1 Pedro 1
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe nobeko niŋoreone goine ŋoŋoji Israel bokeru prowins tinayaŋuŋ Pontus, Galesia, Kapadosia, Eisia eru Bitinia oo roiŋgaru raru gogobi. Pita nonji Yesu Kristore sosore ŋi aposol fukeru ŋoŋoke buŋo mimane ekimiŋ ore quraŋ yo quraŋgago.
1 Ayu Peter Jesu Keriso ana tur abarayan, kwa isa a fef akikirum, God ana roubinen sabuw naatu touman sabuw na’atube earuwsabuy kwatit nanabin Pontus, Galasia, Capadosia na naatu Asia, Bitiniya wanawanan kwa ma’am.
2 Mamanoŋuŋ Anutuji ronere ronekoŋgo mamane buru ruame peko ore so Moro Tiriineji ŋoŋo bagbagbaga ŋabeme Anuture biŋe fukebuŋ. Anutuji ŋoŋo Yesu Kristore mi reŋganimiŋ ore roosoe ŋabeko Kristore dariji tieme rau ŋareru jure ŋabeega.
2 Kwa i Tamat God ana kokomaim rubiniy naatu i ana Anun Kakafiyinamaim kwa iwani i ana sabuw kakafiyin kwamatar. Jesu Keriso kwanabosiyasiyar naatu i ana rara’amaim nakusouwi uhew kwana matar. Karam kwa biyane, manaw kabeber naatu tufuw naya’abar nara’at.
3 Noŋuŋ Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristore Mama Anutu iŋo yoore eru miteŋ gainebeneŋ: Anutuji ŋonemaiŋ soguine enoreru ro nobeme fufuke gariine fukebeŋ. Fufuke gariine fukeru Yesu Kristoji gboreru komegone pakereya, noŋuŋ ore so gboreto pakereru seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore origagobeneŋ.
3 God wabin tanabora’ah it ata Regah Jesu Keriso Tamah. Anayabin it isat ana baiwanbabanen i ra’at, Jesu Keriso morobone mimisir imaim yawas boubun itit. Imih it abistan isan tanotanot i nuhifot tama’am.
4 Seŋgiŋbaŋgiŋ raugakimiŋ ore origaru odigaegobeneŋ. Anutuji seŋgiŋbaŋgiŋ oi maŋkekerisie ogopuine noreiŋgo ore Sombuŋ kaeo ruame pega. Oo peku so biegipe gugu eru jukuwi so baru goregaru mataeiŋ.
4 Imih it au nat tananuw God ana baigegewasin totobuyoy ana sabuw isah maramaim ya ti’inu’in tanabow. Nati sawar boro men hinamun, men hina’af, naatu men hinakusaisirih.
5 Mamanesiŋ kegborenimiŋ ine, Anuture usunji dobu kiperu iporo ŋabeme Sombunde biŋe gobi Yesuji soine oga ŋabeme Sombuŋgo roperu seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ. Anutuji Munaŋqoqo Rauinere fuŋne damaŋ tatariineo oŋu barariŋga nore foreko ŋiŋigo mitaniŋga yarekimiŋ ore pega.
5 Iti sawar i kwa isa, baitumatumamaim God ana fairamaim tafafar yawas bait isan God yabuna yomaninamaim nabow natit hinirerereb.
6 Seŋgiŋbaŋgiŋ fukekimiŋ ore jerieru gogobiyoŋ, moreŋgo gobeneŋ Anutuji eesoi Rauine so kipeme yobiŋ igosisi fuŋne fuŋne fukeko joiserereŋ bofukeru maneru gogobi. Damaŋ pompoŋine oŋuine gonimiŋyoŋ, oi jibu jeri eru gogobi.
6 Iti isan kwa boro gagaminaka kwaniyasisir, baise anotanot mar kikimin boro kwanibiyababan, anayabin kwa boro yare ta ta wanawanan kwanarun kwani’akir.
