Juízes 9
mkw (MKW) vs VC
1 Abimeleke, mwana ya Yelubaale kwendaka na mbanza Sekeme, na sika ya bamama-nkazi ya yandi mpe na bantu nyonso ya dikanda ya mama ya yandi, samu na kusolola na bawu. Yandi tubaka na bawu:
1 Abimelec, filho de Jerobaal, foi ter com os irmãos de sua mãe em Siquém, e disse-lhes, assim como a toda a família de sua mãe:
2 «Mulemvo ya beno, beno kwenda yufula bamfumu nyonso ya mbanza Sekeme: “Yinki kele mbote samu na beno, beno ke na kutala ti, yawu kele mbote ti, babakala makumi nsambwadi (70), bayina kele bawu nyonso bana ya Yelubaale, bawu kuyala beno, to kaka muntu mosi kuyala beno? Beno zimbana ve ti, mu kele muntu ya beno.”»
2 Dizei, vo-lo peço, a todos os habitantes de Siquém: o que é melhor para vós: serdes dominados por setenta homens, todos filhos de Jerobaal, ou que um só homem seja vosso rei? Lembrai-vos de que eu sou de vosso sangue e de vossa carne.
3 Bamama-nkazi ya Abimeleke kwendaka tuba mambu nyonso, yina yandi zonzaka na sika ya bamfumu nyonso ya mbanza Sekeme. Bawu tulaka ntima na yandi mpe bawu vwandaka tuba: «Yandi kele mpangi ya beto.»
3 Os irmãos de sua mãe falaram dele aos habitantes de Siquém, referindo-lhes suas palavras, e inclinaram o seu coração para Abimelec, porque, diziam eles, é nosso irmão.
4 Ba pesaka yandi makumi nsambwadi ya mbongo ya bisengo, yina katukaka na yinzo ya nzambi, Baale-Belite. Na mbongo yina, Abimeleke futaka bantu ya mpamba mpe bantu ya muvusu samu ti, ba kwenda na yandi.
4 E deram-lhe setenta siclos de prata tomados do templo de Baal-Berit, com os quais assalariou homens miseráveis e aventureiros, que o seguiram.
5 Na manima, yandi kwendaka na yinzo ya tata ya yandi, kuna na Ofela. Yandi kufwaka bampangi ya yandi, bana ya Yelubaale kaka na kisika mosi, na zulu ya ditadi ya nene. Bawu vwandaka makumi nsambwadi. Kaka ni Yotame vuukaka, Yotame mwana ya Yelubaale ya kulutila ntwenya, samu ti yandi kwendaka bumbama.
5 Foi à casa de seu pai em Efra, e matou sobre uma pedra os seus irmãos, filhos de Jerobaal, setenta homens; escapou somente Joatão, filho mais novo de Jerobaal, porque se tinha escondido.
6 Bamfumu nyonso ya mbanza Sekeme mpe bantu nyonso ya Bete-Milo, bawu vukanaka, samu na kwenda byeka Abimeleke mutindu ntinu, kuna na kisika yina kele pene-pene ya telembente ya Sekeme, pene-pene ya ditadi yina ba telemisaka mutindu kidimbu.
6 Juntaram-se então todos os siquemitas com todos os de Bet-Melo, e vieram junto do terebinto da estela que havia em Siquém, onde proclamaram rei Abimelec.
7 Ba zabisaka mambu yina na Yotame. Na yina, yandi kwendaka telama na nsongi ya mongo ya Ngalizime. Yandi bandaka na kulooka na sika ya bawu na ngolo nyonso, mutindu yayi: «Beno bamfumu ya mbanza Sekeme, beno kuwa munu, Nzambi mpe ke kuwa beno!
7 Sabendo disso, subiu Joatão ao cimo do monte Garizim e exclamou: Ouvi-me, homens de Siquém, para que Deus vos ouça!
8 «Kilumbu mosi, bayinti kwendaka byeka ntinu ya bawu. Bawu tubaka na yinti ya Olive: “Vwanda ntinu ya beto!”»
