1 Coríntios 14

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Manjokore fuŋne boyoberu goinebi eru gio bobore mamane yauŋ fuŋne fuŋne oi rauganimiŋ ore yameŋ keku goinebi. Oiji fiineyoŋ, kajeqouŋ buŋo mimire yauŋ roninde sanaŋgaru yameŋ keku goinebi.
1 Yabow i ayawasamaim wan nama nabonawiy, naatu dogor wanawanan akok gagamin Anun Kakafiyin usar bai enan akisin kwananuwih kwanab, usar gewasin naatu au gagamin i God ana tur binan ana usar kwanab.
2 Moji buŋo fuŋ mo miga, iŋoji ŋiŋigo niŋore matayoŋ, Anuture akoŋ oi miega. Moro Tiriineji boburoko buŋo soŋsoŋine fukeko miega ore goine niŋoji buŋo oi so mane taniŋgaegobeneŋ. Oŋu iŋoyoŋe akoŋ bapi gaega.
2 Orot yait menan botabir tur ta’amaim eo i men sabuw isah eo, baise God isan eo. Anayabin men yait ta so’ob tur boro nanowar naniyan nab, nati tur i Anun Kakafiyin ana fairane tur anababatun wa’iwa’irin eo.
3 Mutu gogobeneŋyoŋ, kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji ŋiŋigo maŋnoŋuŋ basanaŋgaru kitiŋgaku bobomiriŋ enoreiŋgo eru buŋo miega.
3 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan i sabuw isah eo baibais, koufair, nuhifot ebitih.
4 Moji buŋo fuŋ mo miku oiji iŋoyoŋunde maŋ bobiaŋgaru sasanaŋ bofukeegayoŋ, kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji maŋkekerisie kufufuŋ sosowo maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋ nobeega.
4 Yait menan botabir tur ta’amaim eo, nati i taiyuwin ebibais. Baise orot yait God ana tur eo ebibinan, i God ana sabuw tutufin etei ebibaisih.
5 Ŋoŋo sosowoji buŋo fuŋ mo miniminde manegoyoŋ, kajeqouŋ buŋo minimiŋ ore yameŋ keku kokoine manego. Kajeqouŋ buŋo miega, iŋoji buŋo fuŋ mo miega, oi odurega. Buŋo fuŋ mo miku oi oo akoŋ noŋunde buŋoo kerisiega, oŋuine sogokoŋ fukegobire. Oŋu fukeko buŋoineji maŋkekerisie kufufuŋ maŋnoŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋ nobeme sagaga.
5 Ayu au kok kwa etei mena tabotabir tur ta’amaim kwatao, baise au kok gagamin anababatun i binan ana usar kwatab, anayabin orot yait tur eo ebibinan ana baibais i gagamin. Orot menan ebobotabir i gewasin, baise orot ta nati kou’ay wanawanan tur nabotabir nao ekaleisia etei hinanowar saise boro nibaisih.
6 O maŋkekerisie ogopune, nonji ŋoŋoreo wareru buŋoine buŋoine fuŋ mo minobo, oiji uruŋu ŋoŋo bobiaŋ ŋabenobo? Oŋu matayoŋ, Anuture buŋo barariŋga ŋarebemiŋ me mamane fuŋ mo ŋarebemiŋ me kajeqouŋ buŋo mibemiŋ me uŋsowoŋ buŋo qaji ŋarebemiŋ ine, oiji bobiaŋ ŋabebemiŋ.
6 Naatu taitu, ayu atan kwa ata binanawan ana veya, menau tabotabir tur ta’amaim atao’o na’at boro baibais atit? Baise tur boubuh, not so’ob boubuh, tur binan God biyanane, naatu God ana roube’aten tur ana bow anan, turobe boro imaim nibaisi.
7 Mimi me gita kulele me ya moji kikire maru bofukeegobeneŋ, yoŋoji gogoyaŋuŋ tomiriyoŋ, fuŋneyaŋuŋ oŋuakoŋ iŋi pega: Moji mimi kosa puteme me gita kulele kosa qame oiji nomegine bubu so bofukeega ine, kikire maru uruŋu mane taniŋganobeŋ?
