1 Coríntios 14
Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs VC
1 Manjokore fuŋne boyoberu goinebi eru gio bobore mamane yauŋ fuŋne fuŋne oi rauganimiŋ ore yameŋ keku goinebi. Oiji fiineyoŋ, kajeqouŋ buŋo mimire yauŋ roninde sanaŋgaru yameŋ keku goinebi.
1 Empenhai-vos em procurar a caridade. Aspirai igualmente aos dons espirituais, mas sobretudo ao de profecia.
2 Moji buŋo fuŋ mo miga, iŋoji ŋiŋigo niŋore matayoŋ, Anuture akoŋ oi miega. Moro Tiriineji boburoko buŋo soŋsoŋine fukeko miega ore goine niŋoji buŋo oi so mane taniŋgaegobeneŋ. Oŋu iŋoyoŋe akoŋ bapi gaega.
2 Aquele que fala em línguas não fala aos homens, senão a Deus: ninguém o entende, pois fala coisas misteriosas, sob a ação do Espírito.
3 Mutu gogobeneŋyoŋ, kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji ŋiŋigo maŋnoŋuŋ basanaŋgaru kitiŋgaku bobomiriŋ enoreiŋgo eru buŋo miega.
3 Aquele, porém, que profetiza fala aos homens, para edificá-los, exortá-los e consolá-los.
4 Moji buŋo fuŋ mo miku oiji iŋoyoŋunde maŋ bobiaŋgaru sasanaŋ bofukeegayoŋ, kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji maŋkekerisie kufufuŋ sosowo maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋ nobeega.
4 Aquele que fala em línguas edifica-se a si mesmo; mas o que profetiza, edifica a assembléia.
5 Ŋoŋo sosowoji buŋo fuŋ mo miniminde manegoyoŋ, kajeqouŋ buŋo minimiŋ ore yameŋ keku kokoine manego. Kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji buŋo fuŋ mo miega, oi odurega. Buŋo fuŋ mo miku oi oo akoŋ noŋunde buŋoo kerisiega, oŋuine sogokoŋ fukegobire. Oŋu fukeko buŋoineji maŋkekerisie kufufuŋ maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋ nobeme sagaga.
5 Ora, desejo que todos faleis em línguas, porém muito mais desejo que profetizeis. Maior é quem profetiza do que quem fala em línguas, a não ser que este as interprete, para que a assembléia receba edificação.
6 O maŋkekerisie ogopune, nonji ŋoŋoreo wareru buŋoine buŋoine fuŋ mo minobo, oiji uruŋu ŋoŋo bobiaŋ ŋabenobo? Oŋu matayoŋ, Anuture buŋo barariŋga ŋarebemiŋ me mamane fuŋ mo ŋarebemiŋ me kajeqouŋ buŋo mibemiŋ me uŋsowoŋ buŋo qaji ŋarebemiŋ ine, oiji bobiaŋ ŋabebemiŋ.
6 Suponhamos, irmãos, que eu fosse ter convosco falando em línguas, de que vos aproveitaria, se minha palavra não vos desse revelação, nem ciência, nem profecia ou doutrina?
7 Mimi me gita kulele me ya moji kikire maru bofukeegobeneŋ, yoŋoji gogoyaŋuŋ tomiriyoŋ, fuŋneyaŋuŋ oŋuakoŋ iŋi pega: Moji mimi kosa puteme me gita kulele kosa qame oiji nomegine bubu so bofukeega ine, kikire maru uruŋu mane taniŋganobeŋ?
7 É o que se dá com os instrumentos inanimados de música, por exemplo a flauta ou a harpa: se não produzirem sons distintos, como se poderá reconhecer a música tocada?
8 Oŋuakoŋ qeŋ pute sembeabi fonuŋine poretiŋ so mane taniŋgagobeneŋ ine, moji jigo qoqore afagaru jauena?
8 Se a trombeta só der sons confusos, quem se preparará para a batalha?
9 Ŋoŋore fuŋne oi oŋuine akoŋ pega: Namaŋ-ŋaŋunji ŋiŋigo so mane taniŋganimiŋ ore so buŋo kosa migobi ine, moji buŋo oŋuine uruŋu mane taniŋgana? Buŋo oŋu migobi, oiji mo kosa gbinji raega.
9 Assim também vós: se vossa língua só profere palavras ininteligíveis, como se compreenderá o que dizeis? Sereis como quem fala ao vento.
