Atos 20
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Efesus oo oyowoqojibu oiji bedaŋga foreko Polji kiŋariŋpuine oŋga yareme warebi mande kikitiŋ buŋo uŋsowoŋ yareru momojo miku boke yaberu Masedonia prowinsgo raya.
1 Sabuw hibuyuw in sawar nuwarob ea’afuw ufunamaim, Paul bai’ufununayah etei e’af ayuwih koufair tur itih naatu eo tuturih. Imaibo ihamiyih au Masedonia na’at in.
2 Masedonia raru moreŋine moreŋine petigaru roregaru oo uŋsowoŋ buŋo kokoine miku goku Grik moreŋgo wareya.
2 Naatu Masedonia ana uman men sanet imaim bar merar ta ta run tit baitumatumayah isah binan koufair itih remor na Greek tit.
3 Grik wareru kaiŋ yokaomo goya. Oi goko tariko ogâ roru koe petigaru Siria raiŋgo maneya. Oŋu maneyayoŋ, Juda minebobo yoŋoji kadio qanimiŋ ore soŋsoŋburu babi kajeineo rakame maneya. Oi maneru ore eru Masedonia prowins petigaru moreŋ kadi kaeineo kirieiŋgo buŋo maŋineo kipeya.
3 Nati’imaim sumar tounu ma, naatu au Syria na’at na isan bobobuna Jew sabuw rabinamih hiyayakitufuw tur nowar. Imih i ana not bogaigiwas matabir maiye Masedonia awat na.
4 Buŋoine kipeme ogopuine oŋuji iŋoke rabuŋ: Berea ŋi tinaine Sopater Pirus madeine, Tesalonaika ŋi yoyoka tinayakuŋ Aristarkus eru Sekundus, Derbe ŋi tinaine Gaius, Timoti eru Eisia prowinsre ŋi yoyoka tinayakuŋ Tikikus eru Trofimus.
4 Orot iti na’atube i hitur bairi hin, Berea bar merarane i orot Fairahus natun Sopater, Thessalonica’ane i Aristakus, Secundus hairi, Derbe’ine i Gaius, naatu Asia’ane i Tychicus, Trofimus hairi, naatu Timothy.
5 Yoŋoji ronekoŋ Troas raru oo niŋore odi noberu gobuŋ.
5 Iti oro’orot i wa ta hibai wan hirabon Troas imaim hima aki hikaifi.
6 Troas raru gobuŋyoŋ, Luk noŋ eru goine niŋoji poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ oi Filipai sitio ŋebeŋ. Oi ŋebeneŋ tariko ogâo ropekabeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru una 5 fukeko Troas yoŋoreo ropebeŋ. Troas roperu oo una 7 jikigaru gobeŋ. Oŋu.
6 Faraw Wanawanan Yeast En ana hiyuw sasawar ufunamaim Philipi imaim wa abai, veya umat roun ufunamaim Troas imaim ai ta’imon, nati’imaim fur ta’imon ama.
7 Una 7 gobeneŋ tariko Polji giobobo 8 oo boke yaberu raiŋgo maneya. Oi maneru ubu tatariine Sondagioo tumaŋgaru Yesu manesuku poroŋ mokiine ketikimiŋ ore ŋebeŋ. Oŋu ŋebeneŋ Polji yoŋoke mimane eku buŋoine miku ŋeko ŋeko ubu jojoŋiŋgo raya.
7 Fur antoro’ot ebubusurufimaim, bai’ufununayah etei rafiy kakafiyin baimasibin isan abita’ay ana veya, Paul binan sabuw iuwih naatu mar natot boro nan, imih kutuw binan in fainaiwan tit.
8 Niŋo pi maŋine more paio paibe roperu tumaŋgaru ŋebeneŋ lambe kokoineji jaku tamaebuŋ.
8 Naatu bar tafan aki ama’amamaim i ramef moumurih na’in hitoto’ab.
9 Tumaŋgaru ŋekabeneŋ ŋi jeŋoŋ mo tinaine Yutikus iŋoji gbiŋ mendigo ŋeya. Ŋeko Polji buŋo miku ŋeko maneko damaŋ joroko kubande maneru peku gbururu keru sowoone rondiŋgaru maŋine so maneru pi maŋine yokaomo odureru moreŋgo rakaru qaya. Rakaru qame riŋaru rakaru roru ogabeneŋ komeya, ŋonebeŋ.
9 Bar ana sou awanamaim i orot boubun wabin Eutikas ma Paul ana binan nonowar. Baise Paul kutuw binan ma nowar inan busuruf matan fot taf koukuw. Naatu naniyan meyemeye matan anababatun fot ikitabir bar noyate tafan ana tet tounu imaim hima’am raiy rab easabun, hire murubin hibai hibora’ah.