7 Anutuji eesoi so kipeme paiŋaŋuŋgo roperu mamanesiŋ-ŋaŋunde kamasi osoeega. Ko foriine sanaŋ qaŋqaŋine tinaine goul ore furiine oi soi boreŋ oduregayoŋ, jibu damaŋ mogo matae foreiŋ. Damaŋ pompoŋine eiŋ ore eru ŋiŋigoji goul oi misigo jame pelegaiŋ rigaru foriineji yau rasaine egu peiŋ ore osoeru baesoi baegobi. Ore so ŋoŋo fofori poretiŋ manesiŋ garu dimaku sanaŋgaegobi me mata, baesoiji ore fuŋine noduega. Anutuji maŋ-ŋaŋunde foriji goul iŋi ore odureiŋgo maneru osoeega: Mamanesiŋ-ŋaŋunji sanaŋ qaŋqaŋine fukeko furiine ropekiine oiji goul silwa kokoine odureru damaŋ tatariine tomiri bapi ŋabeme sagaiŋ. Oŋu ŋone ŋabeme sagaiŋ ine, Yesu Kristoji moke fukeiŋ ore damaŋineo miteŋ ŋabeme Anuture jiŋoo tinabiŋe bofukeru kuririŋaŋuŋke fukenimiŋ.
7 Sawar iti temamatar i kwa a baitumatum efufufun, saise kwa a baitumatum boro narusouw niturobe. Routobon iti na’atube emamatar i gold te’afun terurubunai ana gewasin tebaib na’atube. Baise, kwa a baitumatum ana gewasin i ra’at gold natabir. Imih a baitumatum wainaben wanawanan narun fair nabaib ufunamaim boro nanawiy bora’araten fair baifa’en nit, Jesu Keriso nabirerereb ana veya’amaim.
8 Ŋoŋo Kristo so ŋoneru jibu manji jojoko eteru gogobi. Damaŋ yoo Kristo so ŋoneru jibu manesiŋ gaegobi. Oŋu eru jeribari kuririineke eru jerieegobi. Jeriŋaŋuŋ oiji miji mikiinere so, so fukega.
8 Basit men kwa’i’itin baise isan kwabiyabow, men kwa’i’itin baise kwabitumatum. Naatu iti yasisir i igewasin kwanekwan, men karam boro isan tanao taniduduramih.
9 Ŋoŋo Yesu manesiŋ gabi munaŋ qa ŋareko qowiriebuŋ. Mamanesiŋ-ŋaŋunde moge oi Sombuŋ kaeo paibe ŋega. Anutuji iiruyaŋuŋ roko ŋoŋoji paibe roperu moge oi pipa bouakimiŋgo maneru jeri eegobi. Oŋu.
9 Anayabin ayub ana yawas bain isan ana ef i baitumatum akisin.
10 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji munaŋqoqore fuŋne baaru Anutu oŋga wosiru weweu ruaru mane osoeru go wapebuŋ. Oŋu goku Anutuji yauŋmoriri ŋareiŋgo mane taniŋgaru ore kajeqouŋ buŋoine oi ronekoŋ miku go wapebuŋ.
10 Dinab oro’orot afa manaw kabeber God nabit isan hio kwanowar naatu nati yawas ana’an isan hamenamo yatehnub erekakaf hinuwet men kafaita.
11 Kristore Moro Tiriji kajeqouŋ ŋiŋigo boburo yaberu Kristo fukeiŋ ore buŋoine barariŋga yareru saŋu ruaru iŋi yajiya, “Kristoji joiserereŋ maneru ore ŋadio kuririquraŋ bibiineke bofukeru tamaeru goiŋ.” Oŋu yajiko maneru Munaŋqoqo Rauineji mo damaŋgo eru uruŋu fukeiŋ, ore fuŋine baaru weweu ruaru mane osoeku gobuŋ. Oŋu goku biŋe buŋoine buŋoine ronekoŋ kitiŋgaku miku go wapebuŋ.
11 Imih i tita’urin isan hinuwet mar biy boro namatar naatu boro mi’itube namatar. Keriso Anuninimaim dinab oro’orot iwanih hai tur eowen, Keriso nabi’akir ufunamaim wabin gagamin hinifai hinabora’arah.
