2 Coríntios 1
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Anutuji maŋ aŋiinere so Pol noŋ igodoŋ nuko Kristo Yesure sosore ŋi aposol fukego. Nonji maŋkekerisie ogonoŋuŋ Timotike ŋegobere. Korint sitio Anuture maŋkekerisie kufufuŋ gogobi eru ŋiŋigo gbagbataeŋine sosowo Akaia prowinsyaŋuŋ sagaru gogobi, nikoji ŋoŋoke Biŋe buŋo mimane ekimiŋ ore wareru quraŋ yo quraŋgabere.
1 Ayu Paul God ana kokomaim Keriso Jesu ana turabarayan amatar naatu it turat Timothy airi kwa ekalesia sabuw tafaram Corinth kwama’am naatu God ana sabuw etei tafaram Akaiya wanawanan kwama’am isa fef akirum abiyafar.
2 Anutu Mamanoŋuŋ eru Ofoŋ Yesu Kristo yokoji yauŋmoriri ŋarekabire womoo goinebi.
2 Ayoyoban God it Tamat naatu Regah Jesu Keriso’one manaw kabeber naatu tufuw kwa etei isa nama.
3 Niŋo Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama Anutu miteŋ gaegobeneŋ. Iŋoji ŋonemaiŋ Rauine eru bobomiriŋ sosowo noreega ore Anutu fukega.
3 God it Tamat naatu ata Regah Jesu Keriso Tamah, ana merar tanay anayaabin kabeber ana’an ine enan naatu ata baibais etei ana God.
4 Niŋo sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukeegobeneŋ, damaŋ oo Anutuji maŋnoŋuŋ bomunaŋgaega. Maŋnoŋuŋ bomunaŋgako maneru ore paio dimabeneŋ goineji sisikoŋkoŋ fuŋne fuŋne bofukeegobi, oi soine afagaru bomunaŋ yabeekimiŋ.
4 Ata yare moumurih na’in wanawanah tarur i koufair koubainunub ebitit, imih nati koufair koubainunub ta’imon God it bitit, karam sabuw iyab yare koun hiyen tere’er koufair koubainunub tanitih.
5 Ore fuŋine oi iŋi: Kristoke qakatokabeneŋ iŋore joiserereŋineji painoŋuŋgo ropeko boakoŋ yobu maneegobeneŋyoŋ, ore so maŋnoŋuŋ oŋuakoŋ bomunaŋgako Kristoke qakatokabeneŋ bobomiriŋineji maŋnoŋuŋgo rakame boakoŋ yobu maneegobeneŋ.
5 Anayabin Keriso ana bai’akir bairi tafafaram na’atube God ana koufair Keriso wanawananamaim ata koufair boro gagamin na’in nakarsuwei nare tanab.
6 Niŋoji koŋkoŋ maŋgo gogobeneŋ ine, Anutuji ŋoŋore maŋ bomunaŋgako maŋ-ŋaŋuŋ moke kerisieru seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ ore manega. Anutuji maŋnoŋuŋ bomunaŋgako ŋoŋoji oi ŋoneru ŋoŋo-ŋaŋe maŋ bobomunaŋ eku goinebi. Anutuji bomunaŋ ŋabeega ore foriineji maŋ-ŋaŋuŋgo iŋi fukeega: Niŋo joiserereŋ manebeneŋ ŋoŋoji oŋuakoŋ joiserereŋ oi akoŋ bofukenimiŋ ine, oi soine maneku karieru sanaŋgaru gonimiŋ.
6 Aki abi’akir i kwa a koufair naatu a yawas bain isan. Aki koufair abaib kwa auman boro koufair kwanab yate nanub nawainabi a yawas kwanab. Nati bai’akir ta’imon aki na’atube wanawanan arun asora’ub.
7 Joisererenji paiŋaŋuŋgo ropeko maneegobi, maŋ bobomirinji oŋuakoŋ ŋoŋore paio ropeko gogobi, oi manegobeneŋ. Oi maneru ore eru ŋoŋoji dima sanaŋganimiŋ ore odigaru oori sanaŋ qaŋqaŋine eegobeneŋ.
7 Imih kwa isa aki nuhifot ama’am, anayabin Keriso ana bai’akir turin kwabaib isan boro God ana koufair nit Keriso wanawananamaim.
8 O maŋkekerisie ogopune, niŋo Eisia prowins maŋineo gio baku goku giore joiserereŋ maneru sisikoŋkoŋ bofukeru manebeŋ, ŋoŋo ore qaqouma egu gonimiŋ ore manegobeneŋ. Giore yobinji tobirinoŋuŋ odureru ropekiine fukeru boduŋ nobeko dimaku sanaŋgakimiŋ ore embimbiŋgabeŋyoŋ, jibu yameŋ kebeneŋ bawaki nobeko gobeŋ. Oŋu fukeko jikigaru jiŋonoŋuŋke gonobeŋ me mata, ore eru oŋuakoŋ oorinoŋuŋ mata eko gobeŋ.
8 Taitu tuwai’inah aki akokok kwanaso’ob tafaram Asia wanawanan aki hai fokarih kakafih wanawanan arun bai’akir gagamin maiyow abai anot i boro ata morob.