10 Moreŋine moreŋine oo buŋo furuine furuine wojimu miegobeneŋ, oi moji manenayoŋ, jibu sosowo yoŋoji buŋore fuŋne mane taniŋgakimiŋ ore pegobi.
10 Há no mundo grande quantidade de línguas e todas são compreensíveis.
11 Fuŋine ore eru miegobeneŋyoŋ, moji buŋo miko buŋoinere fuŋne so manego ine, nonji iŋore buŋore kotuine fukebe iŋoji oŋuakoŋ nonde buŋore yabane fukega.
11 Porém, se desconhecer o sentido das palavras, serei um estrangeiro para quem me fala e ele será também um estrangeiro para mim.
12 Ŋoŋore fuŋne oi oŋuakoŋ pega: Ŋoŋo gio bobore mamane yauŋine yauŋine rauganimiŋ ore aŋi sogo manebi sagaga. Oo yauŋ yo iŋiine ronimiŋgo yameŋ keku goinebi: Mamane yauŋ maŋkekerisie kufufuŋ maŋyaŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋgaegobi, oi raugaru gioo ruabi fiine yobu fukeiŋ.
12 Assim, uma vez que aspirais aos dons espirituais, procurai tê-los em abundância para edificação da Igreja.
13 Ore eru buŋo fuŋ mo miega, iŋoji iŋi oŋga wosiko sagaiŋ, “O Anutu, buŋo migo, oi kerisiebeminde mamane yauŋ nareigoŋ.”
13 Por isso, quem fala em línguas, peça na oração o dom de as interpretar.
14 Ore fuŋine oi iŋi: Nonji buŋo fuŋ mo miku oŋga wosigo ine, nonde moroji buŋo akoŋ miku oŋga wosiegayoŋ, maŋ mamaneneji foriine mo so bofukeega.
14 Se eu oro em virtude do dom das línguas, o meu espírito ora, mas o meu entendimento fica sem fruto.
15 Ore eru uruŋu ebe sagaiŋ? Noŋ moroneji akoŋ matayoŋ, maŋ mamanene oŋuakoŋ oo ruaru oŋga wosiebemiŋ. Kiki keku miteŋ gaego, oi moroneji akoŋ matayoŋ, maŋ mamanene oŋuakoŋ oo ruaru kiki keebemiŋ.
15 Então que fazer? Orarei com o espírito, mas orarei também com o entendimento; cantarei com o espírito, mas cantarei também com o entendimento.
16 Go Anutu morogoji miteŋ gage ine, ŋiŋigo omaine moji tutumaŋ-ŋaŋuŋgo wareru ŋeku miteŋ gage ore fuŋine so mane mukuiŋ, iŋoji “Buŋo oi foriine,” oi uruŋu mina? Wamo mige, iŋoji oi so mane taniŋgaru mo mutu ŋega.
16 De outra forma, se só renderes graças com o espírito, como dirá Amém a tuas ações de graças aquele que ocupar o lugar dos simples?
17 Go soine Anutu miteŋ gageyoŋ, gore buŋoji goine yoŋore maŋyaŋuŋ so bobiaŋgaru basanaŋ yabega.
17 Sem dúvida, as tuas ações de graças podem ser belas, mas o outro não é edificado.
18 Nonji sosowo ŋoŋo ŋadureru buŋoine buŋoine fuŋ mo oi kokoine miego, ore eru Anutu miteŋ gago.
18 Graças a Deus que possuo o dom de línguas superior a todos vós.
19 Anutu miteŋ gagoyoŋ, maŋkekerisie kufufuŋ maŋineo ŋiŋigo qaji yareiŋgo ore yameŋ keku mane taniŋganimiŋ ore buŋo miine 5 mibemiŋgo manebe foriine fukega. Buŋoine buŋoine fuŋine mo oo buŋo miine 10,000 nakere akoŋ mibemiŋgo manebe wawakiine fukega.
19 Mas prefiro falar na assembléia cinco palavras que compreendo, para instruir também os outros, a falar dez mil palavras em línguas.
20 Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo buŋo osoeru manesuegobi, oo memenda kamasi bokeru ŋiŋigo soguine yoŋore kamasi fukeru manesuku goinebi. Sembene ekimiŋ mibi oo gorube oŋuine fukeru embimbiŋganimiŋyoŋ, mamane-mukuŋaŋunji ŋiŋigo soguine fukeru goinebi.
