2 Coríntios 11

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Nonji maŋne tomiri kamasi buŋo mendaine meŋ miku sakine ba ropebe ore eru so mane yobiŋganiŋ. Oi jibu noŋ so ŋadi nunimiŋ, oi manego.
1 Ayu anotanot mar kikimin au tur anao i boun koko’aw hai tur te’o na’atube, baise kwa marasika kwabusuruf kwabowabowaka.
2 Nonji ŋoŋo ŋi moakoŋ Kristo iŋore biŋe fukebi ŋigo jeŋoŋ jumuine gbagbataeŋine oŋuine ŋarebe iŋoji akoŋ ro ŋabeinde buŋo mikipeboŋ. Ore eru Anutuji ŋoŋore eru maŋineo manetiqoti maneru manjoine pakereega, nonji ore so goineji jiji buŋoji kepore ŋaberu jiji eku kepore ŋabebi egu sembeanimiŋgo manebu maneego.
2 Ayu kwa isa abi’o’orot, boun God ebi’o’orot na’atube, kwa i boun babin biyan numin orot ta’imon bai’awanin isan hi’omatan na’atube nati i Keriso akisin.
3 Yoore eru manebu maneego: Kobenji gufukopari eko Ewaji (Iwji) sembeaya, ore so eadubobo yoŋoji oŋu me oŋu miku eadu eru oga ŋabebi maŋ-ŋaŋuŋ kejigako tiŋtuŋ egu enimiŋ.
3 Ayu i abirubir kwa a not boro ni’afiy abistan Eve biyanamaim mamatar boro kwa biyamaim namatar. Kok i so’ob kwanekwan, naatu i iwa’an Eve God fanan sair naatu bowabow kakafin sinaf, imih nati baifufuwenayah boro kwa hinifuwi naatu hinifuwen anot hini’a’afiy saise kwa boro men kafa’imo Keriso akisinamo kwanitumitumimih
4 Ore fuŋine oi iŋi: Goineji wareru Yesu mitaniŋgabeŋ, oi matayoŋ, Yesu furuine more fuŋne misaueku gobi ŋoŋoji yoŋore so manebi yobiŋgaega. Moro Tiriine robi biŋeŋaŋuŋ fukeya, oi matayoŋ, gemo moji goine yoŋore maŋgo rakame bobojibu goku ore eru jibu koŋkoŋ so manegobi. Bobiaŋ Biŋe maneru sabarebuŋ, oi matayoŋ, buŋo kamasiine babu someda mo tinaine akoŋ Bobiaŋ Biŋe oŋgaku kosa mibi goineji oi afaine akoŋ maneru sabareegobi. Oŋu fukeega ore ŋoŋoji jibu manebu mo so maneegobi. Oi so sagaga.
4 Anayabin sabuw afa hinan naatu Jesu isan hinabinan men boun aki abibinan na’at. Anunin ta kwanab men boun aki abaib na’at o tur gewasin men boun kwanonowaramaim tebibinanumih, hamehamen maiyow kwa boro mar ta’imon kwanab.
5 Ore eru manebu maneegoyoŋ, eebobone oŋu me oŋu osoebi nonji wakiqoqoine so fukego. Goineji aposol tina roru eadubobo kosa eegobi, nonji yoŋore mea yukuyaŋuŋgo so yobu gogo.
5 Baise anotanot ayu i ai gewasin kwanekwan men boun kob abarayah wabih gagamih gewasih na’atube.
6 Buŋo nareegobi ore mobeine oi iŋi migo: Buŋo fiine yobu mimiinere kamasi oi soine so manegoyoŋ, Biŋe buŋore fuŋne oi mane sarigo. Oi damaŋine damaŋine gbeŋ akoŋ totogo barariŋga ŋarekabe mane mukugobi.
6 Ayu tur ao’o i boun kek sosof hai tur te’o na’atube, baise ayu auru not so’ob ema’am, aki ef etei bebeyanamaim ao kwanowar sawar.
7 Ŋoŋo ba rope ŋabebemiŋgo maneru nake ba wawaki eku gogone kitiŋgabemiŋ ore gio baku goboŋ. Ore eru Anuture Bobiaŋ Biŋe oi ŋoŋore furiine tomiri mo mitaniŋga ŋareru goboŋ. Oŋu eru goboŋ ore goineji nonde maŋ tomiri buŋo iŋi miegobi, “Polji kadi odureru agiburaŋ eega.”
