1 Coríntios 9
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Wamo niginji kipe nuko posiine so fukenobo? Ŋoŋoji osoe nubi aposol fukego me mata? Ofoŋnoŋuŋ Yesuji fuke nareko ŋoneboŋ me mata? Nonji Ofondeo qiŋ keru gio babe ŋoŋo gio ore foriine fukegobi.
1 Kwanotanot ayu i fatufatum wanawanan ama’am? Naatu kwanotanot ayu i men Regah ana tur abarayan? Naatu ata Regah Jesu Keriso men aitin? Naatu kwanotanot kwa i men ayu au abowabow ana ro’on?
2 Ofonji iŋoyoŋe aposol gio nareme iŋoke dimaku babe ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru nonde giri moge fukegobi. Ore eru goineji osoe nubi aposol so fukenobo ine, ŋoŋoji fuŋnene oŋuine mane mukugobi. Oi afagaru kitiŋgaku mibi sagaiŋ.
2 Sabuw afa ayu men tur abarayan na’atube hinabubuwu na’at, baise kwa boro ayu kwanabuwu, anayabin kwa ayawas Regah wanawananamaim ebi’obaiyi, turobe kwa i ayu au bowabow ana ro’on, imih ayu i Regah ana tur abarayan.
3 Ŋiŋigo goineji nonde “Aposol so fukega,” miku tumaŋgaru ŋadi qoqo enareegobiyoŋ, nonji ŋoŋore binaŋ miku oiji nakene fuŋne kitiŋgaku miego.
3 Sabuw ayu tegam tiu’uwu ana maramaim ayu iti na’atube ao awawasfafaru.
4 Ore eru misi eru uqo munjaŋ norebi ogopune yoŋoke roru noku gonobeŋ, oiji soine fukena.
4 Aki a bowabow isan ai ef ema’am boro anaa, anatom ai en?
5 Pita, aposol goine eru Ofoŋ Yesure gbopu yoŋoji ŋigopuyaŋuŋ mamanesiŋyaŋuŋke ro yaberu moko ra wareegobi. Nonji oŋuakoŋ oŋuine so enobo ine, mosi oiji kadi kigaru qatataŋganoboŋ me mata? Oi mata yobu.
5 Ai ef ema’am karam boro toutabin babin baitumatumayah bairi anaremor, tur abarayah, afa ata Regah Jesu taitin naatu Cephas tisisinaf na’atube ai en?
6 Sakire gogoo ŋoŋo ŋiŋigo minebobo kitiŋ yareegobiyoŋ, noŋ eru Barnabas mata. Niko giore furi so notebi mo gogobere. Oi manebi sagaga me mata? Goineji mande gio babi furi yarebi sakiyaŋunde gio so baegobiyoŋ, nikore akoŋ kikitiŋnokuŋ nikonake bofukenimi ore migobi me?
6 Ai ayu Barnabas airi’imo, ai aa ai tom isan anama anabow?
7 Gawmande mamari gio baegobi, yoŋoreone moji iŋoyoŋe gogoine kikitiŋ eeku baega me mata? Wain gio sariegobi, yoŋoji sosowo ore foriine roru noegobi me mata? Oŋuakoŋ bulmakao siŋaŋ gaegobi, yoŋoji sosowo ore moŋ obuine noegobi me mata?
7 Baiyowayan orot ebowabow men i taiyuwin ana baiyan ebitin. Naatu orot yait masaw bowayan ana masawamaim grape ro’oro’on boro nirut, naatu bobaituw kaifenayah ana cow hai nun boro natom.
8 Buŋo oi moreŋ ŋiŋigo noŋunde mamane oi akoŋ boyoberu so migoyoŋ, Anutuji oŋuakoŋ buŋo oi akoŋ Mosesre Kadi buŋoo miga.
8 Ayu men orot ana roubabaruwen fairamaim ao’omih, anayabin God ana obaiyunen tur i ta’imon nati na’atube eo ema’am.
9 Mosesre Kadi buŋoo Juda noŋunde gio bobo mosi oi mitaniŋgaru iŋi quraŋgabi pega, “Wit kurumbu koruŋ eru yau osoenimiŋ ore bulmakao ŋi ogagaru wareru ruabi kurumbu kubu paiineo oderu odeyagaega, iŋore mi mau so bojigainebi. Oŋu gumebi soine uqo tifeine noko sagaiŋ.” Ore so qoroji wasoŋaŋ baku joma bofukeko qaku uqo mobeine otebi noko sagaiŋ. Anutuji qoro bulmakao yoŋore manebu so maneru oŋu miga. Oi mata.
