Atos 26
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NVI
1 Oŋu ŋebi kiŋ Agripaji Pol ojiya, “Go soine gakere buŋo mobeine minde manebemiŋ.” Oŋu ojime Polji dimaku me ketigaru oteru iŋoyoŋunde buŋo kitiŋgaku iŋi fuŋgaru miya,
1 Então Agripa disse a Paulo: "Você tem permissão para falar em sua defesa". A seguir, Paulo fez sinal com a mão e começou a sua defesa:
2 “O kiŋ Agripa, Juda minebobo yoŋoji buŋo sakineo ruaru minaregobi, nonji buŋo sosowo ore mobeine oi muŋambe soine gore jiŋo maio totogo miiŋgo ore kiwaqawaineke manego.
2 "Rei Agripa, considero-me feliz por poder estar hoje em tua presença, para fazer a minha defesa contra todas as acusações dos judeus,
3 Goji Juda niŋore eebobo eru kekepari buŋonoŋuŋ sosowo oi poretiŋ mane mukuge. Ore eru nonji fofori kiwaqawaineke manego. Oŋu fukeko weu garego: Buŋo mibemiŋ, oi soine mane wirieru kaje rua.
3 e especialmente porque estás bem familiarizado com todos os costumes e controvérsias deles. Portanto, peço que me ouças pacientemente.
4 “Nonji Juda ŋiŋigo kubu maŋgo fukeru fuŋfuŋgaineone fuŋgaru nakene kantri yo eru sitinoŋuŋ Jerusalem oo go wapeboŋ. Ore eru Juda ŋiŋigo sosowo yoŋoji gogone jeŋoŋneone uruŋu waperu goboŋ, oi soine mane mukugobi.
4 "Todos os judeus sabem como tenho vivido desde pequeno, tanto em minha terra natal como em Jerusalém.
5 Yoŋoji fuŋnene damaŋ joroine mane mukugagobi. Aŋiŋaŋuŋ eko oi soine iŋi kitiŋgaku minobuŋ: Noŋunde soriŋ gio maŋineo Farisi pati niŋoji ŋaso yoŋore soriŋ mamane oi poretiŋ yobu boyoberu goegobeneŋ. Nonji rone yoŋore kubu patio roperu Kadi buŋo yameŋ keku boyoberu goboŋ.
5 Eles me conhecem há muito tempo e podem testemunhar, se quiserem, que, como fariseu, vivi de acordo com a seita mais severa da nossa religião.
6 Anutuji apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore jojofo buŋo ruaya, nonji ore foriine fukeiŋgo odigaru oori eru gogo. Ore eru muŋambe buŋo koroineo rua nubi dimago.
6 Agora, estou sendo julgado por causa da minha esperança no que Deus prometeu aos nossos antepassados.
7 “Noŋunde Israel ŋiŋigo kubu 12 niŋoji sosowo jojofo buŋo ore fori fukeiŋgo odigaegobeneŋ. Oi odigaru oori eru una ubu jijiki Anutu ohowe baku miteŋ gaegobeneŋ. O Ropekiinene, nonji oori oŋu eego ore Juda minebobo yoŋoji buŋo sembene sembene sakineo ruaru minareegobi.
7 Esta é a promessa que as nossas doze tribos esperam que se cumpra, cultuando a Deus com fervor, dia e noite. É por causa desta esperança, ó rei, que estou sendo acusado pelos judeus.
8 Anutuji ŋiŋigo komekiine bogbore yabeme pakerenimiŋ, ŋoŋo oi uruŋu eru so manesiŋ gagobi?
8 Por que os senhores acham impossível que Deus ressuscite os mortos?
9 “Nake oŋuakoŋ iŋi manesuku goboŋ, ‘Noŋ Yesu Nazaret ŋire tinabiŋe jurebe mataeiŋ ore jigo kokoine qabeminde so fukego’ Oŋu manesuku rosi eru goboŋ.
