1 Coríntios 10

Maŋkekerisiere Biŋe Quraŋ Jojofo Gariine (MLH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 O maŋkekerisie ogopune, Israel niŋore apa ŋasonoŋunji Mosesre ŋadio boyoberu warebi ya fukeya, ore binande qaqouma egu gonimiŋ. Ore eru Israel niŋore fuŋne iŋi jikigaru quraŋgabemiŋ: Yoŋoji sosowo kuaŋ rurumaŋgo wareru goku Koe Boboroŋ petigabi yoŋoreone moji mo so sibirigaya.
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 Anutuji miti meso rauine kuaŋgo eru koego ruame oi petigaru wareru sosowoji maŋyaŋuŋ kerisieru Mosesre kufufuŋ fukebuŋ.
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 Oŋu fukeru sosowo yoŋoji mande uqo oi akoŋ bofukeru noku gobuŋ.
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 Oŋuakoŋ sosowo yoŋoji mande obu oi akoŋ bofukeru noku gobuŋ. Mande obu oi ko soguine moji boyobe yabeku ŋadiyaŋuŋgo wareya, oone bofukebuŋ. Ko soguine oi Kristore soso.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 Oŋu gobuŋyoŋ, oi jibu Anutuji kufufuŋ foriine yoŋore manjeri so maneru gome moreŋ buroineo sibirigabi qoŋgbuŋyaŋunji siŋsaŋ peku goregabuŋ.
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarik awan karatan.
6 Oŋu fukeya, oi noŋunde kajeqouŋ fukega. Anutuji soso oi niŋore eru ruame siŋaŋ bobo buŋonoŋuŋ iŋi fukega: Yoŋoji maŋyaŋuŋ so siŋaŋ garu sembene bakimiŋ ore sase ebuŋ, niŋoji ore so eru egu sibirigakimiŋ.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Oŋuakoŋ Israel yoŋoreone goineji nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ garu gobuŋ, ŋoŋoji ore so eru egu gonimiŋ. Yoŋore Biŋe Quraŋgo buŋo iŋi quraŋgabi pega, “Kufufuŋ yoŋoji noku jeri eru tumaŋgaru ŋekabi maŋyaŋunji pakereme oiji kerisieru kajeboji iŋi fukeya: Yoŋoji kiki kiraŋ woku obu sanaŋine noku boesau kosa ebuŋ.” Buŋo oŋu pega.
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Yoŋoreone goineji boesau ebi Anuture yombende eru ŋiŋigo 23,000 ore so una moakonde maŋgo komeru wakibuŋ. Niŋoji goine yoŋore so boesau egu ekimiŋ.
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Oŋuakoŋ Israel yoŋoreone goineji Ofoŋ esoigabi kobeŋ yoŋoji ki yabebi komebuŋ. Niŋoji goine yoŋore so Ofoŋ egu esoigakimiŋ.
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Yoŋoreone goineji siŋaŋpuyaŋuŋ ŋunuŋ-ŋunuŋ mikesoŋ eru ŋadi yaberu gobi basisibirire mimererenji yabeko komebuŋ. Niŋoji goine yoŋore so ŋunuŋ-ŋunuŋ mikesoŋ kosa eru egu gokimiŋ.
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 Oŋu fuke yareya, soso buŋo oi noŋunde kajeqouŋ fukega. Moreŋgo gogore damaŋ tatariineji ware fore noreko gogobeneŋ, binaŋ oi niŋore eru quraŋgabi siŋaŋ bobo buŋonoŋuŋ fukega.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Ore eru dimaku sanaŋgabemiŋ ore mige, go egu waki guiŋ ore sisiŋaŋ eku goigoŋ.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Eesoi paiŋaŋuŋgo ropeega, oŋuakoŋ moreŋ ŋiŋigo sosowo niŋore paio ropeegobi. Eesoi kamasiine mo bofukenobuŋ, oo tobiriŋaŋunji so sagaiŋ ore wakinobuŋyoŋ, Anutuji buŋoine kipeya ore so oi damaŋ so boyoberu eega. Iŋoji esoi Rauine sabare teko esoi tobiriŋaŋuŋ so sagaiŋ ore so oi eŋareiŋgo embimbiŋgaega. Ore eru eesoi manebi Anutuji usuŋine ŋareru oŋuine oiji kamiine sumuŋganiminde kadi oŋuakoŋ boburo ŋareme fukeega. Ore eru ŋoŋoji morende eesoi oo soine sanaŋgaru gbiŋ enimiŋ ore so, fukegobi. Oŋu.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 Ore eru yoro ogopune, goineji nemu gboŋ ohoweyaŋuŋ baku miteŋ yabeegobiyoŋ, ŋoŋoji oi perorieru bokeinebi.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Nonji mamane ŋiŋigo kuririyaŋuŋke fukegobi ore so buŋo mibemiŋ, oi ŋoŋo-ŋaŋe osoeru ore foriine bofukeinebi.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 “Ofonde tebu nokimiŋ,” oŋu miku mifiare popure Anutu sage sogo miku oŋga wosiru popu oone noegobeneŋ, oo Kristoreo jikigaru dariine noegobeneŋ. Poroŋ bajiru oone noegobeneŋ, oo Kristore jikigaru fuine noegobeneŋ. Oi egu niga ŋabeiŋ.