9 Moses ana ofafaramaim kikirum iti na’atube eo “Bobaituw wabin ox sanabey nawawas kweyakweyaren ana veya men awan kwana’utan.” God iti na’atube eo’o kwanotanot i ox isan eo?
10 Jomare matayoŋ, buŋo oi niŋore eru miko pega. Buŋo oi niŋoji iŋi ekimiŋ ore eru quraŋgabi pega: Ŋi moji kinonji moreŋ banjaŋgaga, iŋoji foriine fukeinde oori paiineo gioine baeine. Oŋuakoŋ ŋi moji kurumbu toŋtoŋgo qaku foriine eru yauine osoega, iŋoji mobeine roru noiŋgo odigaru gioine baeine.
10 En baise, iti tur eo i anababatun it isat eo, turobe iti tur hikikirum it tananowar isan, anayabin orot yait me ebifufubiy naatu orot yait ai ro’on rab ekibikib, hairi nuhih fot hima tebowabow anayabin hairi boro nowah nowah hinafaramih hinabow.
11 Niŋoji mande buŋo koruŋ botuŋaŋuŋgo qopogaru tieru gobeneŋ ŋoŋoji gogore kikitiŋ ya so norebi mimiineke fukeega. Nonji bobiaŋ ŋabebe ŋoŋoji ore mobeine bokirie narebi soineo fukeiŋ.
11 Ayubit ana ub gewasin kwa wanawanamaim atatanum isan, kwa biyane sawar baibaisi isan ana bifefeyani, kwanotanot i ra’at kwanekwan?
12 Goineji botuŋaŋuŋgo mande gio babi kitiŋ yabebi soine fukega ine, noŋ so oi odureru kitiŋ nubi sagaiŋ. Mobeine ŋarebi ore mobeine norebi saganayoŋ, nonji oŋu enimiŋ ore so weu ŋareboŋ. Kristore Bobiaŋ Biŋe buŋo saueinde fuŋne egu kipekimiŋ eru ya noreniminde so weu ŋarebeŋ. Matayoŋ, niŋonoŋe akoŋ yameŋ keku sanaŋgaru yobiŋ sosowo osigaru gobeŋ.
12 Orot afa tebowabow baibais kwabitih na’atube, aki auman karam boro baibais kwaniti.
13 Buŋo yo manesuinebi: Boji soriŋgo gio baegobi, yoŋoji soriŋ oone uqo munjaŋyaŋuŋ roru noegobi. Boji rigaru alatare misi boruŋ siŋaŋ ganimiŋ ore igodoŋ yabebi dimagobi, yoŋoji ŋiŋigo uqo pesiŋyaŋuŋ alatao ruabi uqo ore mobeine goine oi oone biŋe qa eegobi.
13 Kwaso’ob orot iyab Tafaror Bar gagamin wanawanan tebowabow hai bay i Tafaror Bar ana siwarane tebaib, naatu orot iyab gem kakafiyinamaim sibor te’aa auman i gem kakafiyin tafanamaim sibor turin tebaib.
14 Buŋo ore so Ofonji oŋuakoŋ mitigaru buŋo iŋi miya, “Bobiaŋ Biŋe misauebi ŋiŋigoji manenimiŋ, yoŋoji Bobiaŋ Biŋere mobe kikitiŋ pesiŋ ruabi gogoyaŋunde kikitiŋ bofukeru gonimiŋ.”
14 Ef i ta’imon, Regah ana obaiyunen turamaim na’atube eo, “Sabuw iyab tur gewasin tibibinan hai ma gewas isan baibais kafai i nati’ine nan hinab.”
