respondeu: “Sim, foi esse o valor”.
9 Oŋu bokirieme ojiya, “Ŋoko wamore maŋmoakoŋ eru Ofonde Moro Tiriine eadu etegobire? Mane, ŋoegoji komeko ŋiji roru raru yaŋgabi, yoŋoji mendi yo bombeŋgakabi fonuŋine manege. Yoŋoji go oŋuakoŋ komoŋ garu kobo garu ranimiŋ.”
9 Então Pedro disse: “Como vocês puderam conspirar para pôr à prova o Espírito do Senhor? Veja, os jovens que sepultaram seu marido estão logo ali, perto da porta, e também levarão você”.
10 Oŋu ojime oo akoŋ rondiŋgaru Pitare maŋfuŋgo rakaru komeya. Komeko ŋi jeŋoŋ yoŋoji waperu qoŋgbuŋine bofukeru roru koboru raru ŋoeinere qaŋaŋgo yaŋgabuŋ.
10 No mesmo instante, ela caiu no chão e morreu. Quando os jovens entraram e viram que ela estava morta, levaram seu corpo para fora e a sepultaram ao lado do marido.
11 Yaŋ gabi maŋkekerisie kubu sosowo yoŋoji maneru waragabi biŋeine saueme sosowo maneru sombuyaŋuŋ kokoine manebuŋ. Oŋu.
11 Um grande temor se apoderou de toda a igreja e de todos que souberam desse acontecimento.
12 Oŋu ruabi Anuture usunji aposol dobe yabeko gio baku meyaŋuŋ ŋiŋigo paiyaŋuŋgo ruabi Anutuji soi mosi qoqowirie fuŋne fuŋne bako botuyaŋuŋgo kokoine fukeya. Ŋiŋigo Yesu manesiŋ gabuŋ, sosowo yoŋoji boji sorinde jokoroŋ maŋgo roperu kiŋ Solomonde kae jiŋo saraŋineo tumaŋgaru kubu moakoŋ fukeru gobuŋ.
12 Os apóstolos realizavam muitos sinais e maravilhas entre o povo. Todos se reuniam regularmente no templo, na parte conhecida como Pórtico de Salomão.
13 Oŋu tumaŋgaru gokabi ŋiŋigo goineji kokoiyaŋuŋ maneru ruruine eru moji yoŋoreo so jikigaya. Oŋu matayoŋ, ŋiŋigo kubu yoŋoji araŋ kokoine ba yareku gobuŋ.
13 Quando se reuniam ali, ninguém mais tinha coragem de juntar-se a eles, embora o povo os tivesse em alta consideração.
14 Oŋu tumaŋgaru gobuŋyoŋ, jibu ŋiŋigo boakoŋ yoŋoji kubuyaŋuŋ jikiga yareru gobuŋ. Ŋi eru ŋigo qokoine qokoine yoŋoji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebi kubuyaŋunji sogueru saueya.
14 Cada vez mais pessoas, multidões de homens e mulheres, criam no Senhor.
15 Aposol yoŋoji gio oŋu bakabi ŋiŋigo boakonji fiabuŋ. Oŋu fiabuŋ ore eru goineji jibe ŋiŋigo oga yaberu pepe gbaku koboru kadi qaŋaŋineo oŋuakoŋ ŋeŋe bobiaŋgaru moki ramegaru oo rua yaberu iŋi mibuŋ, “Pitaji wareru nodureiŋ, sasakoineji damaŋ oo yoŋoreone more paio ropeko fiana.”
15 Como resultado, o povo levava os doentes às ruas em camas e macas para que a sombra de Pedro cobrisse alguns deles enquanto ele passava.
16 Oŋuakoŋ taoŋ eru kae Jerusalem siti roregaru ŋeku ragobi, yoŋoreone ŋiŋigo kubu kokoineji poreru warebuŋ. Oŋu wareru ŋiŋigo jibe bayabeya eru gemoji noŋguŋ bayareru bapeboriŋ eyarebuŋ, oi oga yaberu wareru wapebuŋ. Wapebi sosowo yoŋoji fiabuŋ. Oŋu.
