Atos 26

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Oŋu ŋebi kiŋ Agripaji Pol ojiya, “Go soine gakere buŋo mobeine minde manebemiŋ.” Oŋu ojime Polji dimaku me ketigaru oteru iŋoyoŋunde buŋo kitiŋgaku iŋi fuŋgaru miya,
1 Agripa iu, “O i baibasit abit taiyuw isa inao.” Paul uman bora’ah naatu taiyuwin wasfafar eo,
2 “O kiŋ Agripa, Juda minebobo yoŋoji buŋo sakineo ruaru minaregobi, nonji buŋo sosowo ore mobeine oi muŋambe soine gore jiŋo maio totogo miiŋgo ore kiwaqawaineke manego.
2 “Aiwob Agripa, ayu i abiyasisir anayabin boun o namaim Jew sabuw abisa isan ayu ubar hibitu i boro ana wasfafaru anao inanowar. Paul aiwob Agripa isah ibibinan|alt="Paul speaking to crowd" src="cn01993b.tif" size="col" loc="Act 26.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.1-2"
3 Goji Juda niŋore eebobo eru kekepari buŋonoŋuŋ sosowo oi poretiŋ mane mukuge. Ore eru nonji fofori kiwaqawaineke manego. Oŋu fukeko weu garego: Buŋo mibemiŋ, oi soine mane wirieru kaje rua.
3 Iti ao i turobe, anayabin o i Jew sabuw hai binanakwar naatu hai ofafar iso’ob kwanekwan, imih o abifefeyani yatenanub inama ana’o inanowar.
4 “Nonji Juda ŋiŋigo kubu maŋgo fukeru fuŋfuŋgaineone fuŋgaru nakene kantri yo eru sitinoŋuŋ Jerusalem oo go wapeboŋ. Ore eru Juda ŋiŋigo sosowo yoŋoji gogone jeŋoŋneone uruŋu waperu goboŋ, oi soine mane mukugobi.
4 Jew sabuw etei ayu kek ana veya mi’itube ama’am i hiso’ob, ayu au yawas no aneika au tafaramamaim mi’itube ama’am ana Jerusalem atit ama’ama etei i hiso’ob.
5 Yoŋoji fuŋnene damaŋ joroine mane mukugagobi. Aŋiŋaŋuŋ eko oi soine iŋi kitiŋgaku minobuŋ: Noŋunde soriŋ gio maŋineo Farisi pati niŋoji ŋaso yoŋore soriŋ mamane oi poretiŋ yobu boyoberu goegobeneŋ. Nonji rone yoŋore kubu patio roperu Kadi buŋo yameŋ keku boyoberu goboŋ.
5 Ayu i manin maiyow bairi ama, imih ayu i hisu’ubu kwanekwan. Hinakokok na’at hina’orereb. Anaika ayu i Pharisee orot, kwafiren ana ofafar fokarin wanawanan i ayu ama, naatu men kafa’imo ofafar ta astu’ub.
6 Anutuji apa ŋasopunoŋuŋ yoŋore jojofo buŋo ruaya, nonji ore foriine fukeiŋgo odigaru oori eru gogo. Ore eru muŋambe buŋo koroineo rua nubi dimago.
6 Naatu boun ayu iti ubar tibitu anayabin God ana’omatanen ai a’agir bitih imaim ayu nuhufot ama’am isan, ubar hitu bairi tao.
7 “Noŋunde Israel ŋiŋigo kubu 12 niŋoji sosowo jojofo buŋo ore fori fukeiŋgo odigaegobeneŋ. Oi odigaru oori eru una ubu jijiki Anutu ohowe baku miteŋ gaegobeneŋ. O Ropekiinene, nonji oori oŋu eego ore Juda minebobo yoŋoji buŋo sembene sembene sakineo ruaru minareegobi.
7 Iti omatanen i aki ai big etei 12 hibitumitum mi’itube hita’itin titurobe, imih fai mar dogoroh tutufin etei God hikwakwafir, naatu anayabin iti baitumatum isan. Aiwobomon, Jew sabuw ayu ubar hitu iti tao.
8 Anutuji ŋiŋigo komekiine bogbore yabeme pakerenimiŋ, ŋoŋo oi uruŋu eru so manesiŋ gagobi?
8 Kwa Jew sabuw iyab iti kwabatabat aisim God sabuw murumurubih ibiyawasih baitutumin isan kwa isa efofokar?
9 “Nake oŋuakoŋ iŋi manesuku goboŋ, ‘Noŋ Yesu Nazaret ŋire tinabiŋe jurebe mataeiŋ ore jigo kokoine qabeminde so fukego’ Oŋu manesuku rosi eru goboŋ.