8 As árvores resolveram um dia eleger um rei para governá-las e disseram à oliveira: reina sobre nós!
9 Kasi yinti ya Olive vutulaka: «Beno zola ti mu bika na kupesaka mafuta, yina banzambi mpe bantu ke pesilaka munu masiika? Beno zola ti mu bika yawu, samu na kwendaka yala bayinti ya nkaka?»
9 Mas ela respondeu: renunciarei, porventura, ao meu óleo que constitui minha glória aos olhos de Deus e dos homens, para colocar-me acima das outras árvores?
10 Na yina, bayinti tubaka na yinti ya fike: «Nge, kwiza, nge vwanda ntinu ya beto!»
10 E as árvores disseram à figueira: vem tu, e reina sobre nós!
11 Yinti ya fike vutulaka: «Beno zola ti mu bika na kubutaka bambuma ya munu ya kitoko mpe ya mbote, samu na kwendaka yala bayinti ya nkaka?»
11 Mas a figueira disse-lhes: poderia eu, porventura, renunciar à doçura de meu delicioso fruto, para colocar-me acima das outras árvores?
12 Na manima, bayinti tubaka na yinti ya vinu: «Nge, kwiza, nge vwanda ntinu ya beto!»
12 E as árvores disseram à videira: vem tu, reina sobre nós!
13 Kasi yinti ya vinu vutulaka: «Beno zola ti mu bika na kupesaka malafu yina ke yangidikaka banzambi mpe bantu, samu na kwendaka yala bayinti ya nkaka?»
13 Mas a videira respondeu: poderia eu renunciar ao meu vinho que faz a alegria de Deus e dos homens, para colocar-me acima das outras árvores?
14 Na yina, bayinti nyonso tubaka na divunda ya bansende: «Nge, kwiza, nge vwanda ntinu ya beto!»
14 E todas as árvores disseram ao espinheiro: vem tu, reina sobre nós!
15 Kasi divunda ya bansende vutulaka na bawu: «Kana ya kele ya tsyelika ti, beno zola kubyeka munu, samu ti mu vwanda ntinu ya beno, beno kwiza bumbama na yisi ya mpewo ya munu. Kana ve, tiya ke basika na divunda ya bansende mpe yawu ke yoka bayinti ya sedele ya Libane!»
15 E o espinheiro respondeu: se realmente me quereis escolher para reinar sobre vós, vinde e abrigai-vos debaixo de minha sombra; mas, se não o quereis, saia fogo do espinheiro e devore os cedros do Líbano!
16 Yotame tubaka dyaka: «Beno me sala ti, Abimeleke kuvwanda ntinu ya beno. Beno me sala yawu na ntima mosi mpe na butsyelika nyonso? Ya kele dyambu ya mbote beno me sala na Yelubaale mpe na dikanda ya yandi? Beno me sala yandi dyambu ya mbote mutindu ya me lunga na yandi?
16 Agora, pois, se com lealdade e boa-fé escolhestes Abimelec para vosso rei, se vos portastes bem com Jerobaal e sua casa, correspondendo aos benefícios que ele vos fez
17 Tata ya munu nwanaka samu na beno. Yandi yekulaka luzinga ya yandi na mvita. Yandi kuulaka beno na maboko ya bantu ya Midyane.
17 porque meu pai combateu por vós e livrou-vos dos madianitas arriscando a própria vida;
18 Kasi bubu yayi, beno me telemina dikanda ya tata ya munu. Beno me kufwa makumi nsambwadi (70) ya bana na yandi na kisika mosi, na zulu ya ditadi ya nene. Mpe Abimeleke, mwana yina yandi butaka na kisadi ya yandi ya kento, beno me byeka yandi ntinu, samu ti yandi kuyala bamfumu ya mbanza Sekeme, samu ti yandi kele mpangi ya beno.
18 vós, que agora vos levantastes contra a casa de meu pai, matastes todos os seus setenta filhos sobre uma pedra, e proclamastes rei dos habitantes de Siquém Abimelec, filho de sua escrava, sob o pretexto de que ele é vosso irmão,
19 Dyambu yina beno me yidika na Yelubaale mpe dikanda ya yandi bubu yayi, kana beno me sala yawu na ntima mosi mpe na butsyelika nyonso, bika ti Abimeleke kuyangidika beno, beno mpe kuyangidika yandi.