12 Munaŋqoqo Rauinere fuŋne baaru weweu ruato mane osoeru gobi Moro Tiriineji mamane iŋi barariŋga yareku yajiya, “Ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe kiŋaŋ so qoqo eeinebiyoŋ, ŋiŋigo jiki fukeru buŋoŋaŋuŋ osenimiŋ, oi bapi yabeku goinebi.” Oŋu yajiru kajeqouŋ buŋo yareya, niŋo goineji oi damaŋ yoo roregaru mitaniŋga yarebi manebuŋ. Kristoji Moro Tiriine Sombuŋgone soreme wakiru ŋiŋigo boburoku dobe yabeko Bobiaŋ Biŋe miku maŋ bapakare eyareru gobuŋ, yoŋoji Biŋe buŋo oi akoŋ miku gobuŋ. Kajeqouŋ buŋo ore foriine fukeko Sombuŋ mimerereŋpunoŋunji oŋuakoŋ oi piku ŋoneto fuŋine mane mukunimiŋ ore aŋi sogo maneru gogobi. Oŋu.
12 God ana dinab oro’orot isah irerereb abistan i hisisinaf i men taiyuwih isah hibowabowamih baise i kwa isa hibow. Naatu sawar abisa inu’in kob abarayah tur gewasin hibai hina boun hiorereb kwanonowar. I Anun Kakafiyin marane hiyafar re’ere ana fairamaim kwa isa hibinan kwanonowar. Naatu iti sawar isah tounamatar auman tekokok kwanekwan hinaso’ob.
13 Biŋe buŋoine oŋu pega ore ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ Anuture gio banimiŋ ore ruato kambaŋ-ŋaŋuŋ kiperu jaueto baba afa eeru dimainebi. Damaŋ so qiŋ keru ŋoŋo-ŋaŋunde eebobo sisiŋaŋ ee eku goinebi. Yesu Kristoji moke fukeiŋ ore damaŋineo yauŋmoriri ŋareiŋ, ore eru odigaku ooriŋaŋuŋ sosowo oo ruato goinebi.
13 Isan imih a not kwabogaigiwas bai’a’it isan, matatoniwa’an kwa anuhifot anababatun baigegewasinamaim kwanayai, ana maramaim Jesu Keriso nabirerereb kwa boro nit kwanab.
14 Anuture odumadepuji buŋoine reŋgaegobi, ŋoŋo ore so kadi gbagbataeŋine boyoberu goinebi. Rone qosorieku mutu gobi ŋoŋo-ŋaŋunde aŋi sanaŋine sembeneji raqo-wareqo eŋarebi kosabasa gobuŋ. Oŋu gobuŋyoŋ, damaŋ yoo eeboboŋaŋuŋ oi aŋi ore so, so jikigaru eba eku goinebi. Kosa jijibu egu gonimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi.
14 Kwa i fanabow kek na’atube men kakafin ana naniyanamaim kwa ayawas nabonawiy marasika kwama’am na’atube kwanama’amih.
15 Kosa jijibu matayoŋ, Anutu gbagbataeŋineji oŋga ŋareko ŋoŋo oŋuakoŋ iŋore so eeboboŋaŋuŋ sosowo oo gbagbataeŋine fukeru goinebi.
15 Baise nati efanin God kwa eafi i kakafiyin, imih mar etei asinafumaim kakafiyi kwanama.
16 Biŋe Qurande buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, “Nonji tiriine gbagbataeŋine gogo ore eru nonde biŋepune ŋoŋo gbagbataeŋine fuketo goinebi.”
16 Buk Atamaninamaim eo, “Kwa etei i kakafiyinamaim kwanama, anayabin ayu i kakafiyinamaim ama’am.”
17 Anuture “Mamanoŋuŋ,” miku usuŋine foreegobeneŋ, iŋoji mama fiinere so ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareku goine so sure yabeega. Sosowo noŋunde eebobo someda moakoŋgo osoeru moakoŋ moakoŋ noŋunde buŋo mitariiŋ. Ore eru Anutu tiriinere biŋepu fukegobi ine, moreŋgo yabayaba goniminde so gbagbataeŋine fukeru goinebi. Miŋaŋunji akoŋ matayoŋ, eeboboŋaŋunji Anuture mi egu odurenimiŋ ore sombuŋaŋuŋ maneru goinebi.
17 God kwa Tamat kwarouw isan kwayoyoban, i sabuw etei hai bowabowamaim efufunih naatu men yait ta oukoun ebatabat. Kwa i nanawan sabuw na’atube iti tafaramaim kwama’am, imih God isan kwanabir. Isan imih mar etei a bowabowamaim God isan kakaf nama. Kwa a yawas tutufin iti tafaramamaim kwanama.
