1 Coríntios 15

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs ARIB

Sair da comparação
ARIB Almeida Revisada Imprensa Bíblica
1 O maŋkekerisie ogopune, nonji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareboŋ, oi egu niga ŋabeiŋ ore bogbore ŋabebemiŋ. Ŋoŋo oi raugaru mamanesiŋ-ŋaŋuŋ oo ruaru qiŋ keru dimagobi.
1 Ora, eu vos lembro, irmãos, o evangelho que já vos anunciei; o qual também recebestes, e no qual perseverais,
2 Nonji Bobiaŋ Biŋe mitaniŋga ŋareboŋ, ŋoŋo oi ore so damaŋ so roru sabarenimiŋ ine, oiji qowirie ŋabeko Sombunde biŋe fukenimiŋ. Oŋu so enimiŋ ine, maŋ-ŋaŋuŋ mo yobu kerisieru gogobi.
2 pelo qual também sois salvos, se é que o conservais tal como vo-lo anunciei; se não é que crestes em vão.
3 Nonji buŋo goine sosowo qaŋaŋineo ruaru nonake Biŋe buŋo maneru sabareboŋ, oi manebe ropeko ore buŋo koruŋ manenimiŋ ore oi iŋi ŋareboŋ: Kristoji Biŋe Quraŋ pega ore so niŋore agiburaŋnoŋunde eru komeya.
3 Porque primeiramente vos entreguei o que também recebi: que Cristo morreu por nossos pecados, segundo as Escrituras;
4 Komeko Biŋe Quraŋ pega ore so yaŋgabi una yokaomo fukeko komegone pakereya.
4 que foi sepultado; que foi ressuscitado ao terceiro dia, segundo as Escrituras;
5 Komegone pakereru Pitareo fukeya eru ore ŋadio kiŋariŋpuine 12 yoŋoreo fukeya.
5 que apareceu a Cefas, e depois aos doze;
6 Ore ŋadio damaŋ moakoŋ oo akoŋ maŋkekerisie ogopunoŋuŋ jareyaŋuŋ 500 odureya, yoŋoreo fukeya. Yoŋoreone ŋiŋigo foriine yoŋoji jikigaru damaŋ yoo oŋuakoŋ gogobiyoŋ, goineji kome forebuŋ.
6 depois apareceu a mais de quinhentos irmãos duma vez, dos quais vive ainda a maior parte, mas alguns já dormiram;
7 Ore ŋadio gboine Jeimsreo fukeya eru ore ŋadio aposol sosowo yoŋoreo fukeya.
7 depois apareceu a Tiago, então a todos os apóstolos;
8 Yoŋoreo sosowo fuke foreru tatariine nondeo oŋuakoŋ fukeya. Nonji aposol fufukeineji matayoŋ, gbagbaine oŋuine fukeboŋ.
8 e por derradeiro de todos apareceu também a mim, como a um abortivo.
9 Ore fuŋine oi iŋi: Nonji aposol yoŋore botugo manebe wakiko jiyaŋuŋ fukego. Anuture maŋkekerisie kufufuŋ kekesuesue eyareku goboŋ, ore eru nonde tina aposol mibi manebe mimiineke fukega.
9 Pois eu sou o menor dos apóstolos, que nem sou digno de ser chamado apóstolo, porque persegui a igreja de Deus.
10 Mimiineke fukegayoŋ, damaŋ yoo ya ego, oi Anuture yauŋmoririji qowiriegaru maŋgo enareko gogo. Iŋoji yauŋmoririine nareme qosorieku qanda so ebe waki qaku omaine so fukeyayoŋ, nonji aposol sosowo yadureru gbiŋ eyareru sanaŋgaru gio baku goboŋ. Oi nonake matayoŋ, Anuture yauŋmoririji dobe nuko gionere fori oŋu fukeru saueya.
10 Mas pela graça de Deus sou o que sou; e a sua graça para comigo não foi vã, antes trabalhei muito mais do que todos eles; todavia não eu, mas a graça de Deus que está comigo.
