1 Coríntios 9
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs NTLH
1 Wamo niginji kipe nuko posiine so fukenobo? Ŋoŋoji osoe nubi aposol fukego me mata? Ofoŋnoŋuŋ Yesuji fuke nareko ŋoneboŋ me mata? Nonji Ofondeo qiŋ keru gio babe ŋoŋo gio ore foriine fukegobi.
1 Será que eu não sou um homem livre? Por acaso não sou um apóstolo ? Será que eu não vi Jesus, o nosso Senhor? Por acaso vocês não são o resultado do trabalho que faço para o Senhor?
2 Ofonji iŋoyoŋe aposol gio nareme iŋoke dimaku babe ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru nonde giri moge fukegobi. Ore eru goineji osoe nubi aposol so fukenobo ine, ŋoŋoji fuŋnene oŋuine mane mukugobi. Oi afagaru kitiŋgaku mibi sagaiŋ.
2 Mesmo que outros não me aceitem como apóstolo, vocês me aceitam! Vocês mesmos, pelo fato de estarem unidos com o Senhor, são a prova de que sou um apóstolo.
3 Ŋiŋigo goineji nonde “Aposol so fukega,” miku tumaŋgaru ŋadi qoqo enareegobiyoŋ, nonji ŋoŋore binaŋ miku oiji nakene fuŋne kitiŋgaku miego.
3 Quando as pessoas me criticam, eu me defendo, dizendo assim:
4 Ore eru misi eru uqo munjaŋ norebi ogopune yoŋoke roru noku gonobeŋ, oiji soine fukena.
4 Será que eu não tenho o direito de receber comida e bebida pelo meu trabalho?
5 Pita, aposol goine eru Ofoŋ Yesure gbopu yoŋoji ŋigopuyaŋuŋ mamanesiŋyaŋuŋke ro yaberu moko ra wareegobi. Nonji oŋuakoŋ oŋuine so enobo ine, mosi oiji kadi kigaru qatataŋganoboŋ me mata? Oi mata yobu.
5 Será que nas minhas viagens eu não tenho o direito de levar comigo uma esposa cristã, como fazem os outros apóstolos, os irmãos do Senhor Jesus e também Pedro?
6 Sakire gogoo ŋoŋo ŋiŋigo minebobo kitiŋ yareegobiyoŋ, noŋ eru Barnabas mata. Niko giore furi so notebi mo gogobere. Oi manebi sagaga me mata? Goineji mande gio babi furi yarebi sakiyaŋunde gio so baegobiyoŋ, nikore akoŋ kikitiŋnokuŋ nikonake bofukenimi ore migobi me?
6 Ou será que Barnabé e eu somos os únicos que temos de trabalhar para nos sustentar?
7 Gawmande mamari gio baegobi, yoŋoreone moji iŋoyoŋe gogoine kikitiŋ eeku baega me mata? Wain gio sariegobi, yoŋoji sosowo ore foriine roru noegobi me mata? Oŋuakoŋ bulmakao siŋaŋ gaegobi, yoŋoji sosowo ore moŋ obuine noegobi me mata?
7 Quem já ouviu falar de algum soldado que pagou as suas próprias despesas no exército? Ou qual é o fazendeiro que não come das uvas da sua própria plantação? Ou qual é o pastor que não toma do leite do seu gado?
8 Buŋo oi moreŋ ŋiŋigo noŋunde mamane oi akoŋ boyoberu so migoyoŋ, Anutuji oŋuakoŋ buŋo oi akoŋ Mosesre Kadi buŋoo miga.
8 Não pensem que eu me apoio somente nesses exemplos da vida diária, pois a lei diz a mesma coisa.
9 Mosesre Kadi buŋoo Juda noŋunde gio bobo mosi oi mitaniŋgaru iŋi quraŋgabi pega, “Wit kurumbu koruŋ eru yau osoenimiŋ ore bulmakao ŋi ogagaru wareru ruabi kurumbu kubu paiineo oderu odeyagaega, iŋore mi mau so bojigainebi. Oŋu gumebi soine uqo tifeine noko sagaiŋ.” Ore so qoroji wasoŋaŋ baku joma bofukeko qaku uqo mobeine otebi noko sagaiŋ. Anutuji qoro bulmakao yoŋore manebu so maneru oŋu miga. Oi mata.
9 Na Lei de Moisés está escrito assim: “Não amarre a boca do boi quando ele estiver pisando o trigo.” Por acaso Deus está interessado nos bois?
10 Jomare matayoŋ, buŋo oi niŋore eru miko pega. Buŋo oi niŋoji iŋi ekimiŋ ore eru quraŋgabi pega: Ŋi moji kinonji moreŋ banjaŋgaga, iŋoji foriine fukeinde oori paiineo gioine baeine. Oŋuakoŋ ŋi moji kurumbu toŋtoŋgo qaku foriine eru yauine osoega, iŋoji mobeine roru noiŋgo odigaru gioine baeine.
10 Ou foi a nosso respeito que ele disse isso? É claro que isso está escrito em nosso favor! Tanto a pessoa que planta como a que colhe fazem o seu trabalho na esperança de receber a sua parte da colheita.
