Juízes 9
mkw (MKW) vs NVI
1 Abimeleke, mwana ya Yelubaale kwendaka na mbanza Sekeme, na sika ya bamama-nkazi ya yandi mpe na bantu nyonso ya dikanda ya mama ya yandi, samu na kusolola na bawu. Yandi tubaka na bawu:
1 Abimeleque, filho de Jerubaal, foi aos irmãos de sua mãe em Siquém e disse a eles e a todo o clã da família de sua mãe:
2 «Mulemvo ya beno, beno kwenda yufula bamfumu nyonso ya mbanza Sekeme: “Yinki kele mbote samu na beno, beno ke na kutala ti, yawu kele mbote ti, babakala makumi nsambwadi (70), bayina kele bawu nyonso bana ya Yelubaale, bawu kuyala beno, to kaka muntu mosi kuyala beno? Beno zimbana ve ti, mu kele muntu ya beno.”»
2 "Perguntem a todos os cidadãos de Siquém: O que é melhor para vocês: ter todos os setenta filhos de Jerubaal governando sobre vocês, ou somente um homem? Lembrem-se de que eu sou sua própria carne".
3 Bamama-nkazi ya Abimeleke kwendaka tuba mambu nyonso, yina yandi zonzaka na sika ya bamfumu nyonso ya mbanza Sekeme. Bawu tulaka ntima na yandi mpe bawu vwandaka tuba: «Yandi kele mpangi ya beto.»
3 Os irmãos de sua mãe repetiram tudo aos cidadãos de Siquém, e estes se mostraram propensos a seguir Abimeleque, pois disseram: "Ele é nosso irmão".
4 Ba pesaka yandi makumi nsambwadi ya mbongo ya bisengo, yina katukaka na yinzo ya nzambi, Baale-Belite. Na mbongo yina, Abimeleke futaka bantu ya mpamba mpe bantu ya muvusu samu ti, ba kwenda na yandi.
4 Deram-lhe setenta peças de prata tiradas do templo de Baal-Berite, as quais Abimeleque usou para contratar alguns desocupados e vadios, que se tornaram seus seguidores.
5 Na manima, yandi kwendaka na yinzo ya tata ya yandi, kuna na Ofela. Yandi kufwaka bampangi ya yandi, bana ya Yelubaale kaka na kisika mosi, na zulu ya ditadi ya nene. Bawu vwandaka makumi nsambwadi. Kaka ni Yotame vuukaka, Yotame mwana ya Yelubaale ya kulutila ntwenya, samu ti yandi kwendaka bumbama.
5 Foi à casa de seu pai em Ofra e matou seus setenta irmãos, filhos de Jerubaal, sobre uma rocha. Mas Jotão, o filho mais novo de Jerubaal, escondeu-se e escapou.
6 Bamfumu nyonso ya mbanza Sekeme mpe bantu nyonso ya Bete-Milo, bawu vukanaka, samu na kwenda byeka Abimeleke mutindu ntinu, kuna na kisika yina kele pene-pene ya telembente ya Sekeme, pene-pene ya ditadi yina ba telemisaka mutindu kidimbu.
6 Então todos os cidadãos de Siquém e de Bete-Milo reuniram-se ao lado do Carvalho, junto à coluna de Siquém, para coroar Abimeleque rei.
7 Ba zabisaka mambu yina na Yotame. Na yina, yandi kwendaka telama na nsongi ya mongo ya Ngalizime. Yandi bandaka na kulooka na sika ya bawu na ngolo nyonso, mutindu yayi: «Beno bamfumu ya mbanza Sekeme, beno kuwa munu, Nzambi mpe ke kuwa beno!
7 Quando Jotão soube disso, subiu ao topo do monte Gerizim e gritou para eles: "Ouçam-me, cidadãos de Siquém, para que Deus os ouça.
8 «Kilumbu mosi, bayinti kwendaka byeka ntinu ya bawu. Bawu tubaka na yinti ya Olive: “Vwanda ntinu ya beto!”»
8 Certo dia as árvores saíram para ungir um rei para si. Disseram à oliveira: ‘Seja o nosso rei! ’
9 Kasi yinti ya Olive vutulaka: «Beno zola ti mu bika na kupesaka mafuta, yina banzambi mpe bantu ke pesilaka munu masiika? Beno zola ti mu bika yawu, samu na kwendaka yala bayinti ya nkaka?»