11 Nonji babe me yoŋoji babi foriine fukeya, oi jibu. Niŋoji Bobiaŋ Biŋe buŋo oŋu mitaniŋgaegobeneŋ eru ŋoŋo ore so maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Kristo manesiŋ garu gogobi. Oŋu.
11 Então, ou seja eu ou sejam eles, assim pregamos e assim crestes.
12 Maneniŋ! Kristoji komegone gboreru pakereya, iŋore fuŋne oŋu mitaniŋgaegobeneŋ ine, ŋoŋoreone goineji uruŋu eru iŋi miegobi, “Komekiine yoŋoji so gboreru pakerenimiŋ.”
12 Ora, se prega que Cristo foi ressuscitado dentre os mortos, como dizem alguns entre vós que não há ressurreição de mortos?
13 Oŋu miegobiyoŋ, komekiine yoŋoji so gboreru pakerenobuŋ ine, Kristoji oŋuakoŋ so gboreru goku sanaŋgana.
13 Mas se não há ressurreição de mortos, também Cristo não foi ressuscitado.
14 Anutuji Kristo so bogboreme komegone pakerena ine, niŋo Biŋe buŋoine oi mitaniŋgaegobeneŋ oi buŋo omaine fukena. Oi manesiŋ gabi mamanesiŋ-ŋaŋuŋ oiji oŋuakoŋ jaŋgaru mataeru omaine fukena.
14 E, se Cristo não foi ressuscitado, logo é vã a nossa pregação, e também é vã a vossa fé.
15 Anutuji fofori komekiine so bogbore yabeme pakerenobuŋ ine, Kristo oŋuakoŋ so bogboreme pakerena. Niŋo oi jibu Anuture fuŋne iŋi kitiŋgaku miegobeneŋ, “Anutuji Kristo bogboreme komegone pakereya.” Buŋo oi foriine so fukena, ŋiŋigoji ore eru fuŋnenoŋuŋ bofukebi ikoine fukeko soine niŋore iŋi minobuŋ, “Anuture fuŋne kitiŋgaku mijibugaegobi.” Buŋo oiji mimiineke fukena.
15 E assim somos também considerados como falsas testemunhas de Deus que ele ressuscitou a Cristo, ao qual, porém, não ressuscitou, se, na verdade, os mortos não são ressuscitados.
16 Anutuji komekiine so bogbore yabeme pakerenimiŋ ine, Kristoji oŋuakoŋ so gboreru pakerena.
16 Porque, se os mortos não são ressuscitados, também Cristo não foi ressuscitado.
17 Anutuji Kristo so bogboreme pakerena ine, ŋoŋo mo yobu manesiŋ garu jikigaru agiburaŋ-ŋaŋunde nigiŋ gbedigo gonobuŋ.
17 E, se Cristo não foi ressuscitado, é vã a vossa fé, e ainda estais nos vossos pecados.
18 Oŋu fukeko ogopunoŋunji Kristoke qakatoru komebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ jibugaru misi korure biŋe fukenobuŋ.
18 Logo, também os que dormiram em Cristo estão perdidos.
19 Noŋuŋ Kristo oori eteru moreŋgo gokimiŋ ore so siŋaŋ nobeko damaŋ oo tariiŋ ore odigagobeneŋ ine, niŋo ŋiŋigo goine sosowo yadureru yukuyaŋuŋgo rakaru aputa oporo akoŋ gobeneŋ sosowoji beusembe mamane enoreegobi ore so, fukenobeŋ.
19 Se é só para esta vida que esperamos em Cristo, somos de todos os homens os mais dignos de lástima.
20 Oŋu fukenobeŋyoŋ, Kristoji foriine gboreru komekiine yoŋore mineboboyaŋuŋ fukeru komegone pakereya.
20 Mas na realidade Cristo foi ressuscitado dentre os mortos, sendo ele as primícias dos que dormem.
21 Ore fuŋine oi iŋi: Ŋi moji kome kesueko fukeko fuŋgaru komeru go wapebeŋ. Komeru gogobeneŋ ore eru ŋi moji komeru gboreru gogo sanaŋine kesueko fukeya. Ore eru noŋuŋ sosowoji oŋuakoŋ gboreru komegone pakerekimiŋ.