7 Ef ta iti na’atube, ben hai sawar douduf na’atube hinirabirab, o fik na’atube hinababin kwanekwan orot benayan boro mi’itube naniyan nab naben gewas?
8 Oŋuakoŋ qeŋ pute sembeabi fonuŋine poretiŋ so mane taniŋgagobeneŋ ine, moji jigo qoqore afagaru jauena?
8 Naatu orot yait tour men ebababin gewas, baiyowayah boro mi’itube hinaso’ob gewas hibobuna baiyow isan?
9 Ŋoŋore fuŋne oi oŋuine akoŋ pega: Namaŋ-ŋaŋunji ŋiŋigo so mane taniŋganimiŋ ore so buŋo kosa migobi ine, moji buŋo oŋuine uruŋu mane taniŋgana? Buŋo oŋu migobi, oiji mo kosa gbinji raega.
9 Ana itinin i ta’imon, o mena nabotabir tur ta sabuw men hisoso’obamaim kuo, sabuw boro mi’itube naniyan hinab o abisa isan kuo? O a tur asir isaroun me yan ere’er.
10 Moreŋine moreŋine oo buŋo furuine furuine wojimu miegobeneŋ, oi moji manenayoŋ, jibu sosowo yoŋoji buŋore fuŋne mane taniŋgakimiŋ ore pegobi.
10 Tafaram wanawanan tur i moumurih maiyow, naatu nati tur etei i hai yabih auman men ta yabin enamih.
11 Fuŋine ore eru miegobeneŋyoŋ, moji buŋo miko buŋoinere fuŋne so manego ine, nonji iŋore buŋore kotuine fukebe iŋoji oŋuakoŋ nonde buŋore yabane fukega.
11 Isan imih tur nidun anonowar naniyan men abaib ayu i touman orot amatar, nati orot tur oyan isan, naatu tur oyan auman ayu isou touman orot matar.
12 Ŋoŋore fuŋne oi oŋuakoŋ pega: Ŋoŋo gio bobore mamane yauŋine yauŋine rauganimiŋ ore aŋi sogo manebi sagaga. Oo yauŋ yo iŋiine ronimiŋgo yameŋ keku goinebi: Mamane yauŋ maŋkekerisie kufufuŋ maŋyaŋuŋ bobiaŋgaru basanaŋgaegobi, oi raugaru gioo ruabi fiine yobu fukeiŋ.
12 Imih o yait a kok gagamin i ayubit ana usar ta inab inabow, basit God kwi’fefeyan saise usar menatan o inab ekalesia inabibais boro nit.
13 Ore eru buŋo fuŋ mo miega, iŋoji iŋi oŋga wosiko sagaiŋ, “O Anutu, buŋo migo, oi kerisiebeminde mamane yauŋ nareigoŋ.”
13 Ana’an iti isan sabuw iyab menah ebobotabir, gewasin hinayoyoban, saise tur koubuna isan ana usar auman hinab hinakubuna sabuw hinaso’ob.
14 Ore fuŋine oi iŋi: Nonji buŋo fuŋ mo miku oŋga wosigo ine, nonde moroji buŋo akoŋ miku oŋga wosiegayoŋ, maŋ mamaneneji foriine mo so bofukeega.
14 Anayabin ayu mena’umaim ayoyoyoban, ayubu auman ibo eyoyoyoban, baise au not men kafa’imo so’ob ayu abisa ao’o.
15 Ore eru uruŋu ebe sagaiŋ? Noŋ moroneji akoŋ matayoŋ, maŋ mamanene oŋuakoŋ oo ruaru oŋga wosiebemiŋ. Kiki keku miteŋ gaego, oi moroneji akoŋ matayoŋ, maŋ mamanene oŋuakoŋ oo ruaru kiki keebemiŋ.
15 Ayu boro abisa anasinaf? gewasin ayu i boro ayubu airi anayoyoban, naatu au not auman airi anayoyoban, ayubu airi ew anatabor naatu au not auman airi anatabor.