7 Ayu taiyuwu anayara’iyu naatu kwa anabora’ahi Regah ana tur gewasin baiyan en anabinan nati i bowabow kakafin?
8 Maŋkekerisie kufufuŋ goineji gio so babe jibu pesiŋyaŋuŋ mo narebi robe kitiŋ nuko ŋoŋo mo kiŋaŋ qa ŋareku goboŋ. Goineji ore eru iŋi miegobi, “Polji kiaŋ bobo mosi oŋuine eyareku goga. Ore eru iŋoji aposol so fukegayoŋ, iŋoyoŋere gio baega.” Nonde oŋu mijibugaegobi.
8 Ayu Kirisiyan sabuw afa biyahine kabay abai kwa baibaisi isan, kwanotanot ayu abainuwih?
9 Ŋoŋoke goku yare embimbiŋgaru basiqasi eku baku oo ŋoŋoreone mo so bapakareru bo yobiŋgaru uqo yaine so roru goboŋ. Oŋu matayoŋ, maŋkekerisie ogopune Masedonia prowinsgone wareru yare embimbiŋgaboŋ, oi ŋone taniŋgaru moneŋ narebi sagaya. Eebobone sosowo oo egu bo yobiŋ ŋabebemiŋgo maneru sisiŋaŋ eku goboŋ eru moke jikigaru oŋu gobemiŋ.
9 Bairit tama’am ana mar ayu au kok sawar bain nowau matar isan, men kafa’imo yait ta aiwowa’ani. Anayabin teitit no Masedonia’ane hinanan sawar abistanawat akokok etei’imak anafofonin abai. Ayu boro taiyuwu bit ana’abar naatu boro na’atuka anasinaf anan.
10 Egu bo yobiŋ ŋabebeminde buŋone ore eru nake sakine ba ropeku gogo. Moji buŋone oi Akaia prowinsyaŋunde kaeine kaeine sosowo oo kepieiŋgo embimbiŋgaiŋ. Kristore buŋo foriineji maŋgo enareko buŋo oŋu kiperu miku dimago.
10 Keriso ana turobe ayu wanawana’umaim ema’am. Ayu ao’omatani, iti ora’ara’at boro men kafa’imo awau nafot iti tafaram Akaiya wanawanan.
11 Oi wamore? Oi ŋoŋo so manji jojoko eŋarenobo, ore eru me? Ŋoŋo fofori manji jojoko eŋareego, oi Anutuji manega.
11 Aisimamih? Anayabin ayu men kwa abiyabuwi? God so’ob ayu kwa abiyabuwi.
12 Aposol jijikora oŋuine fukeegobi, yoŋoji niŋoke “Sogokoŋ fukekiminde gio kamasiine oi akoŋ baegobeneŋ,” oŋu miiŋgo manegobi. Ore eru iŋi bapakare ŋaberu miegobi, “Polre kamasi oŋuine gio baegobeneŋ, ore eru ŋoŋo Pol oŋuine kitiŋ nobeinebi.” Gioyaŋuŋ ore sakiyaŋuŋ miteŋ ganimiŋgo maneru ore fuŋine baaegobiyoŋ, oi soine so bofukenimiŋ. Nonji oi oŋuine so fukego. Ore eru egu bo yobiŋ ŋabebemiŋ ore nake sisiŋaŋ eku goego eru moke jikigaru oŋuine gobemiŋ.
12 Ayu boun abistan abowabow boro na’atuka anabow anan. Saise ayu bowabow iti na’atube anabowabow i baifufuwen bai’obaiyenayah anarufutih. Hai yabih en isah hinao’ra’ara’at naatu asir hinao i mi’itube tebowabow aki bairi ta’imon abowabow.
13 Yoŋoji aposol foriine matayoŋ, aposol jijibuine eru gio bobo ŋiŋigo gufukopariyaŋuŋke fukegobi. Kristore aposol niŋore kamakamasi fukeru sakiyaŋuŋ yaduru gio kosa baegobi.
