1 Pedro 3
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Anutu kiŋaŋ qakimiŋ ore buŋoine miforegoyoŋ, ŋigo ŋoŋo oŋuakoŋ ŋoepuŋaŋuŋ yoŋore buŋo rurumaŋgo raru goinebi. Oŋuine gobi ŋoepuŋaŋuŋ goineji Biŋe buŋo so reŋgaru gogobi, yoŋoji oŋuakoŋ ŋigopuyaŋuŋ yoŋore eebobo ŋoneru maŋyaŋuŋ kerisienobuŋ. Maŋyaŋuŋ kerisieru gogoyaŋuŋ Kristore meo ruaniminde Biŋe buŋo miŋaŋunji akoŋ so miinebiyoŋ, Kristore fuŋne oi eeboboŋaŋunji ŋadubi ŋone taniŋganobuŋ.
1 Baibin, a’aaw oro’orot fanah kwanab kwanayara’iyi babahimaim kwanama, saise a’aaw oro’orot God ana tur gewasin men nabitumitum boro kwa ayawas gewasinamaim dogoron kwanikitabir hinan baitumatumayah hinamatar. Men kwa a turamaim baise kwa a yawas ana itininamaim.
2 Eebobo gbagbataeŋine poretiŋ eba eku Anutu miine egu odurenimiŋ ore kokoiŋaŋuŋ manebi ŋiji oŋu ŋone muku ŋabebi Kristoke qakatoru gokiminde aŋi fukena.
2 Anayabin kwa ayawas ana itinin i uhewbitan.
3 Sakire kuririŋaŋunde akoŋ so baropeeinebi. Qoru sikiŋaŋuŋ qaku eri hendiŋ fuŋne fuŋne so ruaru mijeri saki baku so erioŋbarioŋ goinebi. Nigiŋbote goul yaji sakiŋaŋuŋ so babajawe ee einebi. Sakikomoŋ fiine yobu kuririineke oi so roinebi.
3 Kwa baibin men taiyuw biya ufunane ana itininamaim kwaniwa’an kwanan sa’er kwanamatar, arib a baisuwaramaim, tain tenasour o debad ya’amaim, o faifuw osenamaim. Nati sa’er boro men nama manin.
4 Oŋu matayoŋ, kuririŋaŋuŋ foriine oi damaŋ so robi maŋ-ŋaŋuŋgo peine. Moroŋaŋunji womoo waigo gobi kuririŋaŋuŋ foriine oiji soŋsoŋgo peku damaŋ mogo so mataeiŋ. Maŋwomo gobi Anutuji ŋone ŋaberu maneme ropeeiŋ.
4 Baise nati efanin, kwa a yawas wanawanan ana sa’er hina’i’itin i tufuw nuwarob naatu yara’iyen. Sa’er iti na’atube God i’itin i ra’at naatu igewasin kwanekwan.
5 Ronekoŋ ŋigo gbagbataeŋine yoŋoji Anutuke dimaku oori eteru ya kokoinere odigaru gobuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ maŋyaŋunde kuririke babajawe ee eru ŋoepuyaŋuŋ yoŋore buŋo rurumaŋgo raru gobuŋ. Ŋoŋo ŋigo yoŋore kamasi oŋuine fukeru goinebi.
5 Marasika baibin iyab kakafiyinamaim hima’am, i hai nuhifot God biyanamaim hiyei sa’er himatar, anayabin i a’aawah oro’orot babahimaim hima.
6 Saraji ŋoeine Abrahamde mi reŋgaru “Ŋi koitone,” miteku goya. Ŋoŋo oŋuakoŋ qiŋ keru dimaku gio fiine fiine baku koimo dimaku ya more gburugburu so qako ŋoepuŋaŋuŋke gonimiŋ ine, Sara oŋuine ŋigo kuririyaŋuŋke fukeru goinebi.
6 Babin Sarah i nati na’atube ma, Abraham fanan bosiyasiyar naatu ana regah rouw eaf. Kwa i Sarah natunatun, kwa gewasin kwanasisinaf na’at, boro men abisa ta isan kwanabir.
7 Ŋigo yoŋoji usuŋyaŋuŋ wawakiine gogobiyoŋ, jibu gogore yauŋmoriri oi ŋike sogokoŋ raugaru gogobi. Usuŋyaŋuŋ wawakiine fukegobi ore ŋi moakoŋ moakoŋ ŋoŋo ŋonuŋpuŋaŋuŋ poretiŋ siŋaŋ yaberu denaŋdenaŋ eyareru goinebi. Anutuji ŋi ŋoŋore oŋgawowosiŋaŋuŋ egu sureiŋ ore ŋigo araŋ ba yareku goinebi. Oŋu.