16 Go Anutu morogoji miteŋ gage ine, ŋiŋigo omaine moji tutumaŋ-ŋaŋuŋgo wareru ŋeku miteŋ gage ore fuŋine so mane mukuiŋ, iŋoji “Buŋo oi foriine,” oi uruŋu mina? Wamo mige, iŋoji oi so mane taniŋgaru mo mutu ŋega.
16 Ayubimaim God ana merar iyi kubobora’ara’ah, orot ta boro mi’itube naso’ob airi God kwanabora’ara’ah, naatu boro mi’itube naso’ob nibasit. Anayabin nati orot i men so’ob o abisa’awat kuo’o.
17 Go soine Anutu miteŋ gageyoŋ, gore buŋoji goine yoŋore maŋyaŋuŋ so bobiaŋgaru basanaŋ yabega.
17 Basit o i merarayow gewasin maiyow God kubitin dogor tutufin etei, baise taituwa nati na ebatabat men kubibais.
18 Nonji sosowo ŋoŋo ŋadureru buŋoine buŋoine fuŋ mo oi kokoine miego, ore eru Anutu miteŋ gago.
18 Ayu i God ana merar ayiy, anayabin ayu menau botabirin tur ta’amaim o isan kwa etei ana tabir.
19 Anutu miteŋ gagoyoŋ, maŋkekerisie kufufuŋ maŋineo ŋiŋigo qaji yareiŋgo ore yameŋ keku mane taniŋganimiŋ ore buŋo miine 5 mibemiŋgo manebe foriine fukega. Buŋoine buŋoine fuŋine mo oo buŋo miine 10,000 nakere akoŋ mibemiŋgo manebe wawakiine fukega.
19 Baise ekalesia hai kou’ay wanawanan ayu tur etei five akisin anao sabuw etei boro naniyan hinab naatu nibaisih, baise menau nabotabir tur 10,000 na’atube anao ana baibais i en.
20 Maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo buŋo osoeru manesuegobi, oo memenda kamasi bokeru ŋiŋigo soguine yoŋore kamasi fukeru manesuku goinebi. Sembene ekimiŋ mibi oo gorube oŋuine fukeru embimbiŋganimiŋyoŋ, mamane-mukuŋaŋunji ŋiŋigo soguine fukeru goinebi.
20 Taituwau, men kek hai notabe kwananot, men kek sosofabe kwanarerey kwanekwanemih, baise orot babin hai not kwanab tur kwanao.
21 Mosesre Kadi buŋoo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega,
21 Buk Atamaninamaim wanawanan ofafar iti na’atube hikirum,
22 Buŋo ore so buŋo fuŋ mo mibeneŋ maŋyaŋuŋ so kerisiebi yoŋoji manebi Anuture moge fuke yaregayoŋ, mamanesiŋ ŋiŋigo niŋore oiji mogeine mo so fukega. Oi matayoŋ, kajeqouŋ buŋo mibeneŋ oiji mamanesiŋ ŋiŋigo niŋore Anuture moge fukega. Maŋkekerisiere yaura yoŋoji oi manebi Anuture moge mo so fuke yarega.
22 Menat ebobotabir i men sabuw baitumatumayah hai i’inan, baise sabuw iyab men tibitumatum hai i’inanen, naatu tur binan i sabuw iyab men tibitumatum isah, baise baitumatumayah isah.
23 Maŋkekerisie kufufuŋ ŋoŋoji tumaŋgaru sosowo ŋoŋoji buŋoine buŋoine fuŋ mo oo mibi goineji Biŋe buŋo so qaji yarebi maŋyaŋuŋ so kerisieru mo oo ropenimiŋ, yoŋoji popureru iŋi minobuŋ me mata, “Qoru jijibu fuke ŋarega.”
23 Imih ekaleisia tutufin etei hinaru’ay, naatu sabuw etei menah nabotabir tur ta’amaim hinao’o, sabuw afa ufunane hina tema’am, naatu sabuw iyab men tibitumatum boro hinao, “Sabuw tibikoko’aw kwa’itih?”