16 Muita gente vinha das cidades ao redor de Jerusalém, trazendo doentes e atormentados por espíritos impuros, e todos eram curados.
17 Oŋu eru gobi soriŋ gio siŋaŋ qoruineji eru iŋore ogopu Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) pati kitiŋ gabuŋ, sosowo yoŋore maŋ rigaŋgame aari manebuŋ.
17 Tomados de inveja, o sumo sacerdote e seus oficiais, que eram saduceus,
18 Aari maneeru aposol oga yaberu kiperu gawmande witi pigo rua yabebuŋ.
18 prenderam os apóstolos e os colocaram numa prisão pública.
19 Rua yabebuŋyoŋ, ubu oo pebi Ofonde mimerereŋ moji witi pi mendiine mendiine roru oga yaberu sakibe wakiru iŋi yajiya,
19 Um anjo do Senhor, porém, veio durante a noite, abriu as portas do cárcere e os levou para fora.
20 “Maneniŋ, ŋoŋo raru boji soriŋgo roperu ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo dimaku gogo gariinere fuŋne sosowo totogo yajiniŋ.”
20 “Vão ao templo e transmitam ao povo esta mensagem de vida!”, disse ele.
21 Oŋu yajime kae fureme boji soriŋgo roperu dimaku Biŋe buŋo qaji yarebuŋ. Oŋu dimaku qaji yarebi soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru ogopuine kitiŋ gabuŋ, yoŋoji roperu soriŋ kaunsol kubu eru Israel minebobopuyaŋuŋ kepore yabebi moko tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru dimaku kambanti goine aposol oga yabeiŋ ore sore yabebi witi pigo rabuŋ.
21 Desse modo, ao amanhecer, os apóstolos entraram no templo, conforme haviam sido instruídos, e, sem demora, começaram a ensinar. Mais tarde, o sumo sacerdote e seus oficiais chegaram, reuniram o conselho,
22 Rabuŋyoŋ, oi oo so bofuke yaberu omaine kirieru sunduyaŋuŋ iŋi ruabuŋ,
22 Mas, quando os guardas do templo chegaram à prisão, os homens não estavam lá. Então voltaram e contaram:
23 “Niŋo fofori witi pigo roperu mendi sanaŋine kebi dimako ŋi joruyaŋuŋke yoŋoji mendi so dimabi ŋone yabegobeneŋ. Oi ŋone yabegobeneŋyoŋ, mendiine roru roperu oo ŋi mo so bofukegobeneŋ.”
23 “A prisão estava bem trancada, com os guardas vigiando do lado de fora, mas, quando abrimos as portas, não havia ninguém!”.
24 Oŋu sunduyaŋuŋ ruabi sorinde sa siŋaŋ qoruine eru soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji buŋo oi maneru maŋyaŋuŋ jibugako mibuŋ, “Opopoŋ! Muŋambe oŋu fukeru jiki moke qoqopuse eko uruŋu egu fukena?”
24 Ao ouvir isso, o capitão da guarda do templo e os principais sacerdotes ficaram perplexos e se perguntavam o que aconteceria em seguida.
25 Oŋu mibi moji waperu iŋi yajiya, “Maneniŋ, ŋi witi pigo rua yabebuŋ, yoŋoji boji soriŋgo dimaku ŋiŋigo Biŋe buŋo qaji yaregobi.”
25 Então alguém chegou com a seguinte notícia: “Os homens que os senhores puseram na cadeia estão no templo, ensinando o povo!”.
26 Oŋu yajiko sorinde sa siŋaŋ qoruineji kambanti oga yabeme rabuŋ. Raru “Ŋiŋigoji ko bokeru egu nobenimiŋ,” miku kokoi maneru wiriine akoŋ boji soriŋgo roperu aposol oga yaberu warebuŋ.
26 O capitão e seus guardas foram e prenderam os apóstolos, mas sem violência, pois temiam que o povo os apedrejasse.
27 Oŋu oga yaberu wareru soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋoo rua yabebi dimabi soriŋ gio siŋaŋ qoruineji iŋi weu yareya,
27 Em seguida, levaram os apóstolos e os apresentaram ao conselho de líderes do povo, onde o sumo sacerdote os confrontou.