10 Oŋu ŋonebeŋyoŋ, Polji rakaru kapiŋga teru miya, “Moke sigo rombuŋ eru gborega. Ore eru so popureniŋ.”
10 Baise Paul raiy orot isnowah kwafure rouh eo, “Men kwaniyababan, yawasin inu’in.”
11 Oŋu miku moke kirieru pi maŋgo paibe roperu poroŋ mokiine bajiku naya. Noku yoŋoke damaŋ joroine buŋo miku ŋeko kae fureko boke yaberu kadio raya.
11 Imaibo matabir maiye yen bar tafan rafiy bai imasib eaan. Naatu fai manin ma binan in mar tot basit ihamiyih.
12 Rako ŋi jeŋoŋ oi oga tebi gboreru goya, oi ŋoneru mirimbobo yasogo maneru rabuŋ. Oŋu.
12 Orot yawasin hibai hin au bar dogoroh ereyasisir auman.
13 Yoŋoji rabuŋyoŋ, Polji iŋoyoŋekoŋ moreŋ kadi raiŋgo maneru iŋi Luk noŋ eru goine mitiga noreya, “Ŋoŋo ronekoŋ koe kadi moreŋ tinaine Asos oo rabi qotureru oga nubi ogâo ropekimiŋ.” Ore eru niŋoji bokeru ogâo ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru Asos oo ropebeneŋ.
13 Wa abai arabon an Asos atit naatu Paul iu’uwi na’atube baiwaninamih arun, anayabin i ababawat boro ufui rarabon.
14 Asos roperu niŋoke qotureru Pol ogabeneŋ ogâo roperu moreŋ tinaine Mitilini oo rabeŋ.
14 Tafaram Asos imaim bairi abitar ana veya na wa afe’en yen bairi ana Mitilin atit.
15 Mitilini raru oo kambaŋ seri moke poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru goku peku pakereru nu tinaine Kios ore bembeŋgo ropebeŋ. Roperu jikigaru petigaru raru peku pakereru moreŋ tinaine Samos oo rakaru moke raru peku pakereru kae tinaine Miletus oo iŋi ore ropebeŋ:
15 Mar to wa ainatit ana Kios nuw aihamiy, veya bairou’abin ufunamaim Samos nuw a’afuwabon, naatu veya baitounin ana Miletus atit.
16 Polji “Bobosu gariine (Pentekost) oi esoigaru raru Jerusalem sitio ŋebemiŋ,” miku damaŋ egu sibirigakimiŋ ore pipa rakimiŋgo maneya. Ore eru Eisia prowinsgo damaŋ joroine egu sibirigakimiŋ ore maneru ogâo roperu Efesus siti odurekimiŋ ore buŋoine kipeme gobeŋ. Oŋu.
16 Paul Ephesus baihamiyin mutufor yan rabon isan ana not bogaigiwas, men kok boro veya gagamin Asia wanawananamaim tama, anayabin bimatkabiy ana kok i Jerusalem natitabo Pentecost ana veya nab.
17 Miletus ropebeneŋ Polji Efesus yoŋore kiŋaŋ ruaru maŋkekerisie kufufunde minebobopu yoŋoji wakiru warenimiŋ ore kepore yabeya.
17 Miletus imaim Paul Ephesus ekaleisia orot ukwarih na bairi o isan isah tur iyafar.
18 Kepore yabeko moreŋ tinaine Miletus oo wapebuŋ ŋone yaberu iŋi yajiya, “Nonji damaŋ fuŋfuŋgaine Eisia prowinsgo wareboŋ, oo akoŋ fuŋgaru damaŋ sosowo ŋoŋoke go waperu gio babe, ŋoŋo ore kamasi soine mane mukugobi.
18 Naatu hina hititit ana veya iuwih eo “Ayu boubuntoro’ot ana Asia wanawanan atit bairi mi’itube tama’am i kwa kwaso’ob.
19 Nonji Ofonde jiŋoo maŋne baba waki foreru gioine uruŋu baku waperu goboŋ, ŋoŋo oi soine manegobi. Gioine baku ŋiŋigo ŋoŋore kuyoku jiŋo obune wakiko goboŋ. Juda yoŋoji maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji damaŋ goine oo sakigo rua eru nuiŋgo ore soŋsoŋburu eru gobuŋ. Oŋu eru gobuŋ ore eru esoi furuine furuine bofukeru joiserereŋ maneru goboŋ.