24 Oŋu minobuŋyoŋ, sosowo ŋoŋoji kajeqouŋ buŋoine buŋoine mibi moji Biŋe buŋo so qaji tebi mamanesiŋine tomiri mo tutumaŋ-ŋaŋuŋgo ropeiŋ ine, sosowo ŋoŋoji agiburaŋine barariŋgaru maŋine so kerisieya ore buŋo miforebi fuŋneine mane mukuko totogo fukeiŋ.
24 Baise orot yait God ana tur eo ebibinan ufun orot baitumatum atin ma enonowar boro dogoron narusib. Anayabin tur abisa nonowar ana kakafih etei hina hibebeyan itan.
25 Maŋinere buŋo soŋsoŋine soŋsoŋine totogo fukeko iŋoji daberu wakiru Anutu ohoweine baku miteŋ garu iŋi mifukeru oŋgaiŋ, “Anutu oi foriine ŋoŋore botugo goga.” Oŋu.
25 Ana not wa’iwa’irin ma’am etei tit irerereb naatu boro sun nayowen Regah nakwafir, bebeyanamaim naorereb nao, “Turobe God i kwa wanawananamaim bairi kwama’am!”
26 O maŋkekerisie ogopune, ore eru niŋo uruŋu mibeneŋ sagaiŋ? Ŋoŋo Biŋe buŋore tumaŋgaenimiŋ, oo moakoŋ moakoŋ ŋoŋo sosowo buruŋaŋuŋ mo me mo oi iŋi ruaeinebi: Moji Biŋe owaoware buruine ruame moji Biŋe buŋo qaji ŋareme moji Anuture uŋsowoŋ buŋo gariine barariŋga ŋareko moji buŋo fuŋ mo ŋajime moji oi kerisieiŋ. Buru sosowo oi maŋkekerisie kufufuŋ maŋnoŋuŋ bapakareru basanaŋganimiŋgo eru ruaeinebi.
26 Taituwau, abisa ao yabin i iti, bora’ara’aten isan kwanaruru’ay ana veya, orot boro ew natabor, orot ta boro ni’obaibiyi, orot ta boro God ana tur naorerereb, orot ta boro menan nabotabir, orot ta boro nati tur nabotabir nakubuna kwananowar, naatu sawar iti etei i ekaleisia wowabin ra’at isan kwasisinaf.
27 Goineji buŋo fuŋ mo minimiŋ ine, ŋiŋigo 4 matayoŋ, yoyoka me yokaomo yoŋoji akoŋ tutumaŋ moakonde maŋgo oŋu minimiŋ. Yoŋoji akoŋ buruŋaŋunde so boyoberu mibi moji oi kerisieiŋ.
27 Menamaim omih orot rou’ab o tounu hinao naatu men tounu nanatabir, naatu tur i orot ta nao nasawar, imaibo ta nao, men auta’imon kwanarahimih, naatu orot ta i nati tur nabotabir nakubuna.
28 Moji buŋo kerisieiŋ ore so, so fukega ine, yoŋoji maŋkekerisie kufufunde tutumaŋgo buŋoyaŋuŋ bokeru ŋeku yoŋoyaŋunde akoŋ buŋoyaŋuŋ fuŋ mo mibi Anutuji maneiŋ.
28 Baise koubuna’ayan orot nati’imaim men nama’am na’at, orot nati tur eo gewasin ekaleisia wanawanan boro awan nafot, i akisin God hairi’imo hinayoyoban.
29 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoreone yoyoka me yokaomo yoŋoji akoŋ buru yarebi buŋo ŋajibi goineji buŋoyaŋuŋ osoeinebi.
29 Orot rou’ab o tounu God ana tur hinabinan, naatu hinabibinan wanawanan, binanuyah afa nati tibibinan hai tur hinafufun gewas.
30 Oŋu einebiyoŋ, moji tutumaŋgo ŋeko Anutuji uŋsowoŋ buŋo maŋineo barariŋgako manega ine, iŋoji oi ŋajiko kajeqouŋ buŋo rone miga, iŋoji buŋoine bokeru buŋo mo ŋeine.
30 Naatu nati tur inan wanawanan orot ta kou’ay wanawanan ma’am God ana tur ta boubun na isan birerereb ana veya, nati orot bat ebibinan awan nafot.