28 “Ŋoŋo Yesure tina miku buŋo mo so qaji yareinebi. Niŋoji oŋu miku agi sanaŋine rua ŋarebeŋyoŋ, buŋo ore foriine uruŋu fukeya? Ŋoŋoji jibu jikigaru Yesure binaŋ qaji yarebi Jerusalem siti sosowo saga nobe foreme gogobeneŋ. Eme ŋi oiji komeru dariine keseme ŋoŋoji iŋi nojiegobi, ‘Iŋore buŋoji Juda niŋore paio roperu pega.’”
28 “Nós lhes ordenamos firmemente que nunca mais ensinassem em nome desse homem”, disse ele. “E, mesmo assim, vocês encheram Jerusalém com esse seu ensino e querem nos responsabilizar pela morte dele!”
29 Oŋu weu yareyayoŋ, Pita eru aposol goineji iŋi bokiriebuŋ, “Niŋoji ŋiŋigo ŋoŋore mimiti reŋgakimiŋ ore eru Anuture buŋo odurebeneŋ so sagaiŋ. Mata!
29 Pedro e os apóstolos responderam: “Devemos obedecer a Deus antes de qualquer autoridade humana.
30 Anutuji noŋunde apa ŋasopure ofoŋ fukega. Ŋoŋo Yesu yo ombuineo gbedigaru qabi komeyayoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereya.
30 O Deus de nossos antepassados ressuscitou Jesus dos mortos depois que os senhores o mataram, pendurando-o numa cruz.
31 Anutuji oi kegboreru ogagaru roperu iŋoyoŋunde me furoineo ruame ŋega. Paibe ŋeko Anutuji agiburaŋnoŋuŋ boke noreiŋgo ore igodoŋgame Ofoŋnoŋuŋ eru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukega. Oŋuine fukeru Israel kufufuŋ qowirie nobeko maŋnoŋuŋ kerisiekimiŋ ore manega.
31 Deus o colocou no lugar de honra, à sua direita, como Príncipe e Salvador, para que o povo de Israel se arrependesse de seus pecados e fosse perdoado.
32 Niŋo ya oi ŋoneru buŋo sosowo oi kitiŋgaku miku munaŋ mogeine fukeru dimagobeneŋ. Moro Tiriineji oŋuakoŋ buŋo oi kitiŋgaku miega. Anutuji Moro Tiriine ŋiŋigo miine reŋgateegobi, yoŋore maŋgo ruaru biŋe qa yarega.”
32 Somos testemunhas dessas coisas, e assim é também o Espírito Santo, que Deus dá àqueles que lhe obedecem”.
33 Pitaji buŋo oŋu bokirieme soriŋ kaunsol kubu yoŋoji manebi maŋyaŋuŋ siqoji keketi oŋu ketigaya. Ketigako maŋyaŋuŋ jo jako aposol yabebi komenimiŋ ore manebuŋ. Oŋu.
33 Quando ouviram isso, os membros do conselho se enfureceram e decidiram matá-los.
34 Oŋu manebuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋi mo tinaine Gamaliel iŋoji soriŋ kaunsol kubu yoŋore botugo ŋeya. Iŋoji Kadi buŋore qaqaji ŋi goko ŋiŋigo sosowo araŋ ba tebi mineboboyaŋuŋ fukeya. Oŋu fukeru pakereru aposol oga yabebi sakibe rakaru kokiine mo odiganimiŋ ore mitigaya.
34 Um deles, porém, um fariseu chamado Gamaliel, especialista na lei e respeitado por todo o povo, levantou-se e ordenou que eles fossem retirados da sala do conselho por um momento.
35 Oŋu mitigako rakabi minebobo ogopuine iŋi yajiya, “Israel ŋipune, ŋoŋo ŋi yo uruŋu eyarenobuŋ, ore eru fiine akoŋ kokoiŋaŋuŋ maneru sisiŋaŋ-ŋaŋuŋ einebi.
