1 Coríntios 7
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI
1 Ŋoŋo buŋo goine quraŋgaru weubuŋ, oi mitaniŋgabemiŋ. Ŋiji ŋigo so roru jeŋoŋ goga, oi fiine.
1 Boun i kwa fefemaim abisa isan kwakikirum i anao kwananowar. Orot yait tabina’e asir ema’am i gewasin maiyow.
2 Oi fiine fukegayoŋ, saki fure aŋiji boesau egu enimiŋ ore ŋoŋo moakoŋ moakoŋ bubu ŋoe ŋonuŋ rorobaba eku goinebi.
2 Baise anayabin baiwa’an kwanekwan ana naniyan i ra’at, imih orot babin iyab tabina’e tema’am mi’itube hitatabin, saise i a’awah bairi’ika hitama.
3 Ŋoeji ŋonuŋinere aŋire so ŋoe ŋonuŋ gogore buru boyobeigoŋ. Ŋonuŋineji oŋuakoŋ ŋoeinere aŋi boyoberu goine.
3 Naatu orot ana kok abisa aawan biyanamaim tasinaf tiyasisir na’atube babin ana kok abisa aawan biyanamaim tiyasisir.
4 Ŋonuŋinere sakiji iŋoyoŋere biŋe so fukeko iŋoyoŋe oi so siŋaŋ gaegayoŋ, ŋoeineji oi siŋaŋ gaega. Ŋoeinere sakiji oŋuakoŋ iŋoyoŋere biŋe so fukeko iŋoyoŋe akoŋ so siŋaŋ gaegayoŋ, ŋonuŋineji oi siŋaŋ gaega.
4 Babin biyan men i akisin nowanamih, baise orot nowan, na’atube orot biyan men i akisin nowanamih, baise babin nowan, na’atube orot biyan men akisin nakaif, baise babin nakaif, naatu babin biyan men akisin nakaif baise orot nakaif.
5 Ore eru ŋokoŋake so sabare ee eku goinebire. Ŋokoŋake akoŋ maŋmoakoŋ eru gbeŋ akoŋ oŋgawowosi gio banimi ore soine bubu gonimiyoŋ, damaŋ goine oŋu gobire tarime moke qodureru moko gonimi. Maŋ-ŋakuŋ soine so siŋaŋ gabire Satanji esoi ŋapeko agiburaŋgo wakiru egu ŋapeiŋ ore oŋu eru gonimi.
5 Imih orot aawan hairi inumih nakokok babin men nakwahir, na’atube babin aawan hairi iumih nakokok orot men nakwahir, baise veya afa hairi hinibasit mar kafai asir hinama, saise nati veya i yoyoban hinitin. Imaibo veya ta naniyah nakokok na’at aawan hairi hina’in saise biyah ana naniyan na’in bainub, asir boro Satan imaim nan narun routobon nitih.
6 Oŋu enimi ore soine migoyoŋ, mimipaŋ buŋo oŋuine oi so rua ŋarego.
6 Iti i ayu au not kwa au’uwi, baise men nati na’atube sinaf isan abiyunimih.
7 Nonji ŋiŋigo sosowo noŋ oŋuine ŋonuŋ tomiri gonimiŋgo manegoyoŋ, ŋoŋo goine Anuture gio bobore mamane yauŋ oŋuine oi so roru gogobi. Anutuji mamane yauŋine boroiŋgako moakoŋ moakoŋ niŋoji oi me oi iŋoyoŋe iŋoyoŋe raugaru gogobeneŋ.
7 Ayu au kok kwa etei mi’itube ayu’ube kwatama, baise orot ta’ita’imon ata usar etei God faramit, orot ta i ana usar ta God itin, na’atube orot ta ibo ana usar ta God itin.
8 Ŋoe ŋonuŋ so fukeru koje gogobi, ŋoŋore iŋi migo: Ŋoŋoji noŋ oŋuine jikigaru ŋoe ŋonuŋ so fukeru posiine gonimiŋ, oi fiine fukega.
8 Baise kwa tabin ati’at, naatu kwafukwafuriy, katukatuwiy, kwa auman au’uwi, gewasin tabin en asir kwatama, ayu ama’ama’abe.
9 Fiine fukegayoŋ, ŋoe ŋonuŋ fukekimiŋ ore maŋ-ŋaŋuŋ jo jako egu gonimiŋ ore soine ŋoe ŋonuŋ fukebi afagaiŋ. Ore eru yoŋoji maŋyaŋuŋ siŋaŋ ganimiŋgo embimbiŋgagobi ine, soine ŋoe ŋonuŋ fukenimiŋ.