19 se, pois, com lealdade e boa-fé, procedestes bem com Jerobaal e sua casa, então que Abimelec vos faça felizes, e que vós o façais feliz igualmente!
20 Kana ve, tiya ke basika na Abimeleke mpe yawu ke yoka bamfumu ya mbanza Sekeme na bantu ya Bete-Milo. Mpe tiya ke basika na bamfumu ya mbanza Sekeme na bantu ya Bete-Milo mpe yawu ke yoka Abimeleke.»
20 Do contrário, saia fogo de Abimelec, e devore os homens de Siquém com os de Bet-Melo; e saia fogo dos habitantes de Siquém e de Bet-Melo, e devore Abimelec!
21 Yotame katukaka kuna mpe yandi kimaka ya yandi. Yandi kwendaka zinga na kisika yina ba ke bokilaka Beela, ntama na Abimeleke, mpangi ya yandi.
21 Fugiu em seguida Joatão para Bera, onde habitou, longe de Abimelec, seu irmão.
22 Abimeleke yalaka Isayeli bamvula tatu.
22 Reinou Abimelec sobre Israel durante três anos.
23 Na manima, Nzambi fidisaka mpeve ya yimbi na kati-kati ya Abimeleke na bamfumu ya mbanza Sekeme, mpe bamfumu ya Sekeme balukilaka Abimeleke.
23 E Deus suscitou um mau espírito entre ele e os habitantes de Siquém, que os fez se revoltarem.
24 Na yina, bawu futaka yimbi yina bawu salaka na lufwa ya makumi nsambwadi (70) ya bana ya Yelubaale. Abimeleke mpangi ya bawu futaka, samu na kufwa yina yandi kufwaka bawu. Bamfumu ya mbanza Sekeme futaka samu na lusalusu yina bawu pesaka Abimeleke na kufwa bampangi ya yandi.
24 Isso aconteceu para que fosse vingado o homicídio dos setenta filhos de Jerobaal, e seu sangue caísse sobre Abimelec, seu irmão, que os havia matado, e sobre os siquemitas que tinham sido seus cúmplices.
25 Samu na kukwamisa Abimeleke, bamfumu ya mbanza Sekeme tulaka bantu na bansongi ya myongo. Bantu yango vwandaka botola bima ya bayina nyonso vwandaka luta pene-pene ya bawu na nzila yina. Ba zabisaka mambu yina na Abimeleke.
25 Os homens de Siquém armaram contra ele emboscadas no alto dos montes, e puseram-se a despojar todos aqueles que passavam por ali; e Abimelec foi informado disso.
26 Kilumbu mosi, Ngaale, mwana ya Ebede kwizaka na bampangi ya yandi. Bawu kwizaka vwanda na Sekeme. Bamfumu ya mbanza Sekeme tulaka kivuvu ya yandi na bawu.
26 Gaal, filho de Obed, foi com seus irmãos a Siquém e ganhou a confiança dos homens do lugar.
27 Bawu vwandaka kwenda na bilanga ya bawu, kubukaka bambuma ya bawu ya vinu mpe kukamunaka yawu. Bawu vwandaka sala bafeti na yinzo ya Nzambi ya bawu. Bawu vwandaka kudya mpe kunwa. Bawu bandaka na kusiinga Abimeleke.
27 Saíram pelos campos, vindimaram as vinhas, pisaram as uvas, celebraram a festa. Foram ao templo do seu deus e ali fizeram um festim, amaldiçoando Abimelec.
28 Ngaale, mwana ya Ebede tubaka: «Abimeleke ni nani? Beto kele ba nani awa na Sekeme? Yandi Abimeleke, yandi kele ve mwana ya Yelubaale? Zebule kele ve kilandi ya yandi? Beno sadila bantu ya Amole, Amole, muntu yina vwandaka ya ntete na kutunga na mbanza yayi. Samu na yinki beto fwana kuvwanda na yisi ya lutumu ya Abimeleke?
