Atos 10
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NVT
1 Taoŋ tinaine Sisaria oo mamari siŋaŋ kotuine mo tinaine Kornilius goya. Iŋoji mamari kubu mobeine mo tinaine “Italire mamari kubu” mibuŋ, oo mamari ŋi 100 yoŋore siŋaŋ goya.
1 Morava em Cesareia um oficial do exército romano chamado Cornélio, capitão do Regimento Italiano.
2 Iŋoji garikiŋpuine sosowo yoŋoke Anutu araŋ baku ohowe baku miteŋ gaku gobuŋ. Oŋu gokabi Juda ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore yauŋ boakoŋ yareku Anutu jijiki oŋga wosiru goya.
2 Era um homem devoto e temente a Deus, como era também toda a sua família. Dava aos pobres esmolas generosas e sempre orava ao Senhor.
3 Iŋande mogo 3 kilok ore so fukeko Ofonji Kornilius qohoŋ odume iru mo ŋoneya. Iru oi poretiŋ ŋoneru oo Anuture mimerereŋ moji piineo ropeko ŋoneya. Mimerereŋ oiji roperu “Kornilius!” miku tinaine oŋgaya.
3 Certa tarde, por volta das três horas, teve uma visão na qual viu um anjo de Deus vir em sua direção e dizer: “Cornélio!”.
4 Oŋu oŋgame mimerereŋ bibitatara eru sombuine maneru ojiya, “Sogunene, wamore yo warege?” Oŋu ojime bokirieya, “Go oŋga wosiru gokande buŋogo Anutureo ropeko maneko fiine fukega. Go ŋiŋigo wakiqoqoine yauŋine yauŋine boroiŋgaru yareege, oi Anutuji maneru sabareku gore manesuku sore nume warego.
4 Temeroso, Cornélio olhou fixamente para o anjo e perguntou: “Que é, senhor?”. E o anjo respondeu: “Suas orações e esmolas subiram até Deus, e ele as guarda na memória.
5 Ore eru muŋambe yo kiŋaŋ ruande Jopa taoŋgo rako ŋi tinaine Saimon, tinaine mo Pita migobi, oi ogagaru wareinebi.
5 Agora, envie alguns homens a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro.
6 Iŋoji joma sakiineji gio bobo ŋi tinaine Saimon iŋore pigo koe qaŋaŋgo goga.”
6 Ele está hospedado com Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar”.
7 Sombuŋ mimererenji Kornilius buŋo oŋu ojiru bokeru raya. Bokeru rako kiŋaŋqoqo yoyoka oŋga yateme warebu. Warebire ujeine mamari ŋi mo bembeŋgo yameŋ keku Anutu mokoyakuŋ araŋ baku gobu, oi oŋuakoŋ oŋgame wareya.
7 Assim que o anjo foi embora, Cornélio chamou dois servos de sua casa e um soldado devoto de seu grupo de auxiliares.
8 Warebi mimererende buŋo oi sosowo yajiru sore yabeme Jopa taoŋgo rabuŋ. Oŋu.
8 Ele lhes contou o que havia acontecido e os enviou a Jope.
9 Ŋi yoŋoji kadio rakabi kae fureme taoŋ bombeŋgabi una botuine oo Pitaji pi maŋine mo paibe oo roperu dimaku oŋga wosigaya.
9 No dia seguinte, quando os mensageiros de Cornélio se aproximavam da cidade, Pedro subiu ao terraço para orar. Era cerca de meio-dia,
10 Dimaku oŋga wosiru uqore komeru ya noiŋgo ore maneru miko rigabuŋ. Rigabi damaŋ oo Ofonde kobiji qame ŋeku qohoŋ iru mo iŋi ŋoneya:
10 e ele estava com fome. Enquanto a refeição era preparada, entrou num êxtase.
11 Sombunji aŋgame ya soguine mo wakiya. Ya oi kambaŋ yagaŋine soguinere kamasi oŋuine fukeya. Mimerereŋ yoŋoji ya ore guruine 4 oi roru kitiŋganobuŋ, ore kamasi oŋuine moreŋgo wakiya.