11 Niŋoji mande buŋo koruŋ botuŋaŋuŋgo qopogaru tieru gobeneŋ ŋoŋoji gogore kikitiŋ ya so norebi mimiineke fukeega. Nonji bobiaŋ ŋabebe ŋoŋoji ore mobeine bokirie narebi soineo fukeiŋ.
11 Se temos semeado entre vocês a semente espiritual, será demais se recebermos de vocês alguma recompensa material?
12 Goineji botuŋaŋuŋgo mande gio babi kitiŋ yabebi soine fukega ine, noŋ so oi odureru kitiŋ nubi sagaiŋ. Mobeine ŋarebi ore mobeine norebi saganayoŋ, nonji oŋu enimiŋ ore so weu ŋareboŋ. Kristore Bobiaŋ Biŋe buŋo saueinde fuŋne egu kipekimiŋ eru ya noreniminde so weu ŋarebeŋ. Matayoŋ, niŋonoŋe akoŋ yameŋ keku sanaŋgaru yobiŋ sosowo osigaru gobeŋ.
12 Se outros têm o direito de esperar isso de vocês, será que nós não temos muito mais direito do que eles? No entanto, nós não temos usado esse direito. Pelo contrário, temos aguentado tudo para não atrapalhar o
13 Buŋo yo manesuinebi: Boji soriŋgo gio baegobi, yoŋoji soriŋ oone uqo munjaŋyaŋuŋ roru noegobi. Boji rigaru alatare misi boruŋ siŋaŋ ganimiŋ ore igodoŋ yabebi dimagobi, yoŋoji ŋiŋigo uqo pesiŋyaŋuŋ alatao ruabi uqo ore mobeine goine oi oone biŋe qa eegobi.
13 Certamente vocês sabem que os que trabalham no Templo é do Templo que recebem os seus alimentos. E sabem também que os que oferecem sacrifícios no altar recebem uma parte da carne dos animais que são sacrificados ali.
14 Buŋo ore so Ofonji oŋuakoŋ mitigaru buŋo iŋi miya, “Bobiaŋ Biŋe misauebi ŋiŋigoji manenimiŋ, yoŋoji Bobiaŋ Biŋere mobe kikitiŋ pesiŋ ruabi gogoyaŋunde kikitiŋ bofukeru gonimiŋ.”
14 Assim o Senhor mandou também que aqueles que anunciam o evangelho vivam do trabalho de anunciar o evangelho.
15 Nonji soine buŋo ore so manesuku mande gio baku furi nareniminde weu ŋarenoboyoŋ, kikitiŋ pesiŋ ruanimiŋ ore buŋo sosowo oi bokeboŋ. Moneŋ ruaniminde buŋo quraŋgago, oi ŋoŋoji oŋu enarenimiŋgo so quraŋgago. Furi robemiŋ ore manesube yobiŋgame komere eru manebe afagaga. Nakenere oi buŋo omaine matayoŋ, furi so nareniminde buŋo oi sakine miteŋ gaku migo. Nonde buŋo oi moji me moji kepieiŋgo embimbiŋgako gobemiŋ.
15 Mas eu não tenho usado nenhum desses direitos, nem estou escrevendo isso agora para exigir esses direitos para mim mesmo. Eu preferiria morrer a fazer isso! E ninguém vai me tirar o orgulho que eu tenho de agir assim!
16 Bobiaŋ Biŋe misaueego, ore eru sakine miteŋ gabemiŋ ore so, so fukego. Nonji Anuture mimiti rurumaŋgo goku oi misauebemiŋgo so, fukego. Gio oi bokebemiŋ ore embimbiŋgago. Bobiaŋ Biŋe so misauenobo ine, ore eru yobinji paineo ropeko ŋone nuru yameŋgae minimiŋ ore so fukenobo.
16 Eu não tenho o direito de ficar orgulhoso por anunciar o evangelho. Afinal de contas, fazer isso é minha obrigação. Ai de mim se não anunciar o evangelho!
17 Nakene aŋinere so gio oi roosoeru banobo ine, soine furi narenimiŋgo odiganobo. Oŋuyoŋ, Anutuji igodoŋ nuko nakene aŋi so boyoberu Biŋeine siŋaŋ gaego ine, oi Anutuji manesiŋ nuru gioine nareme gogo ore so baego.
17 Por isso, se eu faço o meu trabalho por minha própria vontade, então posso esperar algum pagamento. Porém, se faço como um dever, é porque é um trabalho que Deus me deu para fazer.
18 Oŋu fukeko wamo yaji furi enareega? Bobiaŋ Biŋe misaueku oi furiine tomiri baego, oiji furi enareega. Anutuji gioinere mobe narenimiŋ ore mitigako Biŋe Quraŋgo pega, buŋo ore so furire so yameŋ keego.
18 Nesse caso, qual é o pagamento que recebo? É a satisfação de anunciar o evangelho sem cobrar nada e sem exigir os direitos que tenho como pregador do evangelho.