9 Ayu auman mat i na’atube anot, sawar moumurih na’in ata sinaf Jesu Nazareth mowan wabin ati’ib isan.
10 Rosi eru Jerusalem oo fofori jigo qaku goboŋ. Soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji maŋgo enarebi mitigabe Anuture ŋiŋigo gbagbataeŋine oi kokoine oga yaberu witi pigo rua yabeebuŋ eru goine komeniminde buŋo mibi nonji oŋuakoŋ buŋo oi basanaŋgaru qotikeru (wout ruaru) goeboŋ.
10 Naatu nati na’atube Jerusalemamaim asinaf. Firis ukwarih biyahine fair abai God ana sabuw moumurih maiyow abow dibur aya. Naatu rouw morobomih teo ana veya ayu auman aibasit terouw temomorob.
11 Damaŋine damaŋine roregaru oŋgawowosi pi so jambae bayarebe maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, yoŋoji fukebuŋ. Fukebi Yesu mugaru igosisi etenimiŋ ore bapakareru buŋo fofoine miku poreru kane yabebe. Oŋu eyabebe ŋoŋoruji joineke qotiboti yabebi joiserereŋ maneru gobuŋ. Maŋneo jo jaku sarigame kekesuesue eyarebemiŋ ore joroineo kotu kantrire sitiine sitiine oo raru goboŋ.” Oŋu.
11 Mar moumurih maiyow Kou’ay Bar efan tata’amaim abow biyababan aitih, naatu hai baitumatum baihamiyin isan a’okikimih. Na’atube hai baitumatum baigigimin isan a’okimih, naatu atit an menah tatabirih hai bar hai meraramaim bai akir kakafin maiyow aitih.
12 “Eebobo oŋu eru gobe damaŋ mogo soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji noke maŋmoakoŋ eru maŋgo enarebi Damaskas sitio rabemiŋgo ore kadio raboŋ.
12 Ana’an iti isan ayu firis ukwarih biyahine fair hitu hiyunu an Damaskas atit.
13 O Sogunene, nonji kadio rabe una botuine oo Sombuŋgone kuririquraŋ mo pipa wakiya. Wakiru kirabori oŋu fukeru wegi jiriŋine odureru tamaeko ŋoneboŋ. Tatama oiji noŋ eru ŋi noke rabeŋ, niŋo kemaga nobeya.
13 Baise efamaim anan bi’auyit auman, Aiwobomon, marakaw no marane, mamarakaw men veya na’atube, marakaw kwanekwan re ayu au sabuw bairi anan tarbebera’uhi.
14 Kemaga nobeko sosowo rondiŋgaru moreŋgo waki kebeŋ. Waki keku pebeneŋ nonde buŋo mo fukeko Hibru buŋoo iŋi najime maneboŋ, ‘Sol, Sol, go wamore kekesuesue enareege? Go bulmakao ŋiine oŋuine egu fukemiŋ. Rauineji moreŋ bomogaiŋ ore bulmakao ŋiine kijuji kipeme waigowaigo furugame sagagayoŋ, kosa poreru joineke yoberu ro furugaru ŋoŋoruji qame joiserereŋ maneega. Go ore so kosa riŋaru gakere ŋadi omaine yobu egu ketigamiŋ.’
14 Aki etei’imak me yan are, naatu ayu orot fanan anowar Hebrew turamaim iuwu eo, ‘Saul! Saul! aisim ayu irabu kubia’akiru? Ayu kubi’a’akiru i o taiyuw biya irab kubi’a’afiy.’
15 “Oi maneru weuboŋ, ‘O Ofoŋ, go moji?’ Weube najiya, ‘Noŋ Yesu kekesuesue paio enareege, iŋo fukego.
15 Ayu aibatiy ao, ‘O yait Regah?’ Naatu Regah eo, ‘Ayu i Jesu, o irabu kubia’akiru.
16 Iŋo fukegoyoŋ, go soine pakereru dima. Noŋ eru ya ŋonege eru jiki jikigaru fuke gareru gadubemiŋ, oi kitiŋgaku miku munaŋ moge oŋuine dimaku nonde minebobo fukeru kiŋaŋne qaku goigoŋ. Go gio oi baku goigoŋ. Nonji ore eru fuke garego.