11 Viu o céu aberto e algo semelhante a um grande lençol ser baixado por suas quatro pontas.
12 Ya ore maŋineo joma fuŋne fuŋne ŋebuŋ. Joma goineji kufu 4:ji oderu raegobi. Goineji beuyaŋunji peperu raegobi. Oŋuakoŋ weboine weboine sowoo fururu qaru raegobi, ya oŋuine oŋuine oi kambaŋ ore maŋgo moko wakibuŋ.
12 No lençol havia toda espécie de animais, répteis e aves.
13 Wakibi oo mara mo fukeru buŋo iŋi ojiya, “Pita, go pakereru ya yo qaku rigaru noigoŋ.”
13 Então uma voz lhe disse: “Levante-se, Pedro; mate e coma”.
14 Oŋu ojiyayoŋ, Pitaji miya, “O Ofoŋ, oŋu mata yobu! Oi sowoineke. Noŋ damaŋ mogo ya wuwunuŋineke oi so noboŋ. Noŋ ore eru mamagi manego.”
14 “De modo nenhum, Senhor!”, respondeu Pedro. “Jamais comi coisa alguma que fosse considerada impura e imprópria.”
15 Oŋu ojime buŋo oiji moke fukeru iŋore miya, “Anutuji ya miku keririkeko pega, goji ore tinaine wuwunuŋineke oŋu so miigoŋ.”
15 Mas a voz falou novamente: “Não chame de impuro o que Deus purificou”.
16 Ya oŋuine oi moke fukeko ateine yokaomo fukeya. Ateine yokaomo fukeko oo akoŋ kambaŋ oi moke porebi Sombuŋgo ropeya.
16 A mesma visão se repetiu três vezes. Então, subitamente, o lençol foi recolhido ao céu.
17 Pitaji qohoŋ iru oi ŋoneru ore fuŋinere qiqu qaku maneiŋgo maneru esegaru ŋeya. Oŋu ŋeko damaŋ oo akoŋ Korniliusji ŋi sore yabeme wareru Saimonde pi baaru ore weweu eku bofukeru waperu pi mendiineo dimabuŋ.
17 Pedro ficou perplexo, pensando em qual seria o significado da visão. Nesse momento, os homens que Cornélio tinha enviado encontraram a casa de Simão. Eles se aproximaram do portão
18 Pi mendiineo dimaku iŋi miku weubuŋ, “Saimon tinaine mo Pita migobi, iŋoji pi yo oo goga me mata?”
18 e perguntaram se estava hospedado ali Simão, também chamado Pedro.
19 Pitaji jikigaru qohoŋ iru ore fuŋinere maneru esegaru ŋeko Moro Tiriineji iŋi ojiya, “Mane, ŋi yokaomoji wareru go baa gugobi.
19 Enquanto Pedro ainda refletia sobre a visão, o Espírito lhe disse: “Três homens vieram procurá-lo.
20 Nonji ŋi oi sore yabebe yo waregobi. Ore eru muŋambe yo pakereru rakaru maŋyoka etaŋqataŋ bokeru yoŋoke raigoŋ.”
20 Levante-se, desça e vá encontrar-se com eles. Não hesite em acompanhá-los, pois eu os enviei”.
21 Oŋu ojime Pitaji ŋi yoŋoji rakaru yajiya, “Maneniŋ, ŋoŋo ŋi baagobi, nonji oi fukego. Ŋoŋo wamore waregobi?”
21 Pedro desceu e disse aos homens: “Eu sou quem vocês procuram. Por que vieram?”.
22 Yajime bokiriebuŋ, “Mamari siŋaŋ Kornilius oi ŋi poretiŋ fukega. Iŋoji Anutu ohowe baku miteŋ gaku goko Juda ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji araŋ ropekiine bateegobi. Anuture mimerereŋ tiriine moji fuke teru iŋi mitigako maneya, ‘Go kiŋaŋ eru Pita keporende pigoo roperu buŋo maŋineone miiŋ, oi kaje ruaru maneigoŋ.’”