9 "Eu também estava convencido de que deveria fazer todo o possível para me opor ao nome de Jesus, o Nazareno.
10 Rosi eru Jerusalem oo fofori jigo qaku goboŋ. Soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji maŋgo enarebi mitigabe Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine oi kokoine oga yaberu witi pigo rua yabeebuŋ eru goine komeniminde buŋo mibi nonji oŋuakoŋ buŋo oi basanaŋgaru qotikeru (wout ruaru) goeboŋ.
10 E foi exatamente isso que fiz em Jerusalém. Com autorização dos chefes dos sacerdotes lancei muitos santos na prisão, e quando eles eram condenados à morte eu dava o meu voto contra eles.
11 Damaŋine damaŋine roregaru oŋgawowosi pi so jambae bayarebe maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋoji fukebuŋ. Fukebi Yesu mugaru igosisi etenimiŋ ore bapakareru buŋo fofoine miku poreru kane yabebe. Oŋu eyabebe ŋoŋoruji joineke qotiboti yabebi joiserereŋ maneru gobuŋ. Maŋneo jo jaku sarigame kekesuesue eyarebemiŋ ore joroineo kotu kantrire sitiine sitiine oo raru goboŋ.” Oŋu.
11 Muitas vezes ia de uma sinagoga para outra a fim de castigá-los, e tentava forçá-los a blasfemar. Em minha fúria contra eles, cheguei a ir a cidades estrangeiras para persegui-los.
12 “Eebobo oŋu eru gobe damaŋ mogo soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji noke maŋmoakoŋ eru maŋgo enarebi Damaskas sitio rabemiŋgo ore kadio raboŋ.
12 "Numa dessas viagens eu estava indo para Damasco, com autorização e permissão dos chefes dos sacerdotes.
13 O Sogunene, nonji kadio rabe una botuine oo Sombuŋgone kuririquraŋ mo pipa wakiya. Wakiru kirabori oŋu fukeru wegi jiriŋine odureru tamaeko ŋoneboŋ. Tatama oiji noŋ eru ŋi noke rabeŋ, niŋo kemaga nobeya.
13 Por volta do meio-dia, ó rei, estando eu a caminho, vi uma luz do céu, mais resplandecente que o sol, brilhando ao meu redor e ao redor dos que iam comigo.
14 Kemaga nobeko sosowo rondiŋgaru moreŋgo waki kebeŋ. Waki keku pebeneŋ nonde buŋo mo fukeko Hibru buŋoo iŋi najime maneboŋ, ‘Sol, Sol, go wamore kekesuesue enareege? Go bulmakao ŋiine oŋuine egu fukemiŋ. Rauineji moreŋ bomogaiŋ ore bulmakao ŋiine kijuji kipeme waigowaigo furugame sagagayoŋ, kosa poreru joineke yoberu ro furugaru ŋoŋoruji qame joiserereŋ maneega. Go ore so kosa riŋaru gakere ŋadi omaine yobu egu ketigamiŋ.’
14 Todos caímos por terra. Então ouvi uma voz que me dizia em aramaico. ‘Saulo, Saulo, por que você está me perseguindo? Resistir ao aguilhão só lhe trará dor! ’
15 “Oi maneru weuboŋ, ‘O Ofoŋ, go moji?’ Weube najiya, ‘Noŋ Yesu kekesuesue paio enareege, iŋo fukego.
15 "Então perguntei: Quem és tu, Senhor? "Respondeu o Senhor: ‘Sou Jesus, a quem você está perseguindo.
16 Iŋo fukegoyoŋ, go soine pakereru dima. Noŋ eru ya ŋonege eru jiki jikigaru fuke gareru gadubemiŋ, oi kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimaku nonde minebobo fukeru kiŋaŋne qaku goigoŋ. Go gio oi baku goigoŋ. Nonji ore eru fuke garego.
16 Agora, levante-se, fique de pé. Eu lhe apareci para constituí-lo servo e testemunha do que você viu a meu respeito e do que lhe mostrarei.