9 Baise a naniyan nakukura’ara’ah na’at, gewasin kwanatabin, anayabin tabin i gewasin, men basit baiwa’an isan itanot dogor wairafabe ta’arah mar etei.
10 Ŋoe ŋonuŋ gogobi, ŋoŋore iŋi mitigago, nonji akoŋ matayoŋ, Ofonji iŋoyoŋe buŋo yo miga: Ŋigoji ŋoeine so bokeine.
10 Kwa toutabin sabuw obaiyunen tur iti abit, men ayu, baise Regah ana obaiyunen tur, babin men aaw orot inihamiy.
11 Oŋu migayoŋ, jibu ŋoeine bokeiŋ ine, ŋi mo so roru mo goine me ŋoeineke moke mimane eku kikipe eku gonimi. Oŋuakoŋ ŋoeineji ŋonuŋine so bokeine.
11 Baise babin yait aawan orot nabihamiy na’at, gewasin nati babin men natabin asire nama, naatu nakokok na’at namatabir maiye aawan hairi hitounuw hinama. Naatu orot men aaw inakwahir.
12 Oi Ofonde buŋoyoŋ, ŋoe ŋonuŋ goine ŋoŋore kajegbouŋ oi Ofonji so migayoŋ, nonake oi iŋi migo: Maŋkekerisie ŋi more ŋonunji maŋine so kerisieru jibu iŋoke goiŋgo manega, iŋoji ŋonuŋine oi so bokeine.
12 Baise kwa afa isa ayu akisu au not iti, men Regah ana not. Orot yait babin men baitumatumayan ebi’awan naatu babin ana kok i orot hairi ma’amih, orot men babin nakwahir.
13 Oŋuakoŋ maŋkekerisie ŋigo more ŋoeji maŋine so kerisieru jibu iŋoke goiŋ manega, iŋoji ŋoeine oi so bokeine.
13 Naatu babin yait orot men baitumatumayan ebi’awan orot ana kok i babin hairi ma’amih, babin men orot nakwahir.
14 Ore fuŋine oi iŋi: Monde ŋoeji maŋkekerisiere yaura ŋi fukeko Anutuji oi jibu maŋkekerisie ŋonuŋineke qakatoga ore eru roosoe teme gbagbataeŋine fukega. Oŋuakoŋ more ŋonunji mamanesiŋine tomiriyoŋ, maŋkekerisie ŋoeineke qakatoga ore eru Anutuji oi roosoe teme gbagbataeŋine fukega. Moji gbagbataeŋine so fukena ine, odumadeyakunji Anuture sa sakibe gonobuŋ. Oŋu gonobuŋyoŋ, Anutuji moko roosoe yabeya ore gbagbataeŋine fukegobi.
14 Anayabin orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, na’atube orot ana baitumatumamaim babin kusouw na kakafiyin matar, asire natunatuh boro gubagub auman hitama, baise boun natunatuh i hina kakafiyih himatar.
15 Gbagbataeŋine fukegobiyoŋ, moji so manesiŋ garu ŋoeine me ŋonuŋine bokeiŋgo manega ine, soine bokeine. Oŋu fukeko nonde buŋoji maŋkekerisie ogonoŋuŋ oi so kipeiŋ. Anutuji ŋoŋo womoo gonimiŋgo oŋga ŋareya.
15 Baise orot baitumatum atin ekokok aawan kwahirinamih, kwaihamiy ekwahir, anayabin hairi hai tabin men hifatum. God ana kok it i tufuwamaim tanama.
16 Ŋigo, go ŋoego maŋ bapakare etende maŋine kerisieiŋ me mata, oi uruŋu manenoŋ? Me ŋi, go ŋonuŋgo maŋ bapakare etende maŋine kerisieiŋ me mata, oi uruŋu manenoŋ? Ore eru womoo goinebi. Oŋu.
16 O babin aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas? Naatu o orot, aaw baibaisin na baitumatumayan matar isan ana ef boro mi’itube inaso’ob gewas?
17 Ofonji moakoŋ moakoŋ ŋoŋore gogore buru ruame ŋoe ŋonuŋ me ŋoe ŋonuŋ tomiri gobi Anutuji oŋga ŋareya, ore so jikigaru goku gogoŋaŋunde fuŋne oi so kepieinebi. Maŋkekerisie kufufuŋine kufufuŋine roregaru kae so oŋu mitiga yareego.