21 Porque, assim como por um homem veio a morte, também por um homem veio a ressurreição dos mortos.
22 Sosowo noŋuŋ Adam oŋuine fukeru komekimiŋ, oŋuakoŋ Kristoke qakatogobeneŋ, Anutuji noŋuŋ sosowo goku sanaŋgakimiŋ ore bogbore nobeiŋ.
22 Pois como em Adão todos morrem, do mesmo modo em Cristo todos serão vivificados.
23 Bogbore nobeiŋyoŋ, sosowo noŋuŋ Anutuji damaŋ ruaya ore so gboreru pakerekimiŋ. Kristoji minebobonoŋuŋ fukeru gboreko ore ŋadiineo iŋore biŋe fukegobeneŋ, noŋuŋ kirieru wareko damaŋ oo gboreru pakerekimiŋ.
23 Cada um, porém, na sua ordem: Cristo as primícias, depois os que são de Cristo, na sua vinda.
24 Kristoji kirieru wareru gemokaku sosowo moreŋ so tobiri suŋsuŋ paiineo siŋaŋ gaegobi, yoŋore usuŋyaŋuŋ ba waki eru tobiriyaŋuŋ sosowo ketotieiŋ. Oi ketotieru qorumaŋine Anutu Mamare meo ruame moreŋgo gogo oo tariiŋ.
24 Então virá o fim quando ele entregar o reino a Deus o Pai, quando houver destruído todo domínio, e toda autoridade e todo poder.
25 Kristoji siŋaŋ garu go ropeko Anutuji Biŋe buŋo pega ore so “Rosipuine sosowo gbiŋ eru iŋoyoŋunde kufu rurumaŋgo rua yabeiŋ.” Kristore siŋaŋyayabe gioji oo tariiŋ.
25 Pois é necessário que ele reine até que haja posto todos os inimigos debaixo de seus pés.
26 Rosipuine gbiŋ eyareko oo kome Rauineji tatariine fukeko bawaki teiŋ.
26 Ora, o último inimigo a ser destruído é a morte.
27 Ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi pega, “Anutuji ya sosowo iŋore kufu rurumaŋgo ruame pega.” Buŋo oŋu pegayoŋ, “Ya sosowo ruame pega,” buŋo oŋu miko fuŋine totogo iŋi pega: Anutuji ya sosowo Kristore rurumaŋgo ruame peko iŋoyoŋe so bawakiru Kristore rurumaŋgo so rurua eya.
27 Pois se lê: Todas as coisas sujeitou debaixo de seus pés. Mas, quando diz: Todas as coisas lhe estão sujeitas, claro está que se excetua aquele que lhe sujeitou todas as coisas.
28 Oŋu matayoŋ, Anutuji ya sosowo Madeinere rurumaŋgo ruame siŋaŋ garu rosipuine sosowo iŋoyoŋunde usunde rurumaŋgo rua yabeiŋ. Oi tariko oo Anutuji Madeine oŋuakoŋ iŋoyoŋunde usunde rurumaŋgo ruaru siŋaŋ gateiŋ. Oŋu fukeru Anutuji ya sosowore Ofoŋ fuke foreru go ropeiŋ.
28 E, quando todas as coisas lhe estiverem sujeitas, então também o próprio Filho se sujeitará àquele que todas as coisas lhe sujeitou, para que Deus seja tudo em todos.
29 Buŋo mo oi iŋi: Ŋiŋigo goineji maŋyaŋuŋ so kerisieru mo komebuŋ ore eru goineji komekiine oi bapi yabenimiŋ ore miku tifeyaŋuŋ fukebi ŋeŋeineo moke miti meso rau yareegobi. Komeine yoŋoji so gboreru pakerenobuŋ ine, yoŋore gio foriineji uruŋu fukena? Anutuji komebuŋ, oi so yobu bogbore yabeme pakerenobuŋ ine, ŋiŋigo oŋuine yoŋoji uruŋure eru mibi yoŋore tifeyaŋuŋ fukebi miti meso rau yareegobi? Gioyaŋuŋ oi mo egu banimiŋ.