28 Gaal, filho de Obed, disse: Quem é Abimelec, e o que é Siquém, para que lhe estejamos sujeitos? Não é ele filho de Jerobaal, e não é Zebul o seu lugar-tenente? Servi a família de Emor, pai de Siquém. Por que razão serviremos Abimelec?
29 Kana ni mu vwandaka mfumu ya bantu yayi, mu zolaka katula Abimeleke.» Mpe yandi vwandaka tuba, samu na Abimeleke: «Bongisa binwani ya nge, kwiza nwana mvita!»
29 Oxalá tivesse eu poder sobre esse povo! Eu arrasaria Abimelec e lhe diria: junta o teu exército, e vem!
30 Zebule, mfumu ya mbanza Sekeme kuwaka mambu yina Ngaale, mwana ya Ebede tubaka. Na yina, yandi dasukaka.
30 Zebul, governador da cidade, sabendo o que dissera Gaal, filho de Obed, encolerizou-se,
31 Yandi fidisaka bantumwa na mansweki na sika ya Abimeleke, samu na kutuba na yandi mutindu yayi: «Ngaale, mwana ya Ebede na bampangi ya yandi, bawu kwizaka vwanda na mbanza Sekeme. Mpe bawu ke na kusala ti, bantu ya mbanza kubalukila nge.
31 e mandou secretamente dizer a Abimelec: Gaal, filho de Obed, veio a Siquém com seus irmãos, e anda sublevando a cidade contra ti.
32 Na yina, nge fwana kwenda na mpimpa ya bubu yayi, nge na nkonga ya bantu yina kele na nge, beno kwenda bumbama na matiti.
32 Levanta-te de noite, tu e tua tropa, e põe-te de emboscada no campo;
33 Mbasi, ntangu bwisi ke kutsya, beno ke telama na suka-suka mpe beno kotila bawu na mbanza. Ntangu Ngaale na nkonga ya bantu ya yandi ke kwiza bwabana beno, nge ke sala bawu mutindu nge zola.»
33 amanhã cedo, ao nascer do sol, lança-te sobre a cidade; quando Gaal e sua tropa saírem contra ti, far-lhe-ás o que as circunstâncias te permitirem.
34 Abimeleke na nkonga nyonso ya binwani yina vwandaka na yandi telamaka na mpimpa mpe bawu kwendaka bumbama na matiti, pene-pene ya mbanza Sekeme. Bawu kabukaka na bankonga yiya.
34 Abimelec, pois, partiu durante a noite com toda a sua gente, e pôs emboscadas em quatro grupos junto de Siquém.
35 Ngaale, mwana ya Ebede kwendaka takama na nkotolo ya mwelo ya mbanza. Na mbala mosi, Abimeleke na nkonga nyonso ya bantu ya yandi basikaka na kisika, yina bawu vwandaka ya kubumbama.
35 Entretanto Gaal, filho de Obed, saiu e instalou-se diante das portas da cidade. Então Abimelec com todos os seus deixou a emboscada.
36 Ntangu Ngaale talaka nkonga ya bantu, yandi tubaka na Zebule: «Ya kele na nkonga ya bantu ke na kukulumuka na zulu ya myongo.» Zebule tubaka na yandi: «Ve, ya kele mpewo ya myongo yina nge ke na kutala mutindu bantu.»
36 Vendo aquela tropa, Gaal disse a Zebul: Eis uma multidão que desce das colinas. Tu vês, respondeu Zebul, as sombras das colinas como se fossem homens.
37 Ngaale tubaka dyaka: «Tala, ya kele nkonga ya bantu yina ke na kukulumuka na mongo ya kati-kati. Mukangu ya nkaka ke na kukwizila na nzila ya telembente ya Bantu ya Bampandu.»
37 Gaal replicou: Está descendo uma tropa do alto; e eis uma outra que vem pelo caminho do carvalho dos Adivinhos.
38 Zebule vutulaka na yandi: «Wapi sika beto me kuma na mambu ya mbote yina nge vwandaka zonza? Nge vwandaka tuba mutindu yayi: “Abimeleke ni nani, samu ti beto vwanda na yisi ya lutumu ya yandi?” Bantu yango yina nge vwandaka safula, ni bawu yayi ve? Ntangu yayi, kwenda! Ntangu me lunga ya kwenda nwana na yandi!»