17 Ef ta’imon i iti, orot babin ta’ita’imon ana yawas abisa Regah bitin na’atube imaim nama. Yawas wantoro’ot mi’itube tama’ama God ea’afit na’atube tanama. Iti i ayu au obaiyunen tur ekaleisia wanawanan areremor i abi’obaiyih.
18 Anuture moge ŋi more sakigo ketigabi goko oŋuine oŋga teya ine, moge oi kepieiŋgo so yameŋ keine. Anuture moge more sakigo so ketigabi goko oŋuine oŋga teya ine, oi ketigaiŋgo so yameŋ keine.
18 O yait a’ar mo’on hi’afuw ima’am ana veya God ea’afi, men a fit inibunwa’ir, naatu orot yait ana ar mo’on afuwina’e ma’am ana veya God eafi’af, men ana ar mo’on afuwinamih nanot.
19 Anuture moge sakinoŋuŋgo ketigabi pega me so pega, oiji Anuture jiŋoo ya omaine fukegayoŋ, mimipaŋ buŋoine reŋgaru boyobebeneŋ oiji foriineke fukega.
19 Anayabin orot ana ar mo’on afu’afuw, o afuwina’e nati i yabin en, baise ana’an gagamin i God ana obaiyunen tur tanabosiyasiyar.
20 Anutuji oŋga ŋareko damaŋ oo ŋoe ŋonuŋ me ŋoe ŋonuŋ tomiri gobuŋ, ŋoŋo moakoŋ ore so jikigaru goinebi.
20 Orot etei mi’itube kwama’am ana veya God ea’afi i na’atube kwanama.
21 Monde kiŋaŋqoqo omaine fukende Anutuji oŋga gareya ine, ore eru manebu so eru goigoŋ. Maŋgo kerisieru soine posiine fukeru gio mo bofukenoŋ ine, oi soine bofukeigoŋ me maŋgo afagako soine jikigaru kiŋaŋqoqo omaine goigoŋ.
21 O yait bai’akir ana yawasamaim ima’am ana veya God ea’afi, men nati isan iniyababan, baise a veya kebor inabaib na’at nati bai’akir ana fafatumane kurufami kutit.
22 Oi yoore eru: Moji kiŋaŋqoqo omaine fukeko Ofonji oŋu oŋga teko maŋine kerisieme agiburande nigiŋine pirueko posiine fukeru goga. Oŋuakoŋ moji posiine fukeko Ofonji oŋu oŋga teko maŋine kerisieme iŋoyoŋunde aŋi matayoŋ, Kristore mi reŋgainde nigiŋgo dimaku kiŋaŋ qateku goga.
22 Anayabin orot yait akir ana bowabowamaim ma’am Regah eaf titit, i Regah ana rufamen orot, na’atube orot yait roufamenamaim ma’am Keriso eaf titit, nati orot i Keriso ana akir wairafin.
23 Kristoji furi soguineji furiŋaŋuŋ bako gogobi ore eru moreŋ ŋiŋigo yoŋore buŋo rurumaŋgo raru kokoiŋaŋuŋ so maneru kiŋaŋqoqoyaŋuŋ omaine fukeru egu goinebi.
23 Kwa i sawar ta baiyan gagaminamaim God tubuni kwatit, imih men kwanan orot ta isan kwani’akiramih.
24 Ore eru maŋkekerisie ogopune, Anutuji oŋga ŋareko damaŋ oo posiine nigiŋ-ŋaŋuŋ tomiri me kiŋaŋqoqo rauŋaŋunde nigiŋ gbedigo gobuŋ, ŋoŋo moakoŋ ore so Anuture jiŋoo jikigaru goinebi. Oŋu.
24 Taitu, kwa ta’ita’imon ama mi’itube kwama’am God e’afi kwana baitumatumayah kwamamatar na’atube kwanama.
25 Ŋigo jeŋoŋ jumuine ŋoŋore kajegbouŋ oi Ofonji so mitigako manego. Ore eru Ofonji ŋonemaiŋ nareko buŋone kosa matayoŋ, manesiŋ narebi sagaga ore so miego, ore so osoeru nakene mamaneji iŋi mibemiŋ:
25 Naatu kwa baibitar biya numih, kwa isa ayu men Regah biyanane tur ta abaimih, baise Regah ana kabeberamaim ayu not iti bitu ana’o i kwanitumatum.