19 Taiyuwu ayara’iyu Regah ana akir wairafin na’atube yawas fokarin wanawanan wainabu abow eremamaturu auman, Jew sabuw asabunu isan hiyakitifuw men anot.
20 “Nonji Biŋe buŋo bobiaŋ ŋabeega, oi mitaniŋga ŋareru goboŋ. Oi tumoqoqoo tumaŋgaru eru piine piine oo roperu qaji ŋareru goboŋ. Nonji ore eru fogaturuŋ eku gio so bokeboŋ.
20 Kwa kwaso’ob ayu kwa isa abibinan ana veya men kafa’imo abir, a baibais ana tur ta abotanimih, en baise etei bebeyanamaim bar arun atit a binan kwanowar.
21 Gio so bokeboŋyoŋ, Juda kotu eru moreŋ rau ŋoŋore oŋuakoŋ buŋo koruŋ iŋi kitiŋgaku miku goboŋ, ‘Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutureo qakatoru Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo manesiŋ gainebi.’ Ŋoŋo oi sosowo soine mane foregobi.
21 Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah i bebeyan hai kakafih baihamiyen God isan tatabir naatu Regah Jesu baitutumin isan auwih.
22 “Maneniŋ, muŋambe Moro Tiriineji noŋ Jerusalem sitio raiŋgo ore bapakare nuga. Oo rabe wamo ya fuke nareiŋ, oi so manego.
22 Naatu boun Anun kakafiyin fatumu, i ana kokomaim au Jerusalem anan, men aso’ob nati’imaim boro abisa isou namatar.
23 Mo iŋi manego: Nonji taoŋ uro uro raru goboŋ, oo Moro Tiriineji saŋu qa nareru iŋi kitiŋgaku najime maneru goboŋ, ‘Go sisikoŋkoŋ maneru gokande witi pigo rua gubi ŋemiŋ.’
23 Ta’imonamo Anun Kakafiyin bimatnuwu i aso’ob, bar merar ta ta anarun anatitit dibur naatu biyababan i nati’imaim hima tekakaifu.
24 Oŋu najime maneru goboŋyoŋ, oi jibu. Nonji jikigaru gonobo me komenobo, oi buŋo mo so fuke narega. Oi mata yobuyoŋ, Ofoŋ Yesuji gio nareya, nonji oi ba mukuiŋgo ore mane sanaŋgago. Iŋoji iŋi najiya, ‘Anutuji yauŋmoririine ŋiŋigo yareiŋgo manega, go ore Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru goigoŋ.’ Ore eru moreŋgo gobemiŋ me komebemiŋ, oi ya omaine yobu fuke narega. Ŋiŋigo masirigo sisirire ragobi, moji oo botuineo petigaru gbiŋ so eiŋ. Nonji ore so gioine baku botuineo petigaru egu bokebemiŋ ore usuŋne sosowoji yameŋ keku raru gobemiŋ.
24 Baise ayu taiyuw au yawas ai’itin i men sawar gagamin ta. Ayu au kok i bowabow Regah Jesu bitu i ana bow yomanin ana’asa’ub, naatu nati bowabow i tur gewasin God ana manaw ana kabeber isan anao rerereb.
25 “Oŋu gobemiŋyoŋ, maneniŋ, nonji ŋoŋore botugo ra wareru Anutu qorumaŋinere fuŋne mitaniŋgabe manebuŋ, ŋoŋo nonde jiŋo maine oi moke so ŋonenimiŋ. Ŋoŋoreone moji mo so ŋone nuiŋ, muŋambe oŋu manego.
25 Naatu boun kwa iyab wanawanamaim ama aremor God ana aiwob isan a binan kwanonowar aso’ob boro men kwana’itu maiye.
26 — ausente —
26 Isan imih boun kwa etei matamaim akukurereb, o yait ef inasa’ir inan inamomorob ana bit men ayu anab.
27 — ausente —
27 Anayabin God abisa not yayakitifuw etei akurereb kwanowar sawar men ta abotan au’uf abatamih.
28 “Ofonji iŋoyoŋunde dari keseru oiji kufufuŋpuine furiyaŋuŋ bako biŋeine fuke foregobi, ŋoŋo oi lama oŋuine siŋaŋ yaberu maŋgo eyareko goinebi. Moro Tiriine iŋoyoŋe gio oi ŋareya. Ore eru ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe eru Ofonde lama kubu yoŋore sisiŋaŋ eru goinebi.
28 Taiyuw mata toniwa’an kwanakaifi, naatu bobaituw Anun Kakafiyin kwa babamaim ya’aya kwanakaifih. God ana ekaleisia kwaninabatan gewas, anayabin i taiyuwin Natun momorobomaim sinaf nati sabuw hina nowan himatar.