20 Irmãos, não sejais crianças quanto ao modo de julgar: na malícia, sim, sede crianças; mas quanto ao julgamento, sede homens.
21 Mosesre Kadi buŋoo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega,
21 Na lei está escrito: Será por gente de língua estrangeira e por lábios estrangeiros que falarei a este povo; e nem assim me ouvirão, diz o Senhor {Is 28,11s}.
22 Buŋo ore so buŋo fuŋ mo mibeneŋ maŋyaŋuŋ so kerisiebi yoŋoji manebi Anuture moge fuke yaregayoŋ, mamanesiŋ ŋiŋigo niŋore oiji mogeine mo so fukega. Oi matayoŋ, kajeqouŋ buŋo mibeneŋ oiji mamanesiŋ ŋiŋigo niŋore Anuture moge fukega. Maŋkekerisiere yaura yoŋoji oi manebi Anuture moge mo so fuke yarega.
22 Assim, as línguas são sinal, não para os fiéis, mas para os infiéis; enquanto as profecias são um sinal, não para os infiéis, mas para os fiéis.
23 Maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoji tumaŋgaru sosowo ŋoŋoji buŋoine buŋoine fuŋ mo oo mibi goineji Biŋe buŋo so qaji yarebi maŋyaŋuŋ so kerisieru mo oo ropenimiŋ, yoŋoji popureru iŋi minobuŋ me mata, “Qoru jijibu fuke ŋarega.”
23 Se, pois, numa assembléia da igreja inteira todos falarem em línguas, e se entrarem homens simples ou infiéis, não dirão que estais loucos?
24 Oŋu minobuŋyoŋ, sosowo ŋoŋoji kajeqouŋ buŋoine buŋoine mibi moji Biŋe buŋo so qaji tebi mamanesiŋine tomiri mo tutumaŋ-ŋaŋuŋgo ropeiŋ ine, sosowo ŋoŋoji agiburaŋine barariŋgaru maŋine so kerisieya ore buŋo miforebi fuŋneine mane mukuko totogo fukeiŋ.
24 Se, porém, todos profetizarem, e entrar ali um infiel ou um homem simples, por todos é convencido, por todos é julgado;
25 Maŋinere buŋo soŋsoŋine soŋsoŋine totogo fukeko iŋoji daberu wakiru Anutu ohoweine baku miteŋ garu iŋi mifukeru oŋgaiŋ, “Anutu oi foriine ŋoŋore botugo goga.” Oŋu.
25 os segredos do seu coração tornam-se manifestos. Então, prostrado com a face em terra, adorará a Deus e proclamará que Deus está realmente entre vós.
26 O maŋkekerisie ogopune, ore eru niŋo uruŋu mibeneŋ sagaiŋ? Ŋoŋo Biŋe buŋore tumaŋgaenimiŋ, oo moakoŋ moakoŋ ŋoŋo sosowo buruŋaŋuŋ mo me mo oi iŋi ruaeinebi: Moji Biŋe owaoware buruine ruame moji Biŋe buŋo qaji ŋareme moji Anuture uŋsowoŋ buŋo gariine barariŋga ŋareko moji buŋo fuŋ mo ŋajime moji oi kerisieiŋ. Buru sosowo oi maŋkekerisie kufufuŋ maŋnoŋuŋ bapakareru basanaŋganimiŋgo eru ruaeinebi.
26 Em suma, que dizer, irmãos? Quando vos reunis, quem dentre vós tem um cântico, um ensinamento, uma revelação, um discurso em línguas, uma interpretação a fazer - que isto se faça de modo a edificar.
27 Goineji buŋo fuŋ mo minimiŋ ine, ŋiŋigo 4 matayoŋ, yoyoka me yokaomo yoŋoji akoŋ tutumaŋ moakonde maŋgo oŋu minimiŋ. Yoŋoji akoŋ buruŋaŋunde so boyoberu mibi moji oi kerisieiŋ.
27 Se há quem fala em línguas, não falem senão dois ou três, quando muito, e cada um por sua vez, e haja alguém que interprete.
28 Moji buŋo kerisieiŋ ore so, so fukega ine, yoŋoji maŋkekerisie kufufunde tutumaŋgo buŋoyaŋuŋ bokeru ŋeku yoŋoyaŋunde akoŋ buŋoyaŋuŋ fuŋ mo mibi Anutuji maneiŋ.