9 "A oliveira, porém, respondeu: ‘Deveria eu renunciar ao meu azeite, com o qual se presta honra aos deuses e aos homens, para dominar sobre as árvores? ’
10 Na yina, bayinti tubaka na yinti ya fike: «Nge, kwiza, nge vwanda ntinu ya beto!»
10 "Então as árvores disseram à figueira: ‘Venha ser o nosso rei! ’
11 Yinti ya fike vutulaka: «Beno zola ti mu bika na kubutaka bambuma ya munu ya kitoko mpe ya mbote, samu na kwendaka yala bayinti ya nkaka?»
11 "A figueira, porém, respondeu: ‘Deveria eu renunciar ao meu fruto saboroso e doce, para dominar sobre as árvores? ’
12 Na manima, bayinti tubaka na yinti ya vinu: «Nge, kwiza, nge vwanda ntinu ya beto!»
12 "Depois as árvores disseram à videira: ‘Venha ser o nosso rei! ’
13 Kasi yinti ya vinu vutulaka: «Beno zola ti mu bika na kupesaka malafu yina ke yangidikaka banzambi mpe bantu, samu na kwendaka yala bayinti ya nkaka?»
13 "A videira, porém, respondeu: ‘Deveria eu renunciar ao meu vinho, que alegra os deuses e os homens, para ter domínio sobre as árvores? ’
14 Na yina, bayinti nyonso tubaka na divunda ya bansende: «Nge, kwiza, nge vwanda ntinu ya beto!»
14 "Finalmente todas as árvores disseram ao espinheiro: ‘Venha ser o nosso rei! ’
15 Kasi divunda ya bansende vutulaka na bawu: «Kana ya kele ya tsyelika ti, beno zola kubyeka munu, samu ti mu vwanda ntinu ya beno, beno kwiza bumbama na yisi ya mpewo ya munu. Kana ve, tiya ke basika na divunda ya bansende mpe yawu ke yoka bayinti ya sedele ya Libane!»
15 "O espinheiro disse às árvores: ‘Se querem realmente ungir-me rei sobre vocês, venham abrigar-se à minha sombra; do contrário, sairá fogo do espinheiro e consumirá até os cedros do Líbano! ’
16 Yotame tubaka dyaka: «Beno me sala ti, Abimeleke kuvwanda ntinu ya beno. Beno me sala yawu na ntima mosi mpe na butsyelika nyonso? Ya kele dyambu ya mbote beno me sala na Yelubaale mpe na dikanda ya yandi? Beno me sala yandi dyambu ya mbote mutindu ya me lunga na yandi?
16 "Será que vocês agiram de fato com sinceridade quando fizeram Abimeleque rei? Foram justos com Jerubaal e sua família, como ele merecia?
17 Tata ya munu nwanaka samu na beno. Yandi yekulaka luzinga ya yandi na mvita. Yandi kuulaka beno na maboko ya bantu ya Midyane.
17 Meu pai lutou por vocês e arriscou a vida para livrá-los das mãos de Midiã,
18 Kasi bubu yayi, beno me telemina dikanda ya tata ya munu. Beno me kufwa makumi nsambwadi (70) ya bana na yandi na kisika mosi, na zulu ya ditadi ya nene. Mpe Abimeleke, mwana yina yandi butaka na kisadi ya yandi ya kento, beno me byeka yandi ntinu, samu ti yandi kuyala bamfumu ya mbanza Sekeme, samu ti yandi kele mpangi ya beno.
18 hoje, porém, vocês se revoltaram contra a família de meu pai, mataram seus setenta filhos sobre a mesma rocha, e proclamaram Abimeleque, o filho de sua escrava, rei sobre os cidadãos de Siquém pelo fato de ser irmão de vocês.
19 Dyambu yina beno me yidika na Yelubaale mpe dikanda ya yandi bubu yayi, kana beno me sala yawu na ntima mosi mpe na butsyelika nyonso, bika ti Abimeleke kuyangidika beno, beno mpe kuyangidika yandi.
19 Se hoje vocês de fato agiram com sinceridade para com Jerubaal e sua família, alegrem-se com Abimeleque, e alegre-se ele com vocês!
20 Kana ve, tiya ke basika na Abimeleke mpe yawu ke yoka bamfumu ya mbanza Sekeme na bantu ya Bete-Milo. Mpe tiya ke basika na bamfumu ya mbanza Sekeme na bantu ya Bete-Milo mpe yawu ke yoka Abimeleke.»