9 Oŋu goku maŋnoŋuŋgo iŋi manesubeŋ: Moji komekiminde buŋo mitariko buŋo oiji painoŋuŋgo ropeko sibirigakimiŋ ore odigabeŋ. Noŋunde usuŋgoo roegaru egu gokimiŋyoŋ, Anuture usuŋ paio roegaru gokimiŋ eru oŋu fukeya. Anutuji komekiine bogbore yabeko pakerenimiŋ, iŋoji afagaru niŋo oŋuakoŋ bapi nobeeiŋ.
9 Turobe, aki naniyi atatam i morob isan hirubin. Baise iti namamatar i ebi’obaiyit it men taiyuwit tanitutumit, baise God tanitumitum i akisinamo murumurubih ebimisuruwih.
10 Egu komekiminde kokoinoŋuŋ soguine yobu manebeŋyoŋ, Anutuji oone bomuku nobeya. Bomuku nobeya eru jikigaru bomuku nobeeiŋ. Niŋo oorinoŋuŋ Anutureo ruaru oŋu manesiŋ gaku dimagobeneŋ.
10 Morob kakafin wan ayenabo botaiti atit, naatu boro nabotaiti anatit maiye. I tafanamaim aki ai nuhifot i boro na’atuka nabotaititi anatit.
11 Ŋoŋo oŋuakoŋ bapi noberu niŋore eru oŋga wosibi bomuku nobeeiŋ. Kokoineji niŋore eru oŋga wosibi Anutuji maneru ore tifeine bokirieko yauŋmoririineji saga nobeko ŋone noberu emboŋ eeiŋ. Oŋu bomuku nobeko ogopune kokoineji oi maneru niŋore eru qodureru miteŋ gabi oŋgawowosiyaŋunji kokoriaŋ oŋuine roperu Anuture kajego rakaeiŋ. Ore eru jikigaru nonde eru Anutu oŋga wosieinebi. Oŋu weugo.
11 Na’atube kwa a yoyobanamaim aki kwanibaisi. Saise God boro a yoyoban niya’afuten naatu aki nigegewasini, naatu sabuw moumurin maiyow God boro ana merar hinay aki bigegewasini isan.
12 Goine ŋoŋoji nonde fuŋnere maŋyoka egobi, ore eru buŋo iŋi mibemiŋ: Anutuji posiine gokimiŋ ore maneega, niŋoji ore so kaeine kaeine roregaru oo eebobo gbagbataeŋine oi damaŋ so boyoberu gobeŋ. Ŋoŋore botugo oi yameŋ keku poretiŋ boyoberu gobeŋ. Oi moreŋ ŋiŋigo maŋgboroŋnoŋunde so matayoŋ, Anuture yauŋmoririji dobe nobeya ore so oi eba eku gobeŋ. Anutuji eebobone oi ŋoneru kitiŋgaku “Sagaga,” miko maŋkajeneji buŋo oi maneego eku ore eru sakinoŋuŋ ba ropeegobeneŋ.
12 Aki aora’ara’at anayabin iti tafaramaim ama’am ai not iu’uwi aiyawas naatu ai baita’ay kwa bairit i kakafiyin naatu mutuforomaim asisinaf. Aki ai sinaf etei i Godane men tafaram ana ukwar rerekab, baise God ana manaw ana kabeberamaim.
13 Quraŋ quraŋgaego, ore buŋoine sosowo soine osegaru mane taniŋganimiŋ ore so fukega. Buŋone oi kikoine tomiri. Buŋo fuŋne soŋsoŋine mo so quraŋgaego. Oi totogo akoŋ pega. Ore eru nonde fuŋne oi sosowo mane taniŋganimiŋ ore maneru oori ego.
13 Anayabin aki fef kwa isa akikirum tur etei i mutufor naatu rereb yah karam kwaniyab boro naniyan kwanab.
14 Nonde fuŋne oi mobeine akoŋ iŋi mane taniŋgagobi: Ofoŋnoŋuŋ Yesuji moke fukeiŋ, nonji damaŋ oo ŋoŋore eru sakine ba ropebemiŋ. Ore so ŋoŋoji oŋuakoŋ soine nonde eru ŋoŋo-ŋaŋunde saki miteŋ gabi sagaiŋ. Ŋoŋo nonde fuŋne oŋu mane taniŋganimiŋ ore manego.
14 Abisa boun akikirum kwanabiyab boro men naniyan kwanab, baise Ata Regah Jesu namatabir nanan ana veya boro kwanaso’ob, aki isai boro kwanaora’ara’at, naatu aki auman boro kwa isa ana’ora’ara’at.