29 De outra maneira, que farão os que se batizam pelos mortos? Se absolutamente os mortos não ressuscitam, por que então se batizam por eles?
30 Komeru so pakerenobeŋ ine, niŋoji oŋuakoŋ maŋnoŋuŋ Anuture gioo so ruaru kipenobeŋ. Anuture giore eru egu komekiminde yobiŋ rurumaŋgo jijiki so raru gonobeŋ. Mata.
30 E por que nos expomos também nós a perigos a toda hora?
31 Komeji damaŋ so gbaga nobeiŋ ore so fukega. Buŋo oi foriine. O maŋkekerisie ogopune, nonji Kristo Yesu Ofoŋnoŋuŋ iŋoke dimaku ŋoŋore eru sakine ba ropeego, ore soso buŋo foriine oi totogo ŋajibe maneniminde manego.
31 Eu vos declaro, irmãos, pela glória que de vós tenho em Cristo Jesus nosso Senhor, que morro todos os dias.
32 Nakene aŋi boyoberu gio yo babeminde manesugobi ine, ya yoji uruŋu bapi nuiŋ? Oŋu weu ŋarebe oi manesuku bokirie yareinebi: Nonji Efesus siti yoo ŋiŋigo gieŋ kaneŋ momokiine oŋuine bofukeru egu komebemiŋ ore yoŋoke jigo qaku goboŋ. Oŋu oorine rako maneru jigo qaku goboŋ. Komeru so gboreru pakerekimiŋ ine, oŋu so jogba sasanaŋ enobo. Efesus pipa bokenobo. Oŋu fukeko soine goine yoŋoke iŋi minobo, “Yanekoŋ komekimiŋ ore soine nojeri eru obu sanaŋine noku goinebeneŋ.”
32 Se, como homem, combati em Éfeso com as feras, que me aproveita isso? Se os mortos não são ressuscitados, comamos e bebamos, porque amanhã morreremos.
33 Tiŋtuŋ so einebi. “Ŋiŋigo sembene yoŋoke aŋibaŋi ŋebi eeboboŋaŋuŋ fiine oiji sembeaiŋ.” Buŋo mo oŋu pega.
33 Não vos enganeis. As más companhias corrompem os bons costumes.
34 Ŋoŋore botugo ŋiŋigo goineji Anutu so manegobi, ore eru maŋkekerisie ŋoŋoji mimiŋaŋuŋ manenimiŋ ore eru oi migo. Ore eru ŋoŋo qaqoumaŋaŋuŋ bokeinebi. Maŋ-ŋaŋunji qowirieko poretiŋ maneru agiburaŋ so jikigaru eku goinebi. Oŋu.
34 Acordai para a justiça e não pequeis mais; porque alguns ainda não têm conhecimento de Deus; digo-o para vergonha vossa.
35 Moji iŋi weuna, “Anutuji komekiine oi uruŋu bogbore yabeme pakerenimiŋ? Saki fuyaŋunji qowirieko kamasi uruŋu fukenobuŋ?”
35 Mas alguém dirá: Como ressuscitam os mortos? e com que qualidade de corpo vêm?
36 Oŋu weuna, maŋine tomiri ore buŋo mina. Ŋoŋo yagoŋ koruŋ so komeko sarinimiŋ ine, oiji so pougaru pakereiŋ.
36 Insensato! o que tu semeias não é vivificado, se primeiro não morrer.
37 Korunde kigo pakereiŋ oi so sarigeyoŋ, koruŋ akoŋ sarige. Wit me yagoŋ koruŋ me wikiine goine sariru tieege.
37 E, quando semeias, não semeias o corpo que há de nascer, mas o simples grão, como o de trigo, ou o de outra qualquer semente.
38 Oi akoŋ sariru tieegeyoŋ, Anutuji aŋiinere so kigoine oteiŋ. Koruŋ kamasiine bubu oi yoŋoyaŋunde kigo bubu yareega.
38 Mas Deus lhe dá um corpo como lhe aprouve, e a cada uma das sementes um corpo próprio.
39 Ya fuyaŋuŋ oi kamasiyaŋuŋ moakoŋ mata. Ŋiŋigo fuyaŋuŋ bubu, joma fuyaŋuŋ bubu, webo fuyaŋuŋ bubu eru jembaeŋ fuyaŋuŋ oi bubu.