20 Entretanto, se não foi assim, que saia fogo de Abimeleque e consuma os cidadãos de Siquém e de Bete-Milo, e que saia fogo dos cidadãos de Siquém e de Bete-Milo, e consuma Abimeleque! "
21 Yotame katukaka kuna mpe yandi kimaka ya yandi. Yandi kwendaka zinga na kisika yina ba ke bokilaka Beela, ntama na Abimeleke, mpangi ya yandi.
21 Depois Jotão fugiu para Beer, e foi morar ali, longe de seu irmão Abimeleque.
22 Abimeleke yalaka Isayeli bamvula tatu.
22 Fazia três anos que Abimeleque governava Israel,
23 Na manima, Nzambi fidisaka mpeve ya yimbi na kati-kati ya Abimeleke na bamfumu ya mbanza Sekeme, mpe bamfumu ya Sekeme balukilaka Abimeleke.
23 quando Deus enviou um espírito maligno entre Abimeleque e os cidadãos de Siquém, e estes agiram traiçoeiramente contra Abimeleque.
24 Na yina, bawu futaka yimbi yina bawu salaka na lufwa ya makumi nsambwadi (70) ya bana ya Yelubaale. Abimeleke mpangi ya bawu futaka, samu na kufwa yina yandi kufwaka bawu. Bamfumu ya mbanza Sekeme futaka samu na lusalusu yina bawu pesaka Abimeleke na kufwa bampangi ya yandi.
24 Isso aconteceu para que o crime contra os setenta filhos de Jerubaal, o derramamento do sangue deles, fosse vingado em seu irmão Abimeleque e nos cidadãos de Siquém que o ajudaram a assassinar os seus irmãos.
25 Samu na kukwamisa Abimeleke, bamfumu ya mbanza Sekeme tulaka bantu na bansongi ya myongo. Bantu yango vwandaka botola bima ya bayina nyonso vwandaka luta pene-pene ya bawu na nzila yina. Ba zabisaka mambu yina na Abimeleke.
25 Os cidadãos de Siquém enviaram homens para o alto das colinas para emboscarem os que passassem por ali, e Abimeleque foi informado disso.
26 Kilumbu mosi, Ngaale, mwana ya Ebede kwizaka na bampangi ya yandi. Bawu kwizaka vwanda na Sekeme. Bamfumu ya mbanza Sekeme tulaka kivuvu ya yandi na bawu.
26 Nesse meio tempo Gaal, filho de Ebede, mudou-se com seus parentes para Siquém, cujos cidadãos confiavam nele.
27 Bawu vwandaka kwenda na bilanga ya bawu, kubukaka bambuma ya bawu ya vinu mpe kukamunaka yawu. Bawu vwandaka sala bafeti na yinzo ya Nzambi ya bawu. Bawu vwandaka kudya mpe kunwa. Bawu bandaka na kusiinga Abimeleke.
27 Sucedeu que foram ao campo, colheram uvas, pisaram-nas, e fizeram uma festa no templo do seu deus. Comendo e bebendo, amaldiçoaram Abimeleque.
28 Ngaale, mwana ya Ebede tubaka: «Abimeleke ni nani? Beto kele ba nani awa na Sekeme? Yandi Abimeleke, yandi kele ve mwana ya Yelubaale? Zebule kele ve kilandi ya yandi? Beno sadila bantu ya Amole, Amole, muntu yina vwandaka ya ntete na kutunga na mbanza yayi. Samu na yinki beto fwana kuvwanda na yisi ya lutumu ya Abimeleke?
28 Então Gaal, filho de Ebede, disse: "Quem é Abimeleque para que o sirvamos? E quem é Siquém? Não é ele o filho de Jerubaal, e não é Zebul o seu representante? Sirvam aos homens de Hamor, o pai de Siquém! Por que servir a Abimeleque?
29 Kana ni mu vwandaka mfumu ya bantu yayi, mu zolaka katula Abimeleke.» Mpe yandi vwandaka tuba, samu na Abimeleke: «Bongisa binwani ya nge, kwiza nwana mvita!»