7 Kwa oro’orot auman a’aaw baibin kwanasu’ubih gewas bairi kwanama, baibin i ririmih men boun kwa fair kwabai kwama’am na’atube. Isah sinafumih erekakaf kwanasinaf, anayabin wanatowan ana siwar God nabit, i auman boro bairi nafarami. Nati na’atube kwanasisinaf ayoyobanamaim boro men sawar ta a ef nahirimih.
8 Buŋone tatariinere uŋsowoŋ oi iŋi migo: Ŋoŋo sosowo maŋmoakoŋ eku maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ yoŋoke maŋwomoo jojoko ee eku goinebi. Womoo goku ŋoŋo-ŋaŋuŋ ba wawaki eku maŋ-ŋaŋunji kikipe eeku moko dimainebi.
8 Abistan anotanot yomaninamaim anao kwananowar auman anisawar. Kwa turanah bairi anot ta’imon, ananiyan ta’imon; sabuw bairi kwaniyabow tait ruburub na’atube, naatu turanah isah kwanayara’iyi naatu kwananot yawananih.
9 Minde mibe nunde gube ende ebe oi so eku goinebi. Maŋqoqo buŋo fofoine miŋarebi mobeine so bokirie yareinebi. Oŋu matayoŋ, buŋo sembenere mobe bokirieru mifia yareru goinebi. Oŋu eku gobi Anutuji ore furiine bokirieme mifiaine raugaiŋgo oŋga ŋareya. Oŋu eru goku Ofoŋ fukeiŋ ore damaŋgo seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ.
9 Tur kakafin hina’u’uwi o hinao’orarafi men wan kwanay, baise nati efanin baigegewasinamaim wan kwanay, anayabin baigegewasin i God eomatani boro nit ana maramaim kwa na’a’afi.
10 Oŋu fukekimiŋ ore buŋo oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega:
10 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum hi’o,
11 Eebobo sembene ŋadi gaku gio fiine fiine baku goine.
11 Sinaf kakafin nihamiyen natatabir gewasin nasinaf,
12 Oi yoore eru: Ofonji ŋiŋigo posiine ŋone yaberu siŋaŋ garu oŋgawowosiŋaŋunde kaje ruaegayoŋ, ŋiŋigo kekesiine oi ŋonemaiŋ so eyareega.”
12 Anayabin sabuw hai yawas mutufurin Regah ekakaifih,
13 Ŋoŋo gio fiine banimiŋ ore manjo eru gonimiŋ ine, ŋiŋigo boakonji gioŋaŋuŋ tiŋaya oi sokogaku bosembea ŋabeiŋgo so manenimiŋ.
13 Bowabow gewasin kwanasisinaf isan yait boro kwa ni’a’afiyi naborabirabi?
14 Oi so manenimiŋyoŋ, jibu eebobo posiine ebuŋ ore eru joiserereŋ manenobuŋ ine, ŋoŋo jibu Anutuji mifia ŋareko seŋgiŋbaŋgiŋ bofukenimiŋ. Suroŋqoqo egu eŋarenimiŋ ore omaine popure yobugame kokoiŋaŋuŋ maneru maŋ-ŋaŋuŋ wakiko maŋsembeŋaŋunji egu ŋabeiŋ.
14 Baise gewasin kwasisinaf isan kwanabi’akir, kwa i boro baigegewasin kwanab, imih men yait ta isan kwanabir naatu kwaniyababan.
15 Maŋ-ŋaŋunji so wakiineyoŋ, maŋ-ŋaŋuŋ Ofoŋ Kristo iŋoreo kiperu fuŋine gbagbataeŋine damaŋ so manesubi ropeko goinebi. Ŋoŋo damaŋ so jaueku Kristore fuŋne ŋiŋigo mitaniŋga yareru goinebi. Seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore oori egobi, ŋiŋigoji ore fuŋinere weu ŋarebi sosowo yoŋore buŋo oi bokirie yareku goinebi. Ŋoŋo denaŋdenaŋ goku ŋiŋigo araŋ ba yareru maŋ bapakareku goinebi.