31 Ŋiŋigo sosowoji Anuture uŋsowoŋ buŋo manebi maŋyaŋuŋ kitiŋgako fianimiŋ ore ŋoŋo sosowo soine damaŋ-ŋaŋuŋ roru buruŋaŋunde so kajeqouŋ buŋo miinebi.
31 Anayabin kwa ta’ita’imon a veya ti’inu’in na’atube boro kwanabinan, saise sabuw etei boro roube’aten tur hinab hinaso’ob naatu koufair hinab.
32 Kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji soine moroyaŋuŋ siŋaŋ gabi moroyaŋunji buŋo rurumaŋgo ragobi ore so fukegobi.
32 Dinab oro’orot iyab God ana tur hio tibibinan hai tur i hinakaif gewas.
33 Anutuji bobojibu Rauine matayoŋ, womo Rauine fukega. Ore eru tutumaŋ-ŋaŋuŋ buruo boyoberu eku goinebi. Ŋiŋigo gbagbataeŋine yoŋore botugo kufufuŋ so eegobi, ŋoŋo oŋuakoŋ ore so iŋi eku goinebi:
33 Anayabin i men baibikwarisen ana Godamih, baise tufuw ana God.
34 Ŋigo ŋoŋo maŋkekerisie kufufunde tutumaŋ-ŋaŋuŋgo buŋo bokeru ŋeinebi. Yoŋoji buŋo minimiŋ ore so, so fukegobiyoŋ, Kadi buŋo pega ore so buŋo rurumaŋgo raru goinebi.
34 Ekalesia wanawananamaim baibin i awah nafot hinama. Baibin isah men baibasit ema’am boro tur hinao, baise ofafar eo na’atube awah nafot orot babahimaim hinanutanub hinama.
35 Ŋigoji maŋkekerisie kufufunde buŋo mitigaku qaji ŋareme so sagaga. Ore eru buŋo more fuŋne maneiŋgo manegobi ine, yoŋoji piyaŋuŋgo raru ŋeku yoŋoyaŋunde ŋoepuyaŋuŋ weu yareinebi.
35 Sawar ta isan so’obamih baremaim a’aawah hinibatiyih, anayabin ekaleisia wanawanan baibin tur o isan i biya’ohow ema’am.
36 Anuture Biŋe buŋo oiji ŋoŋore botugone fukeya me mata? Buŋo oiji fukeru saueru ŋoŋoreo wareru ŋoŋore biŋe akoŋ fukega me mata?
36 Kwanotanot God ana tur kwa akis biyamaim busuruf? Ai nati tur i kwa akis isa na?
37 Moji iŋi mina, “Nonji kajeqouŋ buŋo mibe Moro Tiriineji boburo nuko buŋo oke maŋmoakoŋ so ego.” Oŋu miga, iŋoji buŋo yo mane mukueine: Nonji ŋigore buŋo quraŋga ŋarego, oiji Ofonde mimiti buŋo fukega.
37 Orot yait enotanot i God ana dinab orot, naatu God biyanane ayubin ana usar bai ema’am, abisa kwa isa akikirum boro naso’ob, iti i Regah ana obaiyunen tur.
38 Moji buŋo ore kaje so ruaru keoma goga ine, ŋoŋo ŋi iŋore buŋore kaje so ruaru goinebi.
38 Baise iti tur nanowar nakwakwahir, God boro ibo nakwahir ana tur men nanowar.
39 Ore eru maŋkekerisie ogopune, ŋoŋo kajeqouŋ buŋo mikiminde aŋi sogo maneru goinebi eru buŋo fuŋ mo egu miniminde agiine oi so ruainebi.
39 Isan imih taituwau, dogor kwanabotawiy God ana tur kwanab gewas kwanabinan, naatu sabuw afa menah botabir teo men kwana’otanih.
40 Oi so ruainebiyoŋ, ya sosowo poretiŋ buru ruaru boyoberu eku goinebi. Oŋu.
40 Baise kwana’itin gewas sawar etei i hai efamaim kwanasinaf naatu kakaf ana efamaim.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 14, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.