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Sosowo niŋoji poroŋ moakoŋ oone noegobeneŋ. Poroŋ oi moakoŋ fukega ore eru kokoine niŋoji Kristore fori moakoŋ fukegobeneŋ.
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Ŋoŋo Israel kufufunde gogoine manesuinebi. Ŋiŋigo boji riganimiŋ ore uqo ruabi goineji ore mobeine noegobi, yoŋoji alatao jikigaru gioine Anuture baegobi.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 Buŋo ore fuŋine foriine oi uruŋu minobo? Nemu gboŋ yoŋore kaneŋ qabi dariine wakiko boji rigaegobi, oiji foriineke fukega ore miga me mata? Nemu gboŋ oi foriine fukegobi ore miga me mata? Buŋo ore fuŋine oi uruŋu?
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Nemu gboŋ oi foriine matayoŋ, maŋkekerisiere yaura yoŋoji jibu bojiyaŋuŋ gemokaku yoŋore rigaegobi. Oi Anuture mata. Nonji ŋoŋo gemo yoŋoke jikigaru egu goniminde manebu ego.
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Ŋoŋo Ofonde popuone eru gemokaku yoŋore popuone sogokoŋ noiŋgo embimbiŋganimiŋ. Oŋuakoŋ Ofonde uqo ŋeŋe eru gemokaku yoŋore uqo ŋeŋe oi sogokoŋ jikiganimiŋ ore embimbiŋganimiŋ.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Eebobo oŋuineji Ofonde maŋine roko sembeako maŋine rigaŋgaiŋgo manegobeneŋ me? Usuŋnoŋunji Ofoŋ odureru roperu gogobeneŋ me?
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 Goineji iŋi miegobi, “Niŋo soine niŋonoŋunde aŋigo aŋinoŋuŋ boyoberu ya sosowo eekimiŋ.” Buŋo oi foriineyoŋ, eebobo sosowoji so bapi nobeega. “Niŋo soine niŋonoŋunde aŋigo aŋinoŋuŋ boyoberu ya sosowo eekimiŋ,” oŋu miegobiyoŋ, eebobo sosowoji maŋnoŋuŋ so kitiŋgaku basanaŋ nobeeiŋ.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 Moji mo iŋoyoŋere akoŋ manesuku fiaiŋgo ore egu yameŋ keineyoŋ, ogopuineji fianimiŋ ore yameŋ keko sagaiŋ.
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 Joma oi me oi nareŋgareŋ kaeo eru qomuku nono pigo (stuago) furiine banimiŋ ore ruaegobi, oi maŋyoka bokeru noeinebi. Jomare eru maŋyaŋunji egu kejigainde weweu mo so ruaniŋ. Mata!
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 Buŋo ore fuŋine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Moreŋ eru ya sosowo oo pega, oi Ofonde biŋe fukega.”
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Mo Kristo so manesiŋ gaga, iŋoji oŋga ŋareko iŋoreo rakimiŋ ore maneru raru ŋebi uqo munjaŋ oi me oi jiŋoŋaŋuŋgo rua ŋarenimiŋ, oi maŋyoka bokeru noniŋ. Uqo munjande eru maŋ-ŋaŋunji egu kejigainde weweu oi so ruaniŋ. Mata!
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Ŋoŋo-ŋaŋunde matayoŋ, “Uqo yo nemu gboŋ yoŋore pesiŋ ruruaine fukega,” moji oŋu ŋajiya ine, oi ŋajiya, iŋore manji egu sembeaiŋ ore sisiŋaŋ eku so noinebi.
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 Gakere maŋgoji egu kejigaiŋ ore so migoyoŋ, ogogore manji egu sembeaiŋ ore oi migo. Nonji nakene aŋigo ya ebe ogonere manji sembeako osoe nuru Anutuji buŋone mitariru geoine egu bokirie nareiŋ. Mo oŋu boboroiŋ ebeneŋ ruge fukeko so sagaga.
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 Nonji ŋiŋigo yoŋoke jikigaru ŋeku uqoyaŋunde “Anutu sage sogo!” miku joma nobemiŋ, goineji oŋu ebe ŋone nuru ore eru ŋadi nubi so sagaiŋ. Jomare Anutu miteŋ gago, ore eru buŋo gomogofo minarebi so sagaga.
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 Ore eru uqo obu nonimiŋ, eru oi me oi enimiŋ, oi sosowo Anuture tinabiŋeji saueiŋgo ore eru eku goinebi.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Ya mo so ebi more manji ore eru sembeako mamanesiŋineji gbaŋiru egu wakiiŋ. Juda me kantri goinere ŋiŋigo me Anuture kufufuŋ yoŋore botugo more manji ŋoŋore eru egu sembeaiŋ.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 Nonji oŋuakoŋ ya sosowo eego, oo ŋiŋigo sosowo maŋyaŋunji fiaiŋ ore yameŋ keku gogo. Nonakuŋ fiaiŋgo so dimagoyoŋ, ŋiŋigo boakonji fianimiŋ ore janjaŋbumbuŋ odebe moke qowirieru Sombunde biŋe fukenimiŋ ore yameŋ keego. Oŋu.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.