13 Anayabin sabuw nati na’atube i turabarayah baifufuwenayah, i hai bowabow isan i taiyuwih tebifufuwen. Naatu taiyuhiwat tesisinaf hai itinin i boun Keriso ana turabarayah na’atube.
14 Satan iŋoyoŋe tatamare mimerereŋ kamasi oŋuine mosiine yaduru gio kosa baega. Ore eru eadubobo yoŋoji oŋu fukebuŋ ore so waragaekimiŋ.
14 Naatu nati men tanakasiy! Satan karam taiyuwin nabotabir marakaw ana tounamatar, itininabe namatar.
15 Ore eru Satande kiŋaŋqoqo ŋiŋigopu yoŋoji ŋiŋigo kiŋaŋyaŋuŋ qanimiŋ ore kamakamasi eru Kadi buŋo boyoberu oŋuine oiji posiine fukenimiŋ ore mijibugaru sakiyaŋuŋ yaduegobi. Gio oŋu kosa baegobi ore niŋo so popureru waragaegobeneŋ. Sakibobo oŋu eegobiyoŋ, damaŋ tatariineo Anutuji furiyaŋuŋ eeboboyaŋunde so bokirie yareiŋ. Oŋu.
15 Isan imih aki men akakasiy Satan ana akir wairafih i taiyuwih hibotabirih akir wairafih hai yawas gewasih na’atube himamatar. Mar yomanin mi’itube hai bowabowamaim hisisinaf imaim boro baimakiy hinab.
16 Buŋone moke iŋi mibemiŋ: Ŋoŋoreone goineji nonde “Maŋine tomiri goga,” oŋu miku manesunobuŋ. Oŋu manesunobuŋ ine, noŋ ŋi maŋine tomiri oŋuine kepore nuniŋ. Oŋu ebi soine oi oŋuine nakene saki ba ropeku botuŋaŋuŋgo gobemiŋ.
16 Ayu ibanak ao maiye! Men yait ta nanot ayu au not meyemeye narouw. Baise kwa iti na’atube kwananotanot na’at, basit kwanabuwu ayu i au not en, saise mar kafa’i ayu anaora’ara’at.
17 Koimo soguine maneru sakine ba ropeku buŋone migo, oi Ofonde mamaneo so boyoberu migoyoŋ, buŋo oi ŋi maŋine tomirire kamasi oŋuine migo.
17 Anamaramaim ora’ara’aten ana tur anao i men Regah ana kokomaim ayu ao’omih, iti tur i hai not meyemeye hai tur.
18 Ŋiŋigo kokoineji botuŋaŋuŋgo morende eebobo sembene boyoberu sakiyaŋuŋ ba ropeegobi, ore eru nonji oŋuakoŋ eru buŋone ore so migo.
18 Baise sabuw afa abistan hisisinaf isan hina’ora’ara’at na’at, ayu auman boro anao ra’ara’at.
19 Ŋoŋo-ŋaŋe “Mamane ŋiŋigo ropekiine fukegobeneŋ,” migobi ore ŋoŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ tomiri yoŋore manebi so yobiŋgaega.
19 Kwa taiyuw i notayah anababatun, naatu imih sabuw hai not meyemeye bairi yasisiramaim kwabita’ay.
20 Ŋoŋoji foriine yobu iŋi fukegobi: Ŋiŋigo yo iŋiine yoŋore manebi maŋ-ŋaŋunji so yobiŋgaega: Moji oga ŋaberu kipeme kiŋaŋqoqopuine wakiqoqoine fukegobi. Moji kepore ŋaberu uqoŋaŋuŋ no foreega. Moji jiji buŋo miku eŋareme iŋore biŋe fukegobi. Moji iŋoyoŋunde sakiine ba ropeku buŋo fofoine miku mauŋaŋuŋ qotiŋgaega.
20 Na’atube sabuw afa bairi kwaita’ay dibur kwamatar, taiyuwin kususur wan i’iyon o yumat ifafar.
21 Oi oŋuine furu kane eŋarebemiŋ ore wiriine fukeru goboŋ. Waigo eŋareboŋ ore “Kokoi mamane made fukega,” miku nonde oŋu manesugobi me mata? Buŋo oŋu miku oiji soine mimigaŋgaŋ enarenimiŋ ore so fukega me? Buŋo mibemiŋ, oi ŋi maŋine tomirire kamasi oŋu mibemiŋ. Eadubobo yoŋoji gio baegobi ore sakiyaŋuŋ ba ropeku mimiyaŋuŋ so manegobi ine, nonji oŋuakoŋ gionere eru sakine ba ropebemiŋgo sanaŋgaego.