29 Ah! Se eu tivesse esse povo sob o meu comando! Eu me livraria dele. E diria a Abimeleque: ‘Mobilize o seu exército e venha! ’"
30 Zebule, mfumu ya mbanza Sekeme kuwaka mambu yina Ngaale, mwana ya Ebede tubaka. Na yina, yandi dasukaka.
30 Quando Zebul, o governante da cidade, ouviu o que dizia Gaal, filho de Ebede, ficou indignado.
31 Yandi fidisaka bantumwa na mansweki na sika ya Abimeleke, samu na kutuba na yandi mutindu yayi: «Ngaale, mwana ya Ebede na bampangi ya yandi, bawu kwizaka vwanda na mbanza Sekeme. Mpe bawu ke na kusala ti, bantu ya mbanza kubalukila nge.
31 Secretamente enviou mensageiros a Abimeleque dizendo: "Gaal, filho de Ebede, e seus parentes vieram a Siquém e estão agitando a cidade contra você.
32 Na yina, nge fwana kwenda na mpimpa ya bubu yayi, nge na nkonga ya bantu yina kele na nge, beno kwenda bumbama na matiti.
32 Venha de noite, você e seus homens, e fiquem à espera no campo.
33 Mbasi, ntangu bwisi ke kutsya, beno ke telama na suka-suka mpe beno kotila bawu na mbanza. Ntangu Ngaale na nkonga ya bantu ya yandi ke kwiza bwabana beno, nge ke sala bawu mutindu nge zola.»
33 De manhã, ao nascer do sol, avance contra a cidade. Quando Gaal e sua tropa atacarem, faça com eles o que achar melhor".
34 Abimeleke na nkonga nyonso ya binwani yina vwandaka na yandi telamaka na mpimpa mpe bawu kwendaka bumbama na matiti, pene-pene ya mbanza Sekeme. Bawu kabukaka na bankonga yiya.
34 E assim Abimeleque e todas as suas tropas partiram de noite e prepararam emboscadas perto de Siquém, em quatro companhias.
35 Ngaale, mwana ya Ebede kwendaka takama na nkotolo ya mwelo ya mbanza. Na mbala mosi, Abimeleke na nkonga nyonso ya bantu ya yandi basikaka na kisika, yina bawu vwandaka ya kubumbama.
35 Ora, Gaal, filho de Ebede, tinha saído e estava à porta da cidade quando Abimeleque e seus homens saíram da sua emboscada.
36 Ntangu Ngaale talaka nkonga ya bantu, yandi tubaka na Zebule: «Ya kele na nkonga ya bantu ke na kukulumuka na zulu ya myongo.» Zebule tubaka na yandi: «Ve, ya kele mpewo ya myongo yina nge ke na kutala mutindu bantu.»
36 Quando Gaal os viu, disse a Zebul: "Veja, vem gente descendo do alto das colinas! " Zebul, porém, respondeu: "Você está confundindo as sombras dos montes com homens".
37 Ngaale tubaka dyaka: «Tala, ya kele nkonga ya bantu yina ke na kukulumuka na mongo ya kati-kati. Mukangu ya nkaka ke na kukwizila na nzila ya telembente ya Bantu ya Bampandu.»
37 Mas Gaal tornou a falar: "Veja, vem gente descendo da parte central do território, e uma companhia está vindo pelo caminho do carvalho dos Adivinhadores".
38 Zebule vutulaka na yandi: «Wapi sika beto me kuma na mambu ya mbote yina nge vwandaka zonza? Nge vwandaka tuba mutindu yayi: “Abimeleke ni nani, samu ti beto vwanda na yisi ya lutumu ya yandi?” Bantu yango yina nge vwandaka safula, ni bawu yayi ve? Ntangu yayi, kwenda! Ntangu me lunga ya kwenda nwana na yandi!»
38 Disse-lhe Zebul: "Onde está toda aquela sua conversa? Você dizia: ‘Quem é Abimeleque, para que o sirvamos? ’ Não são estes os homens que você ridicularizou? Saia e lute contra eles! "
39 Na yina, Ngaale kwendaka, yandi vwandaka na mantwala ya bamfumu ya mbanza Sekeme. Yandi nwanaka muzingu na Abimeleke.
39 Então Gaal conduziu para fora os cidadãos de Siquém e lutou contra Abimeleque.
40 Abimeleke landaka Ngaale mpe Ngaale kimaka yandi. Bantu mingi vwandaka kwenda kufwa tii na nkotolo ya mwelo ya mbanza.
40 Abimeleque o perseguiu, e ele fugiu. Muitos dos homens de Siquém caíram mortos ao longo de todo o caminho, até à porta da cidade.