26 Sisikoŋkoŋ damaŋ bombeŋgaga ore eru ŋi jeŋoŋ ŋigo jeŋoŋ gogobi, sosowo ŋoŋoji ore so jikigaru gokabi fiine fukeiŋ. Oŋu manesugo.
26 Mar iti boun yawas i fokar, imih ayu anotanot ana gewasin kwa mi’itube kwama’am i na’atube kwanama.
27 Ŋigo roru goge ine, ŋonuŋgo bokemiŋgo so janjaŋbuŋbuŋ odeigoŋ. Ŋonuŋgo tomiri jeŋoŋ goge ine, ŋigore so baaigoŋ.
27 O toutabin na’at men babin kwahirinamih ana ef inanuwet, naatu o tabina’e kuma’am men tabinamih babin inanuwet.
28 Jibu ŋigo roiŋ, oiji agiburaŋineke so fukeiŋ. Oŋuakoŋ ŋigo usuŋgariji ŋi roiŋ, iŋoji agiburaŋ so eiŋ. Agiburaŋ matayoŋ, oŋu enimiŋ, yoŋoji sakiyaŋuŋgo sisikoŋkoŋ kokoine bofukenimiŋ. Ŋoŋoji oi egu bofukenimiŋ ore sabare ŋarebemiŋgo manego.
28 Baise inatatabin na’at nati i men bowabow kakafin kusisinaf, naatu babitai tatabin auman i men bowabow kakafin esisinaf, baise kwa iyab kwatatabin yababan boro moumurih maiyow kouh kwanayen, imih tarafafari isan tur iti ao.
29 Oŋu maneru kajegbouŋ-ŋaŋuŋ migoyoŋ, jibu buŋo mo iŋi ŋajibemiŋ: Maŋkekerisie ogopune, Ofoŋ wareinde damanji bembeŋgaga ore eru ŋigo roru gogobi, ŋoŋoji oŋuakoŋ damaŋ yoone fuŋgaru ŋonuŋyaŋuŋ tomiri kamasi oŋu fukeru goinebi.
29 Taitu, abisa ao yabin i iti, mar i na kabom, imih boun it ata veya’amaim orot iyab toutabin tema’am hinimonok Regah isan hinabow.
30 Beusembe maneru kuyogobi, ŋoŋoji so kuyoniminde kamasi oŋu fukeru goinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ fiame jeriegobi, ŋoŋoji so jerieniminde kamasi oŋu fukeru goinebi. Ya furiine bagobi, ŋoŋoji oi so rauganiminde kamasi oŋu fukeru goinebi.
30 Sabuw iyab terererey, hai itinin men yababanabe hinama’amih, sabuw iyab tibiyasisir hai itinin men yasisirabe hinama’amih. Naatu sabuw iyab guguw wairafih hai itinin i guguw enabe hinama.
31 Moreŋgo damaŋ yoo buru boyoberu goegobi, oiji jibugaiŋ ore so fukega. Ore eru morende yareya rojiki-bajiki eru giore ruaegobi, ŋoŋoji oiji maŋ-ŋaŋuŋ kipeinde kamasi oŋu so fukeru goinebi.
31 Kwa iyab iti tafaram ana sawar moumurih na’in kwabowabow men sawar anot awan nakaratan, anayabin iti tafaram naatu sawar etei boro nan nasawar.
32 Ŋoŋo morende yobinde manebuŋaŋuŋ tomiri gonimiŋgo manego. Ŋiŋigo jeŋoŋ goga, iŋoji Ofonde yareya ore manebu maneega. Oi maneru “Uruŋu ebe Ofonde manji fiame sagana,” iŋoyoŋere oŋu miega.
32 Ayu akokok kwa etei yababan fatumi kwama’am kwanarufami kwanatit. Orot tabina’e ema’am ana not etei Regah ana bowabow isan ebitin, ekokok nabow Regah niyasisir.
33 Oŋu miegayoŋ, ŋigo roru goga, iŋoji morende yareya ore manebu eega. Oi eru “Uruŋu ebe ŋonuŋnere manji fiame sagana,” iŋoyoŋere oŋu miega.
33 Baise toutabin orot i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan niyasisir.
34 Ofonji aribe ŋonuŋineji aribe fufuru eru mamaneine keporebire maŋineji roiŋgako goga. Oŋuakoŋ ŋigo ŋoeine tomiri eru ŋigo jeŋoŋ gogobire, yokoji Ofonde yareya ore manebu manegobire. Oi maneru “Uruŋu ebe iirune eru saki fune gbagbataeŋine fukeko Ofondeo sagana,” yokoyoke eru oŋu miegobire. Oŋu miegobireyoŋ, ŋi roru goga, iŋoji morende yareya ore manebu maneega. Oi maneru “Uruŋu ebe ŋoenere manji fiame sagana,” iŋoyoŋere oŋu miega.