22 Eles responderam: “Cornélio, um oficial romano, nos enviou. Ele é um homem devoto e temente a Deus, respeitado por todos os judeus. Um santo anjo o instruiu a chamar o senhor à casa dele para que ele ouça sua mensagem”.
23 Oŋu bokiriebi furu yabeme pi maŋgo ropebi maŋgo eyareko aŋibaŋi ŋeku pebuŋ. Pebi kae fureme Pitaji pakereru yoŋoke raya. Jopa taoŋ oone ogo goine oga yabeme iŋoke moko rabuŋ. Oŋu.
23 Então Pedro convidou os homens para se hospedarem ali aquela noite. No dia seguinte, foi com eles, acompanhado de alguns irmãos de Jope.
24 Moko raru gioboboine moakoŋ peku raru goku Sisaria taoŋgo ropebuŋ. Ropebi Korniliusji yoŋore odigaru goya. Oŋu goku tifepuine eru ogopuine fiine oi kepore yabeko piineo tumaŋgaru ŋebuŋ.
24 Chegaram a Cesareia no dia seguinte. Cornélio os esperava e havia reunido seus parentes e amigos íntimos.
25 Roperu Pitaji pigo ropeiŋgo eko Korniliusji pakereru wakiru mijeri eteru kufuineo rakaru dabe teya.
25 Quando Pedro chegou à casa, Cornélio veio ao seu encontro e prostrou-se diante dele, adorando-o.
26 Dabe teyayoŋ, Pitaji meineo roru bopeŋgame pakereko iŋi ojiya, “Go pakere, noŋ oŋuakoŋ moreŋ ŋi fukego.”
26 Mas Pedro o levantou e disse: “Fique de pé! Eu sou apenas um homem como você”.
27 Oŋu ojime iŋoke mimane eku pi maŋgo ropebire ŋiŋigo kokoineji tumaŋgaru ŋebuŋ, oi ŋone yabeya.
27 Os dois conversaram e depois entraram na casa, onde muitos outros estavam reunidos.
28 Ŋone yaberu iŋi yajiko manebuŋ, “Ŋoŋo Juda ŋiŋigo niŋore fuŋne manegobi. Juda niŋo ŋiŋigo kotuine ŋoŋore pigo roperu ŋoŋoke aŋibaŋi ŋedima eere agi peko embimbiŋgaegobeneŋ. Oi embimbiŋgaegobeneŋyoŋ, Anutuji buŋoine mo naduru iŋi najiya, ‘Goji ŋiŋigo oi me oi yoŋore tina oi wuwunuŋ mamagiineke oŋu so miigoŋ.’
28 Pedro lhes disse: “Vocês sabem que nossas leis proíbem que um judeu entre num lar gentio como este ou se associe com os gentios. No entanto, Deus me mostrou que não devo mais considerar ninguém impuro ou impróprio.
29 Ore eru ŋoŋo kiŋaŋ eru kepore nubi nonji so qomuku wareru wapego. Waperu iŋi weugo: Ŋoŋo wamore kiŋaŋ ruaru kepore nugobi? Oi soine mibi manebemiŋ.”
29 Por isso, vim assim que fui chamado, sem levantar objeções. Agora digam por que vocês mandaram me buscar”.
30 Oŋu yajiko maneru Korniliusji bokirieya, “Noŋ iŋande mogo damaŋ yoo 3 kilok oo pineo ŋeku oŋgawowosi gio baku go wapebe muŋambe gioboboine 4 fukega. Oŋgawowosi gio baku goboŋ oo akoŋ ŋi mo sakikomoŋine kuririquraŋineke oiji fukeru maŋfuŋneo dimaya.
30 Cornélio respondeu: “Quatro dias atrás, eu estava orando em casa por volta deste mesmo horário, às três da tarde. De repente, um homem vestido com roupas resplandecentes apareceu diante de mim.
31 Maŋfuŋneo dimaku iŋi najiya, ‘Kornilius, go oŋga wosiru gokande buŋogo Anutureo ropeme maneko fiine fukega. Go yauŋine yauŋine ŋiŋigo wakiqoqoine boroiŋgaru yareege, oi Anutuji maneru sabareku gore manesuku sore nume warego.