17 Nonji gakere Israel kufufuŋ kubu yoŋore meone bomuku gubemiŋ eru kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo sore gube ramiŋ, yoŋoji egu gunimiŋ ore oŋuakoŋ maro ke garebemiŋ.
17 Eu o livrarei do seu próprio povo e dos gentios, aos quais eu o envio
18 Nonji sore gube raru ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋ bomuruŋgande maŋyaŋuŋ kerisieru qisirigone tatamago wapenimiŋ. Jiŋoŋaŋuŋ piru maŋyaŋuŋ kerisieru Satande usuŋgone keŋgoroŋgaru Anuture dobu maŋgo warenimiŋ. Oŋu wareru manesiŋ narebi agiburaŋyaŋuŋ jureru bokebemiŋ. Bokebe Anutuji ogopuine roosiŋ yabe gbagbataeŋine fukegobi, yoŋore botugo roperu ŋeŋeyaŋuŋ roru seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru gonimiŋ.’ Yesuji oŋu qohoŋ nuru najiya.”
18 para abrir-lhes os olhos e convertê-los das trevas para a luz, e do poder de Satanás para Deus, a fim de que recebam o perdão dos pecados e herança entre os que são santificados pela fé em mim’.
19 “O kiŋ Agripa, Yesuji oŋu najime nonji Sombuŋgone qohoŋ iru ŋoneru fuŋine maneru oi kesoŋgaru gobemiŋgo maneru quŋgaboŋ. Ore eru nonji qohoŋ iru ore buŋo oi reŋgaru gio baku goboŋ.
19 "Assim, rei Agripa, não fui desobediente à visão celestial.
20 Oi reŋgaru roregaru Biŋe buŋo iŋi misaueku goboŋ: Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutureo kirieru wareru maŋ kerisiebuŋ ore foriine oi eeboboŋaŋunji yaduru goinebi. Biŋe buŋo oi rone Damaskas eru Jerusalem siti yoyoka oi gobuŋ, yoŋore mitaniŋgaru goboŋ. Ore ŋadiineo Juda kantri sosowo yoŋore miboŋ eru kotu kantri yoŋore miku maŋyaŋuŋ bapakareru goboŋ.
20 Preguei em primeiro lugar aos que estavam em Damasco, depois aos que estavam em Jerusalém e em toda a Judéia, e também aos gentios, dizendo que se arrependessem e se voltassem para Deus, praticando obras que mostrassem o seu arrependimento.
21 Fuŋne ore eru Juda ŋiŋigo goineji boji soriŋgo roperu oo qafa nuru yameŋ keku komiine nuiŋgo ore ebuŋ.
21 Por isso os judeus me prenderam no pátio do templo e tentaram matar-me.
22 “Oŋu ebuŋyoŋ, maŋne kerisieboŋ, oone go wapebe Anutuji bapi nuru goko damaŋ yoo jikigaru soine gogo. Babapi ore eru yo dimaku ropekiine eru wakiqoqoine ŋoŋore jiŋomaio dimaku buŋone yo migo. Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji ya fukeiŋgo ore mibuŋ, nonji yoŋore buŋo oi akoŋ poretiŋ boyoberu buŋo iŋi kitiŋgaku migo:
22 Mas tenho contado com a ajuda de Deus até o dia de hoje, e, por este motivo, estou aqui e dou testemunho tanto a gente simples como a gente importante. Não estou dizendo nada além do que os profetas e Moisés disseram que haveria de acontecer:
23 Anutuji buru ruame Munaŋqoqo Rauine Kristo iŋoji joiserereŋ maneru komeru ŋi fuŋfuŋgaine komegone pakereiŋ. Pakereru Anutu tatamainere fuŋne oi Juda kubu eru kotu kantri oi barariŋga yareru mitaniŋga yareru gobemiŋgo najiya.”
23 que o Cristo haveria de sofrer e, sendo o primeiro a ressuscitar dentre os mortos, proclamaria luz para o seu próprio povo e para os gentios".