15 Nonji buŋo ore paio koimo dimaboŋ ore eru rone ŋoŋoreo wareru ŋone ŋabebemiŋ ore buru ruaboŋ. Ateine yoyoka wareru ŋone ŋabebe mifia ronimiŋ ore eru kadi warebemiŋ ore buru iŋi ruabe peya:
15 Anayabin iti isan ayu aitumatum, ayu ayakitifuw wan kwa aninanawani saise kwa agewasin boro tafan tanaya’abar.
16 Masedonia prowinsgo rabeminde kadio rone ŋoŋo ŋone ŋaberu jikigaru Masedonia raru kirieru moke ŋoŋoreo warebemiŋ ore miboŋ. Wareru gobe ya goine bapi nuru sore nubi boke ŋaberu Judia prowinsgo rabemiŋ ore maneboŋ.
16 Ayu akokok ef aumatan au Masedonia ananan anarun ana’iti naatu Masedonia’ane anamamatabir boro anarun ana’iti. Imaibo kwa boro au ef isan kwanibaisu anan Judea.
17 Burune oŋu ruabe peyayoŋ, oi kepieboŋ. Oŋu eru raqowareqo paio gbedigaru kosa so eboŋ. Nakene buru oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore so nakenere kosa manesuku so ruaboŋ. Oŋu so manesuinebi. Buŋo rombuŋ moakoŋ oo akoŋ “Oŋ, soine warebemiŋ,” eru “So warebemiŋ,” buŋo yoyoka oi qodureru so miboŋ. Noŋ eebobo gbagbataeŋine boyobeego.
17 Kwa boro iti na’atube kwanao, namihibe ma yayakitifuw naatu kwahihir ema’am. Kwanotanot ayu orot babin teo tibibasit naatu sinafu’e tema’am i orot ta?
18 Anutuji buŋo miku ore so damaŋ so eega, niŋoji iŋore jiŋoo iŋi misanaŋgagobeneŋ: Niŋoji damaŋ mogo “Oŋ, oi soine ekimiŋ,” miku kiperu ore ŋadio “Oi so ekimiŋ,” qoqomuku oŋu babokiri so miku gobeŋ.
18 God ana tur mar etei turobe eo, imih aki ai tur kwa isa ao i turobe men baifuwen.
19 Anutu Madeinere fuŋne oi iŋi: Noŋ, Sailas eru Timoti niŋoji ŋoŋore botugo Kristo Yesure fuŋne mitaniŋgaru gobeŋ, Kristo oi “Anuture mi reŋgabemiŋ,” eru “So reŋgabemiŋ,” buŋo maru yoyokare paio babokiri eiŋ ore so fukeru goyayoŋ, Anutuji buŋo miku kipeya, ore so “Oŋ!” miku bako foriineke fukeya.
19 Anayabin God Natun Jesu Keriso isan kwa wanawanamaim ayu Silas naatu Timothy abibinan i turobe, men baifuwen.
20 Anutuji mimipaŋ buŋo (promis) boakoŋ wojimu noreya, jareyaŋuŋ so manegobeneŋyoŋ, Kristoji buŋo sosowo ore “Oŋ!” miku basanaŋgame sanaŋ qaŋqaŋine pega. Ore eru Kristoji oŋuakoŋ maŋgo enoreko buŋo ore foriyaŋunji fukeko maneru “Buŋo oi foriine,” mikimiŋ. Oŋu ebeneŋ Anuture tinabiŋeji saueeiŋ.
20 God ana’omatanen etei i Keriso wanawananamaim hina hiturobe. I wabin i “Turobe.” Imih i wanawananamaim aki “Amen” a’o God wabin abobora’ara’ah.
21 Anutu iŋoyoŋe niŋo eru ŋoŋo oŋuakoŋ basanaŋ nobeko Kristoke qakatoru dimaku sanaŋgakimiŋ. Iŋoji Biŋe buŋo misauekimiŋ ore eru bogunu ba nobeko gogobeneŋ.
21 God akisin sinafit kwa aki bairit yanowahit Keriso wanawananamaim tababatkikin,
22 Anutuji maŋnoŋuŋgo Moro Tiriine bakatoko iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gokiminde buŋoine kitiŋgaku misanaŋgaega. Anutuji oŋu eku biŋeine fukekiminde giri mogeine oi bakato nobeya.
22 I nowanamih ikwahit naatu Anun Kakafiyin dogorotamaim iwan na’atube, i anababahor abistan gewasin boro uf enanan isan.
23 Nonji kanegaru yobiŋ egu ŋarebemiŋ ore maneru pipa Korint ŋoŋoreo so kirieru wareboŋ. Oŋu miku Anuture tina mibe soine buŋone oi kitiŋgaku miiŋ.
23 God i ayu au sifroubonenayan na’atube, ayu dogorou wanawanan i so’ob. Ayu akokok kwa aniyaturi imih boro men anamatabir maiye anan Corinth.
24 Mosi uruŋu eru Anutu manesiŋ gaegobi, oo qoduŋaŋuŋ fukeiŋgo so manego. Mamanesiŋ-ŋaŋunji odesiŋ ŋabe foreko dimaku sanaŋgaegobi. Ore eru jeri paio gonimiŋ ore bapi ŋabebemiŋ ore maneru ŋoŋoke moko mande gio baekimiŋ. Oŋu.
24 Aki men kwa abaitumatum anunufuruw, baise bairit tanabow a yasisir isan, anayabin baitumatumamaim kwababatkikin.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.