39 Nem toda carne é uma mesma carne; mas uma é a carne dos homens, outra a carne dos animais, outra a das aves e outra a dos peixes.
40 Ore so Sombuŋgo gogore saki fu oi bubu fukega eru moreŋgo gogore saki fu oi bubu fukega. Bubu fukegobireyoŋ, Sombuŋ sakire kuriri oi moreŋ sakire kuriri odureru fuŋ mo fukega.
40 Também há corpos celestes e corpos terrestres, mas uma é a glória dos celestes e outra a dos terrestres.
41 Wegire kuririquraŋ oi bubu, kainde kuririquraŋ bubu eru bobuŋ yoŋore kuririquraŋ oi bubu. Bobuŋ tamaebi goine yoŋore kuririquraŋ oi bobuŋ goine yoŋore kuririquraŋyaŋuŋ oi odureega.
41 Uma é a glória do sol, outra a glória da lua e outra a glória das estrelas; porque uma estrela difere em glória de outra estrela.
42 Komegone gboreru pakerekimiŋ, ore fuŋineji ore so pega. Saki fu yaŋgakimiŋ, oiji goregaru mataeiŋyoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereiŋ, oiji so komeiŋ.
42 Assim também é a ressurreição, é ressuscitado em incorrupção.
43 Saki fu yaŋgakimiŋ, oiji gbagbaŋine kuririine tomiri fukegayoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereru oo sanaŋine fukeru kuririquraŋineke fukeiŋ.
43 Semeia-se em ignomínia, é ressuscitado em glória. Semeia-se em fraqueza, é ressuscitado em poder.
44 Saki fu yaŋgakimiŋ, oiji moreŋgo gogore saki fukegayoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereru oo iiru kaeo gogore saki fu fukeiŋ. Morende saki fu pega ine, ore so iirure saki oi oŋuakoŋ pega.
44 Semeia-se corpo animal, é ressuscitado corpo espiritual. Se há corpo animal, há também corpo espiritual.
45 Ore buŋo oi Biŋe Quraŋgo oŋuakoŋ iŋi quraŋgabi pega, “Ŋi fuŋfuŋgaine Adam iŋoji qowirieru iiruine bofukeru sigo rombuŋ poreru gogoineke fukeya.” Buŋo oi manebeneŋ mobeine iŋi fukeya: Adam mo jiki fukeru kekegborere iiru fukeya.
45 Assim também está escrito: O primeiro homem, Adão, tornou-se alma vivente; o último Adão, espírito vivificante.
46 Iirure ya oi rone so fukeyayoŋ, morende yaine oiji fuŋfuŋgaine fukega. Iirure yaji ore ŋadiineo fukeya.
46 Mas não é primeiro o espiritual, senão o animal; depois o espiritual.
47 Anutuji ŋi fuŋfuŋgaine rufeone bako moreŋ ŋi fukeya. Adam jikiine iŋoji Sombuŋgone wakiru botunoŋuŋgo fukeya.
47 O primeiro homem, sendo da terra, é terreno; o segundo homem é do céu.
48 Moreŋ ŋiŋigoji ŋi moreŋgone fukeya, iŋore so fukegobi. Sombunde biŋe fukegobeneŋ, niŋoji ŋi Sombuŋgone wakiru fukeya, iŋore kamasi fukegobeneŋ.
48 Qual o terreno, tais também os terrenos; e, qual o celestial, tais também os celestiais.
49 Noŋuŋ moreŋ ŋi fuŋfuŋgainere kamasi roru gogobeneŋ, ore so Sombuŋ ŋire kamasi oi oŋuakoŋ roru gokimiŋ. Oŋu.
49 E, assim como trouxemos a imagem do terreno, traremos também a imagem do celestial.
50 O maŋkekerisie ogopune, nonji buŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Dari funoŋunji Anuture qorumaŋ maŋgo roperu ŋeŋe roniminde so mata. Oi embimbiŋganimi. Saki fu yoji goregaru mataeiŋ, oiji seŋgiŋbaŋgiŋ so bofukeiŋ. Sombunde ŋeŋe so mataeiŋ, oi saki fu yoji roiŋgo embimbiŋgaiŋ.