31 Ele me disse: ‘Cornélio, Deus ouviu sua oração e se lembrou de suas esmolas.
32 Ore eru muŋambe yo kiŋaŋ ruande Jopa taoŋgo rako ŋi tinaine Saimon, tinaine mo Pita migobi, oi ogaru wareinebi. Iŋoji joma sakiineji gio bobo ŋi Saimon iŋore pi koe qaŋaŋgo ŋega.’
32 Agora, envie mensageiros a Jope e mande buscar Simão, também chamado Pedro. Ele está hospedado na casa de Simão, um homem que trabalha com couro e mora à beira do mar’.
33 “Oŋu najiya ore eru nonji oo akoŋ kiŋaŋ ruabe goreo warebuŋ. Goji buŋone maneru warege ore maŋne fiaga. Ofonji buŋo sosowo mimiŋ ore mitiga gareya, goji oi soine minde manekimiŋ. Niŋo sosowo muŋambe yo ore eru tumaŋgaru Anuture jiŋo maio yo ŋegobeneŋ.” Oŋu.
33 Assim, mandei buscá-lo de imediato, e foi bom que tenha vindo. Agora estamos todos aqui, esperando diante de Deus para ouvir a mensagem que o Senhor mandou que você nos trouxesse”.
34 Korniliusji oŋu miko Pitaji fuŋgaru iŋi miya, “Aha! Anutuji ŋiŋigo goine so ŋoneaŋi yabeku goine so sure yabeegayoŋ, so moakonji osoe nobeega. Iŋore jiŋoo moji wuwunuŋineke so fukega. Nonji oi muŋambe yo fofori mane mukugo.
34 Então Pedro respondeu: “Vejo claramente que Deus não mostra nenhum favoritismo.
35 “Oŋu matayoŋ, ŋiŋigo kubuine kubuine sosowo noŋunde botugo uri yoŋoreone moji Anutu ohowe baku miteŋ gaku eeboboineji kadi poretiŋ boyobega, iŋoji Anuture jiŋoo sagaga.
35 Em todas as nações ele aceita aqueles que o temem e fazem o que é certo.
36 Yesu Kristoji ŋiŋigo sosowo noŋunde Ofoŋ fukeru womo qa noreega, Anutuji Biŋe buŋoine oi Israel kufufuŋ niŋore ruame wareya. Biŋe oiji wareme niŋo ore Bobiaŋ Biŋeine mitaniŋgaru gogobeneŋ.
36 Esta é a mensagem de boas-novas para o povo de Israel: Há paz com Deus por meio de Jesus Cristo, que é Senhor de todos.
37 Jonji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miya, ‘Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebi nonji miti meso rau ŋarebemiŋ.’ Oŋu miko ore ŋadiineo buŋo oi Galili prowinsgo fuŋgaru mibi saueru raru Judia prowinsgo roperu sosowo sagaya. Ŋoŋo oi mane foregobi.
37 Vocês sabem o que aconteceu em toda a Judeia, começando na Galileia, depois do batismo que João proclamou.
38 “Anutuji Moro Tiriine Nazaret ŋi Yesure maŋgo keseme usuŋ biŋe gaku moreŋ so roregaru goya, oi iŋoke dimako raru ŋiŋigo ŋonemaiŋ eyareya. Sembene Rauineji ŋiŋigo tobiriineji kiperu furu yabeme rakabuŋ, iŋoji oi sosowo bobiaŋ yabe foreya.
38 Sabem também que Deus ungiu Jesus de Nazaré com o Espírito Santo e com poder. Então Jesus foi por toda parte fazendo o bem e curando todos os oprimidos pelo diabo, porque Deus estava com ele.
39 Ya oi Juda niŋore moreŋgo eru Jerusalem sitio eba eku gokame yo botuineo gbedigaru qabi komeya. Niŋo oi sosowo ŋoneru kitiŋgaku miku munaŋ mogeine fukeru dimagobeneŋ.