24 Polji buŋoinere mobe oŋu miko gawana Festusji kiga yareku buŋo botuineo ketigaru miya, “Pol, go witijibu egarega. Mamane piine piine oo ropende mamanegoji saueru qorugo ba jibugako goge.”
24 A esta altura Festo interrompeu a defesa de Paulo e disse em alta voz: "Você está louco, Paulo! As muitas letras o estão levando à loucura! "
25 Oŋu miyayoŋ, Polji bokirieya, “O koito sariine Festus, nonji qorune jijibuine so fukego. Buŋo migo, oi mamane-muku buŋo foriine fukega.
25 Respondeu Paulo: "Não estou louco, excelentíssimo Festo. O que estou dizendo é verdadeiro e de bom senso.
26 Kiŋ Agripaji buŋo yoore fuŋne mane mukuga, oŋu manego. Ya sosowo oi soŋsoŋgo guru mogo so fukeya. Ore eru biŋe buŋo sosowo oi kiŋ koitore kajego rakame mane forega, ore so mane sanaŋgago. Ore eru nonji buŋone yo soine koimo paio dimaku mibe manege.
26 O rei está familiarizado com essas coisas, e lhe posso falar abertamente. Estou certo de que nada disso escapou do seu conhecimento, pois nada se passou num lugar qualquer.
27 O kiŋ Agripa, Juda ŋi go kajeqouŋ yoŋore Biŋe Qurande buŋo manesiŋ gage me mata? Oi manesiŋ gage, oŋu manego.”
27 Rei Agripa, crês nos profetas? Eu sei que sim".
28 Polji oŋu miko Agripaji bokirieru miya, “O Pol, goji damaŋ pompoŋine yobu yoo maŋne baparekande nonji maŋne kerisieru Kristore ogoine fukenobo ore manege me? Oŋu manesukuge me?”
28 Então Agripa disse a Paulo: "Você acha que em tão pouco tempo pode convencer-me a tornar-me cristão? "
29 Oŋu miko Polji bokirieya, “O kiŋ, buŋo joroine me pompoŋine minobo, oi jibu. Gonji akoŋ matayoŋ, muŋambe yo buŋone kaje ruaru manegobi, sosowo ŋoŋoji oŋuakoŋ Kristore ogopuine fukenimiŋ ore maŋ aŋineji maneru iŋi oŋga wosigo: O Anutu, maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru ŋabende nonji yoo gogo, ore so fukebi. Gbedi (nigiŋ) oi akoŋ ŋoŋore meo ropeiŋgo ore so manego.”
29 Paulo respondeu: "Em pouco ou em muito, peço a Deus que não apenas tu, mas todos os que hoje me ouvem se tornem como eu, menos estas algemas".
30 Oŋu bokirieme kiŋ koitoji pakereko gawana eru Bernaisi yokoji oŋuakoŋ pakerebu eru yoŋoke ŋebuŋ, yoŋoji sosowo pakerebuŋ.
30 O rei se levantou, e com ele o governador e Berenice, como também os que estavam assentados com eles.
31 Pakereru bokeru rabi ŋi yoine yoŋoji yoŋoyoŋe akoŋ mimane eku iŋi mibuŋ, “Ŋi yo oiji sembene mo so eko wamore omaine yobu nigiŋ gabuŋ? Iŋoji komere biŋe fukeiŋgo ore oŋu so fukega, oŋu manegobeneŋ.”
31 Saindo do salão, comentavam entre si: "Este homem não fez nada que mereça morte ou prisão".
32 Oŋu miku mimane eku Agripaji Festus ojiya, “Sisa-kiŋ koitoreo rabe buŋone botiŋgako poretiŋgaiŋ ore so yameŋ keku weuku mina ine, soine piruebeneŋ rakana.” Oŋu.
32 Agripa disse a Festo: "Ele poderia ser posto em liberdade, se não tivesse apelado para César".
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.