21 Ayu au biya’ohow, nati isan i anababatun ririmit sawar sinaf isan na’atube atao kwatanowar.
22 Yoŋoji buŋo iŋi miku sakiyaŋuŋ ba ropeegobi, “Niŋo Juda ŋiŋigo fukeru Hibru buŋo miegobeneŋ.” Oŋu miegobiyoŋ, nonji oŋuakoŋ ego. “Israel ŋiŋigo fukegobeneŋ,” miegobiyoŋ, nonji oŋuakoŋ fukego. “Abrahamde ŋaso apapu fukegobeneŋ,” miegobiyoŋ, nonji oŋuakoŋ fukego.
22 I anababatun Hebrew ma’anih? Ayu auman Hebrew orot. I Israel sabuw? Ayu auman Israel orot. I Abraham ana a’agir sabuw? Ayu auman Abraham ana agir orot.
23 Buŋo mo oi ŋi maŋine tomirire buŋo kamasi oŋu mibemiŋ, “Yoŋoji Kristore gio baegobeneŋ,” miegobiyoŋ, nonji oi gbiŋ eyareku yadureru baego. Nonji ŋiŋigo oi yadureru gio sanaŋgaru baku goboŋ. Kristore giore eru witi pigo rua nubi oo oi yadureru damaŋ kokoine ŋeboŋ. Ŋoŋoru joruinekeji joineke yobu nuku gobuŋ. Damaŋine damaŋine yobiŋ bofukeru komeiŋgo eku goboŋ.
23 Iban Keriso ana akir sabuw? Iti tur ao’o ana nowarin i boun hai not en te’o na’atube. Baise ayu i akir wairafu gewasu men i na’atube! Ayu abow atetebon, ayu mar moumurin maiyow dibur arun, mar moumurin maiyow murab fokarinamaim hiwabiru, naatu mar moumurin maiyow kafa’imo hita’asbunu. Anayabin ayu Keriso isan abowabow.
24 Juda soriŋ siŋaŋ goineji mibi soŋsoŋ kobinji nubi ateine 39 fukeko joiserereŋ maneru goboŋ. Oŋu enarebi buruine 5 fukeya.
24 Mar etei five Jew hai ukwarih hibuwu hirabu. Mar ta’ita’imon hirarabu etei 39 biyau hitatakiyakiy hiruruseben.
25 Rom gawman yoŋoji mibi oporoŋ jiineji nubi ateine yokaomo fukeya. Ateine moakoŋ koji nubi komeiŋgo eboŋ. Ogâ yasogoo gobe koe rigaŋineo bapakareru quŋgaru jaŋgame ateine yokaomo fukeya. Damaŋ mogo ogâ qajaŋgame koego rakaru una moakoŋ eru ubu mo koe paiineo kosa goboŋ.
25 Mar tounu ayu auramaim hirabu naatu mar ta’imon kabayamaim hirouwou’uru, mar tounu wa tafofor riy yan are naatu veya ta’imon anafofonin riy yan ain earuwu aremor. |alt="Paul stoned" src="cn01965B.tif" size="col" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="2 Corinthians 11.25"
26 Damaŋine damaŋine kadi raware eku goboŋ. Obu soguine soguine kokoine petigaru oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Suroŋqoqo ŋiŋigo yoŋore eru komere kokoi maneru goboŋ. Juda kufufuŋpune yoŋore eru yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Kotu kantri yoŋore eru yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Taoŋine taoŋine oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Gomende kaeine kaeine oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Koe petigaru raru oo yobiŋ bofukeru sibirigaiŋgo eku goboŋ. Ogopune qaqajibuine yoŋoji nubi egu komebemiŋ ore beune waperu kebojigame goboŋ.