28 Se não houver intérprete, fiquem calados na reunião, e falem consigo mesmos e com Deus.
29 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoreone yoyoka me yokaomo yoŋoji akoŋ buru yarebi buŋo ŋajibi goineji buŋoyaŋuŋ osoeinebi.
29 Quanto aos profetas, falem dois ou três, e os outros julguem.
30 Oŋu einebiyoŋ, moji tutumaŋgo ŋeko Anutuji uŋsowoŋ buŋo maŋineo barariŋgako manega ine, iŋoji oi ŋajiko kajeqouŋ buŋo rone miga, iŋoji buŋoine bokeru buŋo mo ŋeine.
30 Se for feita uma revelação a algum dos assistentes, cale-se o primeiro.
31 Ŋiŋigo sosowoji Anuture uŋsowoŋ buŋo manebi maŋyaŋuŋ kitiŋgako fianimiŋ ore ŋoŋo sosowo soine damaŋ-ŋaŋuŋ roru buruŋaŋunde so kajeqouŋ buŋo miinebi.
31 Todos, um após outro, podeis profetizar, para todos aprenderem e serem todos exortados.
32 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji soine moroyaŋuŋ siŋaŋ gabi moroyaŋunji buŋo rurumaŋgo ragobi ore so fukegobi.
32 O espírito dos profetas deve estar-lhes submisso,
33 Anutuji bobojibu Rauine matayoŋ, womo Rauine fukega. Ore eru tutumaŋ-ŋaŋuŋ buruo boyoberu eku goinebi. Ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋore botugo kufufuŋ so eegobi, ŋoŋo oŋuakoŋ ore so iŋi eku goinebi:
33 porquanto Deus não é Deus de confusão, mas de paz.
34 Ŋigo ŋoŋo maŋkekerisie kufufunde tutumaŋ-ŋaŋuŋgo buŋo bokeru ŋeinebi. Yoŋoji buŋo minimiŋ ore so, so fukegobiyoŋ, Kadi buŋo pega ore so buŋo rurumaŋgo raru goinebi.
34 Como em todas as igrejas dos santos, as mulheres estejam caladas nas assembléias: não lhes é permitido falar, mas devem estar submissas, como também ordena a lei.
35 Ŋigoji maŋkekerisie kufufunde buŋo mitigaku qaji ŋareme so sagaga. Ore eru buŋo more fuŋne maneiŋgo manegobi ine, yoŋoji piyaŋuŋgo raru ŋeku yoŋoyaŋunde ŋoepuyaŋuŋ weu yareinebi.
35 Se querem aprender alguma coisa, perguntem-na em casa aos seus maridos, porque é inconveniente para uma mulher falar na assembléia.
36 Anuture Biŋe buŋo oiji ŋoŋore botugone fukeya me mata? Buŋo oiji fukeru saueru ŋoŋoreo wareru ŋoŋore biŋe akoŋ fukega me mata?
36 Porventura foi dentre vós que saiu a palavra de Deus? Ou veio ela tão-somente para vós?
37 Moji iŋi mina, “Nonji kajeqouŋ buŋo mibe Moro Tiriineji boburo nuko buŋo oke maŋmoakoŋ so ego.” Oŋu miga, iŋoji buŋo yo mane mukueine: Nonji ŋigore buŋo quraŋga ŋarego, oiji Ofonde mimiti buŋo fukega.
37 Se alguém se julga profeta ou agraciado com dons espirituais, reconheça que as coisas que vos escrevo são um mandamento do Senhor.
38 Moji buŋo ore kaje so ruaru keoma goga ine, ŋoŋo ŋi iŋore buŋore kaje so ruaru goinebi.
38 Mas, se alguém quiser ignorá-lo, que o ignore!
39 Ore eru maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo kajeqouŋ buŋo mikiminde aŋi sogo maneru goinebi eru buŋo fuŋ mo egu miniminde agiine oi so ruainebi.
39 Assim, pois, irmãos, aspirai ao dom de profetizar; porém, não impeçais falar em línguas.
40 Oi so ruainebiyoŋ, ya sosowo poretiŋ buru ruaru boyoberu eku goinebi. Oŋu.
40 Mas faça-se tudo com dignidade e ordem.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.