19 Ŋiŋigo moji me moji so kipe nuko soine nakene aŋigo gonoboyoŋ, oi jibu nake baba waki eku gogo. Ŋiŋigo sosowoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore yameŋ keego. Oŋu enimiŋ ore ŋiŋigo sosowo kiŋaŋyaŋuŋ qaku gogoyoŋ, boakoŋ yoŋoji jibu Kristore biŋe so fukenimiŋgo so, fukegobi.
19 Sou um homem livre; não sou escravo de ninguém. Mas eu me fiz escravo de todos a fim de ganhar para Cristo o maior número possível de pessoas.
20 Juda yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu botuyaŋuŋgo Juda kamasi fukeru goboŋ. Mosesre Kadi buŋo yukumaŋgo gogobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu nonake Kadi buŋo ore rurumaŋgo so goku jibu buŋo ore niginji kipe nuga ore kamasi fukeru botuyaŋuŋgo goboŋ.
20 Quando trabalho entre os judeus, vivo como judeu a fim de ganhá-los para Cristo. Não estou debaixo da Lei de Moisés; mas, quando trabalho entre os judeus, vivo como se estivesse debaixo dessa Lei para ganhar os judeus para Cristo.
21 Mosesre Kadi buŋo so maneru gogobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu botuyaŋuŋgo Kadi buŋo so maneru gogo ore kamasi fukeru goboŋ. Nake Anuture Kadi buŋore qouma so gogoyoŋ, Kristore Kadi buŋo rurumaŋgo raru oi reŋgaego. Oi jibu yoŋore botugo Anuture Kadi buŋo so manego kamasi fukeru goboŋ. Ŋiŋigo boakonji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore oŋu eru goboŋ.
21 Assim também, quando estou entre os não judeus, vivo fora da Lei de Moisés a fim de ganhar os não judeus para Cristo. Isso não quer dizer que eu não obedeço à lei de Deus, pois estou, de fato, debaixo da lei de Cristo.
22 Mamanesiŋyaŋunji gbagbaŋine gogobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru sanaŋganimiŋ ore bapi yaberu botuyaŋuŋgo gbagbaŋine kamasi fukeru goboŋ. Ŋiŋigo goine wamo afaine fukena oi kadi oo me oo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu ŋiŋigo fuŋne fuŋne yoŋore botugo kamasi fuŋne fuŋne eru goboŋ.
22 Quando estou entre os fracos na fé, eu me torno fraco também a fim de ganhá-los para Cristo. Assim eu me torno tudo para todos a fim de poder, de qualquer maneira possível, salvar alguns.
23 Kamasi sosowo oi Bobiaŋ Biŋeji saueiŋgo ore eego. Saueme mifiaineji nakere paio ropeko nonake oŋuakoŋ seŋgiŋbaŋgiŋ fukebemiŋ ore eru oŋu eego.
23 Faço tudo isso por causa do evangelho a fim de tomar parte nas suas bênçãos.
24 Buŋo yo manesuinebi: Sisiri eere damaŋgo sosowo yoŋoji gbiŋ enimiŋ ore tobiriyaŋuŋ qojugaru raegobiyoŋ, moakoŋ moji gbiŋ eru furi roiŋ. Ŋoŋo moakoŋ ore so giniŋgaru raru furi roiŋ ore yameŋ keku goinebi. Ŋoŋo ore so mamanesiŋ kegboreru goinebi.
24 Vocês sabem que numa corrida, embora todos os corredores tomem parte, somente um ganha o prêmio. Portanto, corram de tal maneira que ganhem o prêmio.
25 Ŋiŋigo masirio gbiŋ enimiŋgo ore raegobi, yoŋo sosowoji yoŋoyoŋe poretiŋ sisiŋaŋ enimiŋ ore kegboreegobi. Yoŋoji nigiŋ bote pougaru gbaŋiiŋ, oi akoŋ ronimiŋgo yameŋ keegobiyoŋ, niŋoji resoŋ buresoŋ so mataeiŋ, furi oi rokimiŋgo yameŋ keegobeneŋ.
25 Todo atleta que está treinando aguenta exercícios duros porque quer receber uma coroa de folhas de louro, uma coroa que, aliás, não dura muito. Mas nós queremos receber uma coroa que dura para sempre.
26 Ore eru nonji kosabasa raqo wareqo so giniŋgaru raego. Mene bajiru jigo kosabasa so qaegoyoŋ, sisiri bobo ogopune gbiŋ eyarebemiŋ ore poretiŋ akoŋ poretiŋ qaego.
26 Por isso corro direto para a linha final. Também sou como um lutador de boxe que não perde nenhum golpe.
27 Nonji ŋiŋigo goine Biŋe buŋoji maŋyaŋuŋ bapakare yaberu gobe tariko Anutuji ŋadi nuko nonake resoŋburesoŋ so egu robemiŋ. Ore eru nakene saki fune botiŋgaru poretiŋ kegboreru siŋaŋ gaego. Oŋu.
27 Eu trato o meu corpo duramente e o obrigo a ser completamente controlado para que, depois de ter chamado outros para entrarem na luta, eu mesmo não venha a ser eliminado dela.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.