29 Nonji rabe ore ŋadio ŋiŋigo mimiyaŋuŋke oi gomeŋ qoro rigaŋine oŋuine ŋoŋore botugo fukenimiŋ. Yoŋoji fukeru lama kubu ŋoŋore so maneru bebeŋine fukeru kosa wareru ki ŋabenimiŋ, oi manego.
29 Ayu aso’ob kwa ana bihamiy ufunamaim haru kakafih boro hinan wanawan hinarun bobaituw hinatar giyigiyih.
30 Ŋoŋo-ŋaŋunde botugone ŋi goineji pakereru dimaku Yesu kiŋariŋpuineji qaŋaŋineo ranimiŋ ore kepore yaberu buŋo ikoine miku gonimiŋ.
30 Kwa taiyuw a kou’ay wanawananamaim auman orot afa boro hinamisir turobe hinabotabir hinifufuwen, saise bai’ufununayah boro i hini’ufnunih.
31 Ore eru ŋoŋo maŋgarigari goku buŋo yo maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru manesuinebi: Nonji gosa yokaomo ore una ubu so uŋsowoŋ buŋoine buŋoine oi ŋoŋo moakoŋ moakoŋ jijiki qaji ŋareru gobe jiŋo obune wakieya.
31 Imih mata toniwa’an! Kwamur tounu bairi tama fai mar erematuru abimatnuwih i kwananot.
32 “Nonji muŋambe ŋoŋo Anuture meo rua ŋaberu iŋi ŋajigo: Iŋore Biŋe buŋoji yauŋmoririine barariŋga ŋareru maŋgo eyareeiŋ. Anutuji sanaŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ kitiŋgaku bobiaŋgako soine sasanaŋ bofukeru bodureeinebi. Ŋoŋo Anutuke fooregabi ogopuine sosowo roosiŋga eyareme gbagbataeŋine fukegobi, yoŋore botugo roperu peti ŋeŋeŋaŋuŋ roru seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru goinebi.
32 Naatu boun kwa i God ana tafafarenamaim ayayariyi naatu i ana manaw ana kabeber turamaim nawowabi kwanayen abisa ana sabuw baitihimih eo kwa auman nowamih nit.
33 Noŋ ŋoŋoreone more juŋe boreŋ me moneŋ kambaŋ oi so rau gaiŋgo maneru goboŋ.
33 Ayu men kafai orot babin ta ana gold o ana silver isan abahiy o ana ar ana faifuw isan abahiyamih.
34 Noŋ eru ogopune yare embimbiŋgaru gobeŋ, oi nakene me yoji gio baku bofukeru goboŋ.
34 Kwa etei kwaso’ob, ayu taiyuwu umau’umaim sawar abisa isah abiyababan asinaf himatar abow, naatu bow turou’unah hibiyababan afaram hibow karam.
35 “Oi sosowo eba eku mosi fiine ŋaduru goboŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gio baku goinebi. Oŋu goku ŋiŋigo wirieru gio banimiŋ ore embimbiŋganimiŋ, oi soine maŋgo eyareko goinebi. Gio babi foriine fukeko Ofoŋ Yesure buŋo yo manesuinebi: Iŋoji iŋoyoŋe buŋo mo iŋi miya, ‘Mebo ya raugabi jaŋgaru mataeme omaine gonimiŋyoŋ, goine yoŋore ya yauŋ-ŋaŋuŋ ŋarebi Anutuji tifeine bokirieme seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeinebi.’ Oŋu.”
35 Ayu ef etei ai’obaiyi, kwanabow raro nababan, saise nati’imaim boro sabuw aurih fair en kwanibaisih. Ata Regah Jesu taiyuwin awanamaim iti tur eo i kwananot ’Baitinin ana baigegewasin i ra’at men tabaib na’atube.”
36 Polji buŋo oŋu miku wakiru dikanji keru sosowo yoŋoke Anutu oŋga wosiya.
36 Paul eo sasawar ufunamaim sun yowen bairi hiyoyoban.
37 Oŋga wosime sosowo yoŋoji soguŋ baru kisoguŋ qaku kokobo eku mudugabuŋ.
37 Sabuw etei erererey auman hirouh himamay naatu hio tutur.
38 Polji rone buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋoŋo nonde jiŋo mai moke so ŋonenimiŋ.” Buŋo oŋu maneru ore eru beusembe ropekiine maneru dimaku ogagaru ogâo roperu momojo miku ruabuŋ. Oŋu.
38 Etei hai yababan ra’at anayabin tur iti na’atube eo isan, ayu boro men ana’iti maiye naatu hinawiy bairi hin wa biyan hitit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 20, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.