26 Ayu mar moumurin maiyow efamaim aremor kakafih isou himatar, harew gagamih hititit kafa’imo ata’atomatom atamorob, naatu bainoyah kafa’imo hitarabu hitabainuwu. Ayu taiyuwu au sabuw Jew ma’anih naatu Ufun Sabuw kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu, bar oto’otowen gagamin wanawanan ama’am kafa’imo hitarabu, naatu arar yan anan kakafin kafa’imo atatita’ur, riy yan kafa’imo ata’atomatom ata morob, naatu taituwat baifufuwenayah kafa’imo hitarabu hiti’a’afiyu.
27 Gogone kitiŋgabemiŋ ore gio sanaŋgaru baku goboŋ. Kubaŋ gariine kokoine goboŋ. Gio kokoine baboŋ ore uqore damaŋne so eko uqo obure komeru goboŋ. Uqo mataeme damaŋ kokoine roro goboŋ. Kambaŋ marikure embimbiŋgaru moteŋgaru goboŋ.
27 Foyab atatarakair naatu bowabow fokarih maiyow wanawanah arun abow. Gugumin wanawanah men ainu’in gewas, naatu harewamih sikou mamah naatu bayumih amorob, yakukur eanu naatu biyau asire ain.
28 Oi akoŋ matayoŋ, jikigaru iŋi maneru goboŋ: Maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine sosowo yoŋoji manebu buŋoyaŋuŋ najibi maŋneji damaŋ so mane yobiŋgaru goboŋ.
28 Sawar afa isou himatar, baise boro men anao kwananowar. Ayu mar etei fokarin maiyow airi abitar baise au not gagamin i Kirisiyan sabuw isah anotanot mi’itube hibow tenan.
29 Mamanesiŋ ogopune uri yoŋoji gbaŋiru wiriebi ine, nonji oŋuakoŋ oi manebe yobiŋgame maŋne wirieega. Moji suruyoiŋ ruame maŋkekerisie ogoneji agiburaŋ ega, agiburaŋ ore joineji nonde maŋ oŋuakoŋ ja nuko kanegaego.
29 Anamaramaim yait eriririm, ayu men ariririm, naatu yait ta bowabow kakafin bonawiy isisinaf, ayu wanawana’umaim men ea’earah o so’aso’ar eyey.
30 Ŋoŋoji saki barorope buŋo akoŋ maneniminde aŋi maneegobi. Ore eru nonji sakine ba ropebemiŋ ore so fukenobo ine, noŋ sakinere yare matayoŋ, maŋnere yare wakiqoqoine fukebe tobirine wakiega ore eru sakine ba ropenobo.
30 Ayu anao ra’ara’at na’at, basit sawar abistanamaim iwa’an ariririm boro ni’obaiyu ana’ora’ara’at.
31 Anutu Ofoŋ Yesure Mama damaŋ so miteŋ gakabeneŋ tatariine tomiri kuririineke go ropeiŋ, iŋoji nonde fuŋne maneko buŋo ikoine matayoŋ, buŋo foriine yobu oi migo.
31 God naatu Regah Jesu Keriso Tamah i wabin tanabora’ara’ah wanatowan! God so’ob ayu men abifuwen.
32 Damaskas sitio gokabe kiŋ Aretasre kiap iŋoji kambantipuine ro nuru kipe nunimiŋgo mitiga yareko Damaskas ŋiŋigo yoŋore siti sa mendio rubaru sumuŋgaru egu rabemiŋ ore siŋaŋ baru dimabuŋ.
32 Anamaramaim ayu Damascus hihirfutu ama’am, aiwob orot Aretas gawan gagamin sorodiy sabuw uwih bar oto’otowen wabin Damasenes ana etawan awan hima’uh hima hikakaif. Ayu atatitit hitabuwu hitafatumu isan.
33 Oŋu dimabuŋyoŋ, ogopune yoŋoji ro nuru jambe maŋineo rua nuru niginji kiperu siti sa toone waigowaigo ruabi moreŋgo waki keru meone sumuŋgaru wareboŋ. Oŋu.
33 Baise kaifetamaim hiwanu faf ana sou’uwat murabamaim hiruru ara’iy naatu uman wanawananane asorabon abihir. Paul kaifet wanawanan hiruru ere’er|alt="Letting Paul down in basket" src="CN01937b.TIF" size="col" loc="2Co 11.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="11.33"

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Coríntios 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.