39 “E nós somos testemunhas de tudo que ele fez em toda a Judeia e em Jerusalém, onde o mataram. Penduraram-no numa cruz,
40 Komeru peko gioboboine yokaomo fukeme Anutuji bogboreme pakereya. Pakereru ateine kokoine ŋiŋigo fuke yareya.
40 mas Deus o ressuscitou no terceiro dia e permitiu que ele fosse visto,
41 “Iŋoji ŋiŋigo kubu sosowo yoŋore so fukeyayoŋ, Anutuji ronekoŋ niŋo roosoe nobeko Yesuji komegone pakereru goya, damaŋ oo iŋoke buŋo mimane eku uqo munjaŋ nareŋgareŋ eku nogu gobeŋ, niŋore fukeko niŋo iŋore buŋo kitiŋgaku miku dimaegobeneŋ.
41 não por todo o povo, mas por nós que fomos escolhidos por Deus de antemão para sermos suas testemunhas. Nós fomos os que comemos e bebemos com ele depois que ele ressuscitou dos mortos.
42 Oŋu dimabeneŋ Yesuji iŋi mitiga noreya, ‘Anutuji bapakare nuko nonji ŋiŋigo gogobi eru komebuŋ, yoŋore mimitari Rau fukego. Ore eru ŋoŋoji nonde fuŋnene oi ŋiŋigo kubu so yoŋoreo kitiŋgaku mitaniŋgaru goinebi.’
42 E ele nos mandou anunciar sua mensagem em toda parte e testemunhar que Deus o designou juiz dos vivos e dos mortos.
43 Ŋiŋigo uri yoŋoji Yesu manesiŋ gaku tinaine oŋgaegobi, Anutuji buŋo oi maneru yoŋore agiburaŋ bokeru jureega. Ore fuŋine oŋu pega, oi kajeqouŋ ŋiŋigo sosowo yoŋoji kitiŋgaku mitaniŋgaru quraŋgabi pega.” Oŋu.
43 É a respeito dele que todos os profetas dão testemunho, dizendo que todo o que nele crer receberá o perdão de seus pecados por meio de seu nome”.
44 Pitaji buŋo oŋu miku akoŋ dimako Moro Tiriineji ŋiŋigo kaje ruaru manebuŋ, yoŋore maŋgo rakaya.
44 Enquanto Pedro ainda falava, o Espírito Santo desceu sobre todos que ouviam a mensagem.
45 Anutuji Moro Tiriine yauŋine oi kotu ŋiŋigo yoŋore maŋgo oŋuakoŋ keseme rakaya, oi Pitare ogopuji ŋoneru popurebuŋ. Juda ŋiŋigo sakiyaŋuŋgo Anuture moge baku ketigabi maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ garu Pita boyoberu wareru ŋebuŋ, yoŋoji popureru yoore eru waragabuŋ:
45 Os discípulos judeus que acompanhavam Pedro ficaram admirados de que o dom do Espírito Santo também fosse derramado sobre os gentios,
46 Yoŋoji kantri goine yoŋore buŋo furuine furuine fuŋgaru miku Anutu miteŋ gabuŋ. Ore eru waragabi Pitaji iŋi weu yareru miya,
46 pois os ouviram falar em outras línguas e louvar a Deus. Pedro perguntou:
47 “Yoŋoji Moro Tiriine oi niŋoji ebeneŋ oŋuine sabareku biŋe gaegobi, oi manegobeneŋ. Ore eru oi soine miti meso rau yarekabeneŋ sagaiŋ. Oi ebeneŋ moji qomuku norena?”
47 “Pode alguém se opor a que eles sejam batizados agora que, como nós, também receberam o Espírito Santo?”.
48 Oŋu miku mitiga yareko Pitare ogopuji dimaku Yesu Kristore tinao Kornilius garikiŋpuine miti meso rau yarebuŋ. Miti meso yarebi Pita sabarebi jikigaru giobobo goine yoŋoke goya. Oŋu.
48 Então ordenou que fossem batizados em nome de Jesus Cristo. Depois, pediram que Pedro ficasse com eles alguns dias.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.