16 Baise kumisir kubat, ayu o isa abirerereb ana rubini isou inabow naatu boun abisa isa mamatar sabuw afa hai tur ina’owen. Naatu abisa isa namamatar boro ani’obaiyi.
17 Nonji gakere Israel kufufuŋ kubu yoŋore meone bomuku gubemiŋ eru kotu kantri ŋiŋigo yoŋoreo sore gube ramiŋ, yoŋoji egu gunimiŋ ore oŋuakoŋ maro ke garebemiŋ.
17 Ayu o a sabuw Jew umahine naatu Ufun Sabuw umahine boro anatafafari. Ayu abiyafari nati sabuw wanawanahimaim inan,
18 Nonji sore gube raru ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋ bomuruŋgande maŋyaŋuŋ kerisieru qisirigone tatamago wapenimiŋ. Jiŋoŋaŋuŋ piru maŋyaŋuŋ kerisieru Satande usuŋgone keŋgoroŋgaru Anuture dobu maŋgo warenimiŋ. Oŋu wareru manesiŋ narebi agiburaŋyaŋuŋ jureru bokebemiŋ. Bokebe Anutuji ogopuine roosiŋ yabe gbagbataeŋine fukegobi, yoŋore botugo roperu ŋeŋeyaŋuŋ roru seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru gonimiŋ.’ Yesuji oŋu qohoŋ nuru najiya.”
18 matah inabotawiy naatu guguminane inanawiyih hinatit marakawamaim hinarun. Naatu Satan umane inabow God initin, saise bowabow kakafihine notawiyen hinab, naatu God ana rourubin sabuw wanawanahimaim hai efan hinab hinamare.’
19 “O kiŋ Agripa, Yesuji oŋu najime nonji Sombuŋgone qohoŋ iru ŋoneru fuŋine maneru oi kesoŋgaru gobemiŋgo maneru quŋgaboŋ. Ore eru nonji qohoŋ iru ore buŋo oi reŋgaru gio baku goboŋ.
19 Nati isan Aiwobomon Agripa, ayu abisa marane re ai’itin men ai fanasair.
20 Oi reŋgaru roregaru Biŋe buŋo iŋi misaueku goboŋ: Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutureo kirieru wareru maŋ kerisiebuŋ ore foriine oi eeboboŋaŋunji yaduru goinebi. Biŋe buŋo oi rone Damaskas eru Jerusalem siti yoyoka oi gobuŋ, yoŋore mitaniŋgaru goboŋ. Ore ŋadiineo Juda kantri sosowo yoŋore miboŋ eru kotu kantri yoŋore miku maŋyaŋuŋ bapakareru goboŋ.
20 Bowabow wantoro’ot i Damaskas imaim abusuruf naatu ana sabuw iyab Jerusalem hima’am isah atit, Judea wanawanan etei abinan naatu Eteni Sabuw wanawanahimaim auman a binan. Abibinan anayabin sabuw bowabow kakafihine God isan hitatatabir naatu hai bowabowamaim titurobe i dogor baikitabir hibai.
21 Fuŋne ore eru Juda ŋiŋigo goineji boji soriŋgo roperu oo qafa nuru yameŋ keku komiine nuiŋgo ore ebuŋ.
21 Ana’an nati isan Jew sabuw ayu Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hibuwu hifatumu rabu morobomih hiwa’an.
22 “Oŋu ebuŋyoŋ, maŋne kerisieboŋ, oone go wapebe Anutuji bapi nuru goko damaŋ yoo jikigaru soine gogo. Babapi ore eru yo dimaku ropekiine eru wakiqoqoine ŋoŋore jiŋomaio dimaku buŋone yo migo. Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji ya fukeiŋgo ore mibuŋ, nonji yoŋore buŋo oi akoŋ poretiŋ boyoberu buŋo iŋi kitiŋgaku migo:
22 Baise God tafafaru yawasu ama ana it boun atit, imih o namaim abat orot babin kikimin yen in orot babin gagamin etei matahimaim abisa isou mamatar i ao’orerereb. Ayu au tur ao i dinab oro’orot naatu Moses sawar abisa mataramih hi’o inu’in mamatar imaim ao.
23 Anutuji buru ruame Munaŋqoqo Rauine Kristo iŋoji joiserereŋ maneru komeru ŋi fuŋfuŋgaine komegone pakereiŋ. Pakereru Anutu tatamainere fuŋne oi Juda kubu eru kotu kantri oi barariŋga yareru mitaniŋga yareru gobemiŋgo najiya.”