15 Nonji soine buŋo ore so manesuku mande gio baku furi nareniminde weu ŋarenoboyoŋ, kikitiŋ pesiŋ ruanimiŋ ore buŋo sosowo oi bokeboŋ. Moneŋ ruaniminde buŋo quraŋgago, oi ŋoŋoji oŋu enarenimiŋgo so quraŋgago. Furi robemiŋ ore manesube yobiŋgame komere eru manebe afagaga. Nakenere oi buŋo omaine matayoŋ, furi so nareniminde buŋo oi sakine miteŋ gaku migo. Nonde buŋo oi moji me moji kepieiŋgo embimbiŋgako gobemiŋ.
15 Baise ayu iti fair men kafa’imo ta abutubun, naatu iti fef akikirum i men sawar ta kwa biyane bain isan anot ao’omih! Baise mi’itube ata morob, men basit ata ma sabuw afa au ora’ara’at tur hitabotabir yabin en tamatar.
16 Bobiaŋ Biŋe misaueego, ore eru sakine miteŋ gabemiŋ ore so, so fukego. Nonji Anuture mimiti rurumaŋgo goku oi misauebemiŋgo so, fukego. Gio oi bokebemiŋ ore embimbiŋgago. Bobiaŋ Biŋe so misauenobo ine, ore eru yobinji paineo ropeko ŋone nuru yameŋgae minimiŋ ore so fukenobo.
16 Tur gewasin abibinan isan men imaim au fair anab anao ra’ara’atamih, nati bowabow i ayu hiyunu abowabow. Naatu tur gewasin men ana bibinan kakafin anababatun boro isou namatar!
17 Nakene aŋinere so gio oi roosoeru banobo ine, soine furi narenimiŋgo odiganobo. Oŋuyoŋ, Anutuji igodoŋ nuko nakene aŋi so boyoberu Biŋeine siŋaŋ gaego ine, oi Anutuji manesiŋ nuru gioine nareme gogo ore so baego.
17 Anayabin iti bowabow au kokomaim ata rubin ata bowabow baiyan boro atab, baise God ana kokomaim ayu rubinu ana bowabow itu abowabow.
18 Oŋu fukeko wamo yaji furi enareega? Bobiaŋ Biŋe misaueku oi furiine tomiri baego, oiji furi enareega. Anutuji gioinere mobe narenimiŋ ore mitigako Biŋe Quraŋgo pega, buŋo ore so furire so yameŋ keego.
18 Imih baiyan isan men anao, baise veya kebor abaibimaim Tur gewasin ana binan, ana baiyan en. Naatu men ayu binanuyan anarouw kwa anifefeyanimih.
19 Ŋiŋigo moji me moji so kipe nuko soine nakene aŋigo gonoboyoŋ, oi jibu nake baba waki eku gogo. Ŋiŋigo sosowoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore yameŋ keego. Oŋu enimiŋ ore ŋiŋigo sosowo kiŋaŋyaŋuŋ qaku gogoyoŋ, boakoŋ yoŋoji jibu Kristore biŋe so fukenimiŋgo so, fukegobi.
19 Ayu i men yait ta ana fafatum wanawanan ama’ama’amih. Baise ayu taiyuwu ayara’iyu sabuw etei hai akir wairafin amatar, saise sabuw moumurih ananawiyih Keriso hinaso’ob.
20 Juda yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu botuyaŋuŋgo Juda kamasi fukeru goboŋ. Mosesre Kadi buŋo yukumaŋgo gogobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu nonake Kadi buŋo ore rurumaŋgo so goku jibu buŋo ore niginji kipe nuga ore kamasi fukeru botuyaŋuŋgo goboŋ.
20 Jew sabuw wanawanahimaim ayu Jew orot amamatar, saise ana buwih, sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am ayu imaim ama’am, (baise ofafar men abi’ufunun) saise sabuw ofafarane ana botaitih.
21 Mosesre Kadi buŋo so maneru gogobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu botuyaŋuŋgo Kadi buŋo so maneru gogo ore kamasi fukeru goboŋ. Nake Anuture Kadi buŋore qouma so gogoyoŋ, Kristore Kadi buŋo rurumaŋgo raru oi reŋgaego. Oi jibu yoŋore botugo Anuture Kadi buŋo so manego kamasi fukeru goboŋ. Ŋiŋigo boakonji maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore oŋu eru goboŋ.