38 Zebul disse-lhe então: Onde está agora a tua arrogância, tu que dizias: quem é Abimelec para que nós o sirvamos? Eis o povo que tu desprezavas! Vai, agora, e combate contra ele!
39 Na yina, Ngaale kwendaka, yandi vwandaka na mantwala ya bamfumu ya mbanza Sekeme. Yandi nwanaka muzingu na Abimeleke.
39 Saiu Gaal à frente dos siquemitas e combateu contra Abimelec.
40 Abimeleke landaka Ngaale mpe Ngaale kimaka yandi. Bantu mingi vwandaka kwenda kufwa tii na nkotolo ya mwelo ya mbanza.
40 Mas foi derrotado por Abimelec e fugiu; muitos homens, que estavam mortalmente feridos, caíram antes de terem atingido o limiar da porta.
41 Abimeleke kwendaka zinga kuna na Aluma. Mpe Zebule bingisaka Ngaale na bampangi ya yandi na mbanza Sekeme. Bawu lendaka dyaka ve na kuzinga na Sekeme.
41 Abimelec deteve-se em Ruma; Zebul, porém, lançou Gaal e seus irmãos fora de Siquém.
42 Kilumbu yina landaka, bantu ya mbanza Sekeme kubamaka na kukwenda na bilanga. Ba zabisaka yawu na Abimeleke.
42 No dia seguinte, o povo saiu ao campo. Tendo sabido disso, Abimelec
43 Na yina, yandi bakaka nkonga ya bantu ya yandi. Yandi kabulaka yawu na bandambu tatu mpe bawu kwendaka bumbama na matiti. Ntangu bawu talaka bantu vwandaka basika na mbanza, bawu nwanisaka bantu ya mbanza mpe bawu kufwaka bawu.
43 tomou sua tropa, dividiu-a em três grupos e os pôs de emboscada no campo. Ao ver que o povo saía da cidade, atacou-o e derrotou-o,
44 Abimeleke na ndambu ya bantu yina vwandaka na yandi kwendaka vwanda na nkotolo ya mwelo ya mbanza. Bandambu zole ya nkaka kwendaka nwanisa bantu nyonso yina vwandaka na bilanga mpe bawu kufwaka bawu.
44 vindo em seguida com o seu grupo tomar posição à entrada da cidade, enquanto os dois outros grupos perseguiam os que estavam no campo e os massacravam.
45 Abimeleke nwanisaka mbanza yina kilumbu ya muvimba. Yandi bakaka mbanza yango mpe yandi kufwaka bantu yina vwandaka zinga kuna. Na manima, yandi mwangisaka mbanza mpe yandi mwangisaka yawu mungwa.
45 Abimelec combateu a cidade durante todo aquele dia e tomou-a. Matou toda a população, arrasou a cidade e semeou-a de sal.
46 Ya vwandaka na yinzo mosi ya mutela ya yinda, ya kutungama na bibaka ya lukengolo, pene-pene ya mbanza Sekeme. Ntangu bamfumu nyonso ya yinzo yango kuwaka bansangu yina, bawu kwendaka bumbama na kati ya ntadi ya yinzo ya nzambi Baale-Belite.
46 Ao ouvirem isso, todos os habitantes da torre de Siquém retiraram-se para a fortaleza do templo de El-Berit.
47 Ba zabisaka na Abimeleke ti, bamfumu nyonso ya yinzo ya mutela ya yinda ya mbanza Sekeme kwendaka yonzama kuna.
47 E foi noticiado a Abimelec que todos os habitantes da torre de Siquém se tinham retirado para esse lugar;
48 Na yina, Abimeleke na nkonga nyonso ya bantu ya yandi, kwendaka na mongo Salemone. Yandi bakaka soka, yandi zengaka kintala ya yinti, mpe yandi tulaka yawu na digembo ya yandi. Yandi tubaka na nkonga ya bantu yina vwandaka na yandi: «Beno me tala mutindu munu me sala? Beno mpe beno sala mutindu mosi. Beno sala mbangu!»