23 Roubininenayan boro biyan nababan ni’akir naatu morobone, moroboyah wanawanahimaim i boro wan namisir marakaw ana yawas Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah nakurereb.”
24 Polji buŋoinere mobe oŋu miko gawana Festusji kiga yareku buŋo botuineo ketigaru miya, “Pol, go witijibu egarega. Mamane piine piine oo ropende mamanegoji saueru qorugo ba jibugako goge.”
24 Paul iti na’atube taiyuwin wasfafar eo inan auman Festus Paul isan iwow eo, “O i kubikoko’aw so’obamaim nawiyi in kubikoko’aw!”
25 Oŋu miyayoŋ, Polji bokirieya, “O koito sariine Festus, nonji qorune jijibuine so fukego. Buŋo migo, oi mamane-muku buŋo foriine fukega.
25 Paul iya’afut eo, “Ayu i men abikoko’aw, au Aiwobomon! Tur abisa ao i turobe hai yabih auman.
26 Kiŋ Agripaji buŋo yoore fuŋne mane mukuga, oŋu manego. Ya sosowo oi soŋsoŋgo guru mogo so fukeya. Ore eru biŋe buŋo sosowo oi kiŋ koitore kajego rakame mane forega, ore so mane sanaŋgago. Ore eru nonji buŋone yo soine koimo paio dimaku mibe manege.
26 Aiwob Agripa, ayu o namaim men erebir auman ao’omih, anayabin iti sawar etei o iso’ob, naatu sawar iti himamatar boro men karam nuhinaburumih. Anayabin iti sawar men ta umasusunamaim mataramih.
27 O kiŋ Agripa, Juda ŋi go kajeqouŋ yoŋore Biŋe Qurande buŋo manesiŋ gage me mata? Oi manesiŋ gage, oŋu manego.”
27 Aiwob Agripa o dinab orot kubitutumih? Ayu aso’ob o kubitumatum!”
28 Polji oŋu miko Agripaji bokirieru miya, “O Pol, goji damaŋ pompoŋine yobu yoo maŋne baparekande nonji maŋne kerisieru Kristore ogoine fukenobo ore manege me? Oŋu manesukuge me?”
28 Aiwob Agripa Paul iya’afut eo, “O kunotanot iti veya ta’imon o boro ayu dogorou inikitabir anan Kirisiyan anamatar?”
29 Oŋu miko Polji bokirieya, “O kiŋ, buŋo joroine me pompoŋine minobo, oi jibu. Gonji akoŋ matayoŋ, muŋambe yo buŋone kaje ruaru manegobi, sosowo ŋoŋoji oŋuakoŋ Kristore ogopuine fukenimiŋ ore maŋ aŋineji maneru iŋi oŋga wosigo: O Anutu, maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru ŋabende nonji yoo gogo, ore so fukebi. Gbedi (nigiŋ) oi akoŋ ŋoŋore meo ropeiŋgo ore so manego.”
29 Paul iya’afut eo, “Veya kabumin o veya manin ayu au yoyoban God isan i men o akis baise kwa iyab iti boun ao kwanonowar i mi’itube kwatan ayu ama’am na’atube kwatamatar. Baise men akokok hinafatum dibur hinayariyi kwanama.”
30 Oŋu bokirieme kiŋ koitoji pakereko gawana eru Bernaisi yokoji oŋuakoŋ pakerebu eru yoŋoke ŋebuŋ, yoŋoji sosowo pakerebuŋ.
30 Naatu Aiwob orot, gawan orot Bernis, naatu sabuw afa hima’am etei himisir.
31 Pakereru bokeru rabi ŋi yoine yoŋoji yoŋoyoŋe akoŋ mimane eku iŋi mibuŋ, “Ŋi yo oiji sembene mo so eko wamore omaine yobu nigiŋ gabuŋ? Iŋoji komere biŋe fukeiŋgo ore oŋu so fukega, oŋu manegobeneŋ.”
31 Efan hima tur hinonowar hihamiy hitit, naatu taiyuwih turahinah bairi hibidudur hio, “Iti orot i men abisa ta kakafin sinaf boro namorob o dibur narun.”
32 Oŋu miku mimane eku Agripaji Festus ojiya, “Sisa-kiŋ koitoreo rabe buŋone botiŋgako poretiŋgaiŋ ore so yameŋ keku weuku mina ine, soine piruebeneŋ rakana.” Oŋu.
32 Naatu Aiwob Agripa Festus isan eo, “Iti orot Caesar isan baifefeyanina’e tama’am, iti boun boro ata botait.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.