35 Em seguida, disse aos demais: “Israelitas, cuidado com o que planejam fazer a esses homens!
36 Rone yukube ŋi mo tinaine Teudas iŋoji pakereru ‘Nonji soguneŋaŋuŋ fukego,’ miko muŋambe gosa goine tariko gogobeneŋ. Teudasji oŋu miko ŋi 400 ore so iŋoke jikigaru kikipe eku gobuŋyoŋ, moji oi qame komeko goineji ŋipuine qotike tebuŋ, oi bapakare yabebi totiekabi rowareyaŋunji jaŋgaru matae foreya.
36 Algum tempo atrás, surgiu um certo Teudas, que afirmava ser alguém importante. Umas quatrocentas pessoas se juntaram a ele, mas foi morto e seus seguidores se dispersaram, e o movimento deu em nada.
37 “Iŋore ŋadio Galili ŋi mo tinaine Judas fukeya. Iŋoji takis roninde ŋiŋigo tinayaŋuŋ quraŋgaru burugabuŋ, (sensus) damaŋ oo fukeya. Fukeru ŋiŋigo kepore yaberu bomunaŋ yabeya oyowo enimiŋ ore ogo babapipuine fukebuŋ. Oŋu fukebuŋyoŋ, oi oŋuakoŋ qabi komeko eru ogopuine qotike tebuŋ, goineji oi igodoŋgabi kokoi maneru totiebuŋ.
37 Depois dele, na época do censo, apareceu Judas, da Galileia, que fez muitos seguidores. Ele também foi morto, e seu grupo se dispersou.
38 Oŋu fukeko nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo ŋi yo yoŋore sakio ya kosa so einebi. Yoŋoji gio yo babi roware fukega, oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore mamane buruyaŋuŋ akoŋ fukega ine, oi jibugaru jaŋgaru mataeiŋ. Ore eru oi boke yabebi wakinimiŋ.
38 “Portanto, meu conselho é que deixem esses homens em paz e os soltem. Se o que planejam e fazem é meramente humano, logo serão frustrados.
39 Oi mataeiŋyoŋ, Anuture mamane buruone fukena ine, ŋoŋoji roware oi kipeiŋgo ore embimbiŋganimiŋ. Ŋoŋo Anutu iŋoyoŋe igogaru kiso eteru egu gonimiŋ. Ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne oŋuine egu bofukenimiŋ ore kokoiŋaŋuŋ maneru sisiŋaŋ-ŋaŋuŋ einebi.”
39 Mas, se é de Deus, vocês não serão capazes de impedi-los. Pode até acontecer de vocês acabarem lutando contra Deus”.
40 Gamalielji oŋu yajime kajeqouŋ buŋoine roru sabareku boyobebuŋ. Oi boyoberu aposol rua yabebi wapebi kambantire mibi ŋoru yabebuŋ. Ŋoru yabebi soriŋ kaunsol kubu yoŋoji aposol oi Yesure tina miku buŋo mo jikigaru egu miniminde agi sanaŋine rua yareru “Wakiru raniŋ,” mibuŋ.
40 Os demais membros aceitaram o conselho de Gamaliel. Chamaram os apóstolos e mandaram açoitá-los. Depois, ordenaram que nunca mais falassem em nome de Jesus e, por fim, os soltaram.
41 Oŋu mibi soriŋ kaunsol kubu bokeru rabuŋ. Kadio raru iŋi mibuŋ, “Yesure tinare eru tinabiŋenoŋuŋ oŋu bojibugagobi, oi Anutuji manega. Iŋoji niŋo joiserereŋ oŋuine manekiminde so maneru ŋone nobeko soine sagaga.” Oŋu miku maŋyaŋunji ore eru fiame jeriebuŋ.
41 Quando os apóstolos saíram da reunião do conselho, estavam alegres porque Deus os havia considerado dignos de sofrer humilhação pelo nome de Jesus.
42 Jerieru gio jikigaru baku una so boji soriŋgo ropebi eru piine piine oo raru Biŋe buŋo qaji yareru gobuŋ. Yesuji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, yoŋoji ore Bobiaŋ Biŋeine miku oo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru gobuŋ. Oŋu.
42 E todos os dias, no templo e de casa em casa, continuavam a ensinar e anunciar que Jesus é o Cristo.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.