18 Oŋuakoŋ Anutuji dueŋaŋuŋ baya ore fuŋine maneru gbagbataeŋine fukeru goinebi. Apa ŋasopunoŋunji nemu gboŋ mamane buru kosa boyobeku eebobo omaine nodubuŋ, Anutuji ŋoŋo yoŋore so jikigaru kosa furiŋaŋuŋ ropekiine bokeru dueŋaŋuŋ baya. Furiŋaŋuŋ oi silwa goul odureru bokeya, oi manegobi. Morende moneŋ mebo jibugaiŋ ore so fukega, ya oŋuine oiji furiŋaŋuŋ so baya.
18 Anayabin kwa kwaso’ob, kwa a’a’agir hai yawas kakafin hiyabunibun ra’iy na, ine Keriso kwa tubuni botaiti. Iti men boun gold o silver biyan ana gewasin ekukusaisir na’atube.
19 Oiji matayoŋ, Kristore dariine furiine ropekiine oiji qoruŋaŋuŋ baya. Kristoji lama madeine posiine wi wako tomiri oŋuine fukeko oi boji ririganere kamasi oŋuine qabi dariine wakiya. Ore eru gbagbataeŋine fuketo goinebi.
19 Baise Keriso ana rara uhew bitan lamb, boubun biyan gewasin aurin feher en imaim tubunit.
20 Anutuji ronekoŋ Sombuŋ moreŋ so bofuke yapeya, damaŋ oo akoŋ Kristo roosoeru duenoŋuŋ baiŋ ore gio buru oi bonieru ruaru burugaya. Oŋu buruga foreme peko go wapeku gobuŋyoŋ, damaŋ tatariine yoo ŋoŋoji fianimiŋ ore eru barariŋga noreme totogo fukeya.
20 Tafaram matara’e ana veya God Keriso rubin, kwa baiyawasi isan naatu boun iti yomaninamaim kwa isa irerereb kwa’i’itin.
21 Kristoji maŋgo ŋe ŋareko soine Anutu manesiŋ gaegobi. Anutuji Kristo bogboreme komegone pakereko kuririquraŋ oteme goga. Oŋuine goga ore eru ŋoŋo Anutu manesiŋ garu dimaku buŋo sosowo miya, ore so eba eiŋ ore oori eteebuŋ.
21 I wanawananamaim kwa God kwaitumitum, morobone i yawas misir naatu aiwob God itin. Imih kwa a baitumatum naatu a nuhifot God wanawananamaim ema’am.
22 Oori eteru buŋo foriine reŋgabi Kristore dariji jure emasaŋ ŋabeme gonimiŋ. Oŋu goku soine maŋkekerisie ogopuŋaŋuŋ kikoine tomiri manji jojoko eyareru gonimiŋ. Maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋ sosowoji yameŋ keku poretiŋ manji jojoko naduŋgaduŋ eku goinebi.
22 Kwa i boun turobe kwabobosiyasiyaramaim kusouwi uhew kwamatar, imih a yabow a’ofonah isah i gewasin maiyow, dogor babanika a’ofonah isah kwaniyabuwih.
23 Gogo sanaŋinere buŋo oiji maŋgo ŋe ŋareko fufuke gariine fukebuŋ. Morende buŋo yayaba moji so maŋgo eŋareko Mama soguinere odumadepu fukebuŋ. Anutu buŋoineji so mataeiŋyoŋ, tatariine tomiri qiŋ keru pe ropeiŋ.
23 Anayabin kwa i God ana tur yawasin naatu wanatowanin kwanonowar imaim yawas boubun kwabai maiye. Ana’itinin iti tur i ub yawasin kwabai men murubin ana ubamih, baise wanatowan ana ub kwabai boro nama wanatowan.
24 Buŋo ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega:
24 Buk Atamaninamaim eo,
25 Oŋu wakinimiŋyoŋ, Ofonde Biŋe buŋo gogo sanaŋine noreega, oiji tatariine tomiri sanaŋgaru pe ropeiŋ.”
25 Baise Regah ana tur ikwah sawar nama wanatowan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.