21 Sabuw iyab ofafar ufunane tema’am, ayu i hai ma’abe bairi ama’am, (iti na’atube asisinaf i men God ana ofafar ufunane ama’am baise Keriso ana ofafar wanawanan ama’am) saise sabuw ofafar ufunane tema’am abow Keriso wanawanan tirur.
22 Mamanesiŋyaŋunji gbagbaŋine gogobi, yoŋoji maŋyaŋuŋ kerisieru sanaŋganimiŋ ore bapi yaberu botuyaŋuŋgo gbagbaŋine kamasi fukeru goboŋ. Ŋiŋigo goine wamo afaine fukena oi kadi oo me oo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ ore bapi yaberu ŋiŋigo fuŋne fuŋne yoŋore botugo kamasi fuŋne fuŋne eru goboŋ.
22 Sabuw ririmih wanawanah ayu ariririm, saise ririmih anabuwih. Sawar ta ta etei hai naniyan amatar sabuw etei isah abotawiy, saise ef menatanane nabobotawiy sabuw turin aniyawas.
23 Kamasi sosowo oi Bobiaŋ Biŋeji saueiŋgo ore eego. Saueme mifiaineji nakere paio ropeko nonake oŋuakoŋ seŋgiŋbaŋgiŋ fukebemiŋ ore eru oŋu eego.
23 Ayu iti asisinaf anayabin Tur gewasin isan, saise tur gewasin ana baigegewasin turin anab.
24 Buŋo yo manesuinebi: Sisiri eere damaŋgo sosowo yoŋoji gbiŋ enimiŋ ore tobiriyaŋuŋ qojugaru raegobiyoŋ, moakoŋ moji gbiŋ eru furi roiŋ. Ŋoŋo moakoŋ ore so giniŋgaru raru furi roiŋ ore yameŋ keku goinebi. Ŋoŋo ore so mamanesiŋ kegboreru goinebi.
24 Nunuwayah kwana’itih, sabuw etei tinununuw baise orot ta’imon boro nanunuw so’ar ana siwar nab. Imih yuwa kwana’asfofor kwananunuw saise siwar kwanab.
25 Ŋiŋigo masirio gbiŋ enimiŋgo ore raegobi, yoŋo sosowoji yoŋoyoŋe poretiŋ sisiŋaŋ enimiŋ ore kegboreegobi. Yoŋoji nigiŋ bote pougaru gbaŋiiŋ, oi akoŋ ronimiŋgo yameŋ keegobiyoŋ, niŋoji resoŋ buresoŋ so mataeiŋ, furi oi rokimiŋgo yameŋ keegobeneŋ.
25 Fafowayah etei bai’a’it fokarin wanawanan hinarun naatu hinan hai siwar hinab, nati siwar i boro natafofor, baise it abisa tasisinaf i ata siwar wanatowan ema’am bain isan tabowabow.
26 Ore eru nonji kosabasa raqo wareqo so giniŋgaru raego. Mene bajiru jigo kosabasa so qaegoyoŋ, sisiri bobo ogopune gbiŋ eyarebemiŋ ore poretiŋ akoŋ poretiŋ qaego.
26 Isan imih ayu men orot afa tinununuw kwanekwan na’atube anununuwamih baise au etawanamaim anununuw, na’atube au baiyow i men asir aroberob kwanekwan, orot baiyowayan eroberob kwanekwan na’atube.
27 Nonji ŋiŋigo goine Biŋe buŋoji maŋyaŋuŋ bapakare yaberu gobe tariko Anutuji ŋadi nuko nonake resoŋburesoŋ so egu robemiŋ. Ore eru nakene saki fune botiŋgaru poretiŋ kegboreru siŋaŋ gaego. Oŋu.
27 Baise ayu biyou arab baikwatutunen fokarin aitin ayamutufur. Imaibo tur sabuw afa isah abibinan saise etei nunuw wanawanan hinarun asir ayu boro hinabotaitu siwar baina’e anama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.