50 Mas digo isto, irmãos, que carne e sangue não podem herdar o reino de Deus; nem a corrupção herda a incorrupção.
51 Maneniŋ! Nonji buŋo soŋsoŋine mo iŋi barariŋga ŋarebemiŋ: Sosowo niŋoji so niniŋgaru komekimiŋ. Matayoŋ, komekiine yoŋoji qowiriebi goine niŋoji saki funoŋuŋke qowiriekimiŋ.
51 Eis aqui vos digo um mistério: Nem todos dormiremos mas todos seremos transformados,
52 Anutuji komekiine bogbore yabeme qeŋ fuŋ mo tatariineji oŋgako oo pakerebi noŋuŋ boribori eko pipa akoŋ qowiriekimiŋ. Rone komebuŋ, yoŋoji moke so komenimiŋ.
52 num momento, num abrir e fechar de olhos, ao som da última trombeta; porque a trombeta soará, e os mortos serão ressuscitados incorruptíveis, e nós seremos transformados.
53 Dari fu yo goregaru mataeiŋ, oiji qowirieru so jibugaiŋ ore so, fukeiŋ. Saki fu yo komeiŋ, Anutuji oi kambaŋ oŋuine qomukuru ore tifeineo saki fu so komeiŋ, oi noreko roru mariku oŋuine kekimiŋ.
53 Porque é necessário que isto que é corruptível se revista da incorruptibilidade e que isto que é mortal se revista da imortalidade.
54 Oŋu fukegayoŋ, qowirieru oi fuke foreko saki funoŋuŋ fuŋ mo robeneŋ so komeru goregaiŋ, damaŋ oo jeriekimiŋ. Biŋe Quraŋgo buŋo quraŋgabi pega, oiji foriineke fukeko ore so iŋi minimiŋ, “Iŋoji kome Rauine ketotieru gbiŋ eme kokoriaŋ kegobeneŋ.”
54 Mas, quando isto que é corruptível se revestir da incorruptibilidade, e isto que é mortal se revestir da imortalidade, então se cumprirá a palavra que está escrito: Tragada foi a morte na vitória.
55 Buŋo ore ogoine mo oi iŋi, “O kome Rauine, goji gbiŋ emiŋgo ore so mata. O kome Rauine, gore damu miine oiji kinobeiŋgo embimbiŋgaiŋ.”
55 Onde está, ó morte, a tua vitória? Onde está, ó morte, o teu aguilhão?
56 Buŋo oŋu pegayoŋ, komere damu miine oi agiburaŋ eebobo. Mimipaŋ buŋoineji agiburaŋ egu eniminde agi ruame jibu ebeneŋ agiburanji usuŋineke fukeega.
56 O aguilhão da morte é o pecado, e a força do pecado é a lei.
57 Usuŋineke fukeegayoŋ, Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristoji Anutureo qakatoku ogo babapinoŋuŋ fukeko iŋore eru kome gbiŋ eru odureru gokimiŋ. Ore eru “Anutu sage sogo!” migo.
57 Mas graça a Deus que nos dá a vitória por nosso Senhor Jesus Cristo.
58 O yoro ogopune, gbiŋ ekimiŋ ore ŋoŋoji dimaku sanaŋgaru gburugburu bokeru maŋ-ŋaŋuŋ so rope waki eeinebi. Ofondeo qakatoru gioine babi foriineji wakiru omaine so fukeiŋ. Oi mane mukuku Ofonde gio oi manjo paiineo qiŋ keru damaŋ so baku goinebi. Oŋu.
58 Portanto, meus amados irmãos, sede firmes e constantes, sempre abundantes na obra do Senhor, sabendo que o vosso trabalho não é vão no Senhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.