15 Baise Keriso isan yatenanub dogor tutufin etei kwanab naatu Regah na’atube isan kwanakakafiy kwanakwafir.
16 Buŋoŋaŋuŋ oŋu siŋaŋ gabi Anutuji ŋone ŋabeme “Sagaga,” miko maŋkajeŋaŋunji oŋu manenimiŋ ore dimainebi. Kristoke qakatoru dimaku eebobo fiine ebi maŋqoqo buŋo fofoine kosa miŋareegobi, yoŋoji yoŋoyaŋunde buŋo sembenere eru mimi ronimiŋ.
16 Baise sabuw isah yara’iyen naatu kakafemaim kwanasinaf. A not gewasinamaim iu’uwi mar etei imaim kwanasinaf, saise ubar hinabit ana maramaim sabuw iyab Keriso ana gewasin isan tur kakafih hina’u’uwi boro hai tur isan biyah na’ohow.
17 Gio fiine fiine baku gobi ŋiŋigo goineji jibu suroŋqoqo eŋarebi Anuture eru joiserereŋ manebi sagaga. Ya sembene eba eku oiji joiserereŋ bofukebi mimiineke fukega.
17 Anayabin God ana kok gewasin kwanasisinaf isan kwanabi’akir, i gewasin maiyow, naatu kakafin kwanasisinaf isan kwanabi’akir i men gewasin.
18 Kristoji oŋuakoŋ damaŋ moakoŋ agiburaŋnoŋunde eru komeya. Noŋuŋ kekesiine fukebeneŋ Poretiŋ iŋoji oga nobeko Anutureo ropekimiŋgo ore eru joiserereŋ maneya. Moreŋ ŋi miku sakiine qabi komeyayoŋ, Moro Tiriineji bogboreru pakereru goga.
18 Anayabin sabuw etei hai kakafin isan Keriso mar ta’imon morob, sabuw gewasih naatu sabuw kakafih isah, saise tabonawiyit tatan God nanamaim tatatit. Biyan i morob, baise ayubin i yawasin.
19 Moro Tiriineji ogame boke noberu komere misoŋ kaeo rakaru iiru nigiŋ gbedigo gobuŋ, yoŋore Biŋe buŋoine mitaniŋga yareya.
19 Naatu Anunin na sabuw murubih ayubih ana diburamaim hiya hima’am isah binan.
20 Ronekoŋ Noare damaŋgo ogâ soguine babi Anutuji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore yameŋ keku maneku karieru odigayayoŋ, ŋiŋigo yoŋo buŋo so reŋgaru sibirigaru komere witi gbedigo rakabuŋ. Ŋiŋigo garikiŋ mendainemeŋ 8 yoŋoji Anuture mi reŋgabi mime kue keme obuji pakereru moreŋ kemagaru ogâ deme Anutuji yoŋo yoikogone bomuku yabeku qoruyaŋuŋ kipeya.
20 Iti sabuw i Noah ana wa wowowab ana veya, ayubihine God fanan hisair, baise God yaten nub ma sabuw etei eight buwih wa wanawanan hirun gis yey ana veya, harew wanane tafafarih hima.
21 Ya oŋuine fukeya, oi miti meso raure soso fukega. Yesu Kristoji komegone pakereru goga ore eru damaŋ yoo obu rau norebi Kristore usunji kefaga noreru qorunoŋuŋ kipeega. Obu oi sakire wuwuŋ jureiŋ ore eru so enoregobiyoŋ, miti meso raure fori oi iŋi: Noŋuŋ Anutuke gokimiŋ ore kikipe eru mimipaŋ buŋoji kiperu iŋi oŋga wosiegobeneŋ, “Anutu, go maŋinere yau jurende maŋine gbagbataeŋine fukeme gore jiŋo maio sagaiŋ.”
21 Naatu iti harew i bapataito ana i’inanen boun imaim kwa iyawasi. Men biya kato ekukusouw, baise not gewasin iuwi God kwa’o’omatan isan. Jesu Keriso morobone mimisir imaim kwa iyawasi.
22 Yesu Kristoji Sombuŋ kaeo paibe roperu Anuture me furoineo biŋeroroineke ŋega. Anutuji usuŋ oteme ŋeku Sombuŋ mimerereŋ eru Sombunde koito mamari fuŋne fuŋne usuŋyaŋuŋkeji ŋone noberu siŋaŋ nobeku bapakare nobeegobi, oi oŋuakoŋ siŋaŋ yabeko buŋoinere rurumaŋgo gogobi. Oŋu.
22 Naatu yen au mar naatu God ana asukwafune mare ema’am, tounamatar etei naatu mar hai fair hai roubabaruwen etei i babanamaim ebobonawiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.