34 Imih i ana not kusib ef rou’ab himatar, ef ta’imon nati na’atube, babin tabina’e ema’am o babitai biyan numin, ana not tutufin etei i Regah ana bowabow akisin isan enotanot. Baise toutabin babin i tafaram ana bowabow isan enotanot kwanekwan, anayabin i ekokok nabow aawan orot niyasisir.
35 Ŋoŋo-ŋaŋe bapi ŋabebemiŋ ore maneru uŋsowoŋ buŋo oi eŋarego. Oi goine nigiŋ oŋuine kipe ŋabebe yobiŋ bofukenimiŋ ore matayoŋ, fuŋine yoore eru oi ŋarego: Nonji ŋoŋo eebobo poretiŋ boyoberu maŋroroiŋ matayoŋ, damaŋ so Ofoŋke qakatoru dimaku sanaŋganimiŋgo manego. Ore eru uŋsowoŋ buŋo oi ŋajigo. Oŋu.
35 Ayu iti ao anayabin akokok kwa anibais, i men ao’ofafari, baise akokok ef gewasin kwasinaf a yabow Regah isan i wan kwanayai kwanabow.
36 Ŋi moji ŋigo jeŋoŋ biŋe qoqo ee eku goku bokeinde manesuga, iŋore uŋsowoŋ buŋo oi iŋi mibemiŋ: Ŋi oiji iŋi manesuku miga, “Ŋigo oi roru mosi fiine so etebemiŋ.” Oŋu miko ŋigo roinde aŋi mane sanaŋgako ŋigore gosa ŋi rorore so fukega ine, iŋoji soine aŋiine boyoberu rorobaba ebire sagaiŋ. Oŋuine oiji agiburaŋineke so fukeiŋ.
36 Monok babitai hairi hai rum hio, naatu monok naniyan i ekukura’ara’ah babitai isan naatu kwamur auman i erara’at ekokok natabin, karam hinatabin men bowabow kakafin.
37 So fukeiŋyoŋ, ŋiji ŋigo oi so roinde buŋo iŋoyoŋere maŋgo kiperu mane sanaŋgaga, ore eru iŋi mibemiŋ: Moji ŋi oi buŋoji so bapakareko quŋgagayoŋ, soine iŋoyoŋere aŋi boyobeko buŋo moji so kipega, ine, iŋoji soine iŋoyoŋere aŋi boyoberu ŋigo oi so roine.
37 Baise orot yait i taiyuwin ana notamaim tabin men ekokok men yait na’okikin, i karam taiyuwin ana naniyan imurub ema’am karam tabina’e nama, iti orot i ef gewasin esisinaf.
38 Oŋu fukeko ŋi oiji ŋigo jeŋoŋ roiŋ, iŋore mosi poretiŋ fukeiŋyoŋ, oi so roiŋ, iŋoji kadi fiine yobu boyobeiŋ. Oŋu.
38 Imih orot yait etatabin i gewasin, baise orot yait tabina’e ema’am i gewasin anababatun.
39 Ŋigo ŋoeineji jiŋoke goiŋ ore so rorobabare buŋoji kipeme gogayoŋ, ŋoeineji komeiŋ ine, buŋo oiji oŋuakoŋ komeko soine ŋi aŋiineji miiŋ ore so roine. Maŋkekerisiere yaura ŋi matayoŋ, ŋi Ofoŋke qakatoga, oi akoŋ roine.
39 Orot yawasin ema’am ana veya babin i aawan biyanamaim hifatum ema’am, baise orot emomorob ana veya babin i orot biyanamaim hirufam tit, orot ta i ana kokomaim boro ni’awan, baise nati orot i Regah ana kou’ayomaim ema’am ni’awan.
40 Soine ŋi roru jeri wawakiine bofukeiŋyoŋ, jikigaru jeŋoŋ goiŋ ine, manjeri foriine bofukeru jerieeiŋ. Nonji buŋo oi osoeru oŋu migo. Anuture Moroji nonde maŋgo oŋuakoŋ goga, ore eru oŋu manesuku migo. Oŋu.
40 Baise anotanot tabina’e tama’am na’at i boro tiyasisir gagamin maiyow. Ayu anotanot ayu auman God Anunin targabuwu ama’am.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.