48 subiu então Abimelec com sua tropa ao monte Selmon, tomou um machado e cortou um galho de árvore. Pondo-o aos ombros, disse à sua gente: Vistes o que eu fiz? Apressai-vos a fazer o mesmo.
49 Konso muntu ya nkonga kwendaka zenga kintala mosi ya yinti mpe bawu landaka Abimeleke. Bawu kwendaka tula bintala yango na ntadi yina mpe bawu tulaka yawu tiya. Bawu yokaka ntadi na bantu yina vwandaka na kati. Ni mutindu yina bantu nyonso ya yinzo ya mutela ya yinda ya mbanza Sekeme kufwaka. Bawu vwandaka keba ve funda (1 000) ya bantu, bakento na babakala.
49 Cortou cada um deles um galho e todos seguiram Abimelec; puseram esses galhos contra a fortaleza e meteram-lhes fogo, sendo a fortaleza, com todos os seus ocupantes, devorada pelas chamas. Desse modo pereceram todos os que habitavam na torre de Siquém, cerca de mil pessoas, tanto homens como mulheres.
50 Na manima, Abimeleke kwendaka nwanisa bantu ya mbanza Tebese. Yandi kwendaka zunga mbanza, samu na kubotola yawu. Mpe yandi bakaka yawu.
50 Depois disso, Abimelec marchou contra Tebes, que sitiou e tomou de assalto.
51 Na kati-kati ya mbanza yina, ya vwandaka na yinzo ya mutela ya yinda ya kutungama na bibaka ya lukengolo, bawu nyonso kimaka kuna, bakento na babakala mpe bamfumu ya mbanza. Bawu kangaka myelo nyonso. Bawu kwendaka vwanda na zulu ya muludi ya kuyalumuka.
51 Havia no meio da cidade uma torre forte, na qual se tinham refugiado todos os habitantes, homens e mulheres. Fechando bem a porta, subiram ao terraço da torre.
52 Abimeleke kwendaka tii na yinzo yango ya mutela ya yinda, samu na kunwanisa bawu. Yandi belamaka tii na mwelo, samu na kutula yawu tiya.
52 Abimelec, chegando ao pé da torre, aproximou-se da porta para lhe pôr fogo.
53 Kasi kento mosi losilaka Abimeleke ditadi yina ba ke nikinaka bambuma. Mpe yandi lwalaka mputa ya nene na yintu.
53 Então uma mulher, lançando de cima uma pedra de moinho, feriu-lhe a cabeça, fraturando-lhe o crânio.
54 Abimeleke bokilaka na nswalu nyonso ntwenya yina ke nataka binwanunu ya yandi mpe yandi tubaka na yandi: «Baka mbele ya nge ya mvita mpe kufwa munu, samu ti ba tuba ve mutindu yayi: “Ni kento kufwaka yandi.”» Ntwenya yango kotisaka yandi mbele ya mvita mpe Abimeleke kufwaka.
54 Chamou imediatamente seu escudeiro e disse-lhe: Tira a tua espada e acaba de matar-me, para que se não diga que fui morto por uma mulher! Seu escudeiro o feriu, e Abimelec morreu.
55 Ntangu bantu ya Isayeli talaka ti, Abimeleke me kufwa, konso muntu vutukaka na yinzo ya yandi.
55 Morto Abimelec, todos os israelitas voltaram para suas casas.
56 Ni mutindu yina, Nzambi futisaka Abimeleke yimbi yina yandi salaka na tata ya yandi, na kufwa yina yandi kufwaka bampangi makumi nsambwadi (70).
56 Assim Deus fez recair sobre Abimelec o mal que tinha feito a seu pai, matando seus setenta irmãos.
57 Nzambi futisaka mpe bantu ya mbanza Sekeme, yimbi nyonso yina bawu salaka. Ni mutindu yina salamaka bansiingulu yina zonzaka Yotame, mwana ya Yelubaale.
57 E do mesmo modo Deus fez recair sobre os siquemitas os seus crimes. Assim se cumpriu sobre ele a maldição de Joatão, filho de Jerobaal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Juízes 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.