41 Abimeleke kwendaka zinga kuna na Aluma. Mpe Zebule bingisaka Ngaale na bampangi ya yandi na mbanza Sekeme. Bawu lendaka dyaka ve na kuzinga na Sekeme.
41 Abimeleque permaneceu em Arumá. E Zebul expulsou Gaal e os seus parentes de Siquém.
42 Kilumbu yina landaka, bantu ya mbanza Sekeme kubamaka na kukwenda na bilanga. Ba zabisaka yawu na Abimeleke.
42 No dia seguinte o povo de Siquém saiu aos campos, e Abimeleque ficou sabendo disso.
43 Na yina, yandi bakaka nkonga ya bantu ya yandi. Yandi kabulaka yawu na bandambu tatu mpe bawu kwendaka bumbama na matiti. Ntangu bawu talaka bantu vwandaka basika na mbanza, bawu nwanisaka bantu ya mbanza mpe bawu kufwaka bawu.
43 Então dividiu os seus homens em três companhias e armou emboscadas no campo. Quando viu o povo saindo da cidade, levantou-se contra ele e atacou-o.
44 Abimeleke na ndambu ya bantu yina vwandaka na yandi kwendaka vwanda na nkotolo ya mwelo ya mbanza. Bandambu zole ya nkaka kwendaka nwanisa bantu nyonso yina vwandaka na bilanga mpe bawu kufwaka bawu.
44 Abimeleque e as tropas que estavam com ele avançaram até à porta da cidade. Então duas companhias avançaram sobre os que estavam nos campos e os mataram.
45 Abimeleke nwanisaka mbanza yina kilumbu ya muvimba. Yandi bakaka mbanza yango mpe yandi kufwaka bantu yina vwandaka zinga kuna. Na manima, yandi mwangisaka mbanza mpe yandi mwangisaka yawu mungwa.
45 E Abimeleque atacou a cidade o dia todo, até conquistá-la e matar o seu povo. Depois destruiu a cidade e espalhou sal sobre ela.
46 Ya vwandaka na yinzo mosi ya mutela ya yinda, ya kutungama na bibaka ya lukengolo, pene-pene ya mbanza Sekeme. Ntangu bamfumu nyonso ya yinzo yango kuwaka bansangu yina, bawu kwendaka bumbama na kati ya ntadi ya yinzo ya nzambi Baale-Belite.
46 Ao saberem disso, os cidadãos que estavam na torre de Siquém entraram na fortaleza do templo de El-Berite.
47 Ba zabisaka na Abimeleke ti, bamfumu nyonso ya yinzo ya mutela ya yinda ya mbanza Sekeme kwendaka yonzama kuna.
47 Quando Abimeleque soube que se haviam reunido lá,
48 Na yina, Abimeleke na nkonga nyonso ya bantu ya yandi, kwendaka na mongo Salemone. Yandi bakaka soka, yandi zengaka kintala ya yinti, mpe yandi tulaka yawu na digembo ya yandi. Yandi tubaka na nkonga ya bantu yina vwandaka na yandi: «Beno me tala mutindu munu me sala? Beno mpe beno sala mutindu mosi. Beno sala mbangu!»
48 ele e todos os seus homens subiram o monte Zalmom. Ele apanhou um machado e cortou um galho de árvore e o pôs nos ombros. Então deu esta ordem aos homens que estavam com ele: "Rápido! Façam o que eu fizer! "
49 Konso muntu ya nkonga kwendaka zenga kintala mosi ya yinti mpe bawu landaka Abimeleke. Bawu kwendaka tula bintala yango na ntadi yina mpe bawu tulaka yawu tiya. Bawu yokaka ntadi na bantu yina vwandaka na kati. Ni mutindu yina bantu nyonso ya yinzo ya mutela ya yinda ya mbanza Sekeme kufwaka. Bawu vwandaka keba ve funda (1 000) ya bantu, bakento na babakala.
49 Todos os homens cortaram galhos e seguiram Abimeleque. Empilharam os galhos junto à fortaleza e a incendiaram. Assim morreu também o povo que estava na torre de Siquém, cerca de mil homens e mulheres.
50 Na manima, Abimeleke kwendaka nwanisa bantu ya mbanza Tebese. Yandi kwendaka zunga mbanza, samu na kubotola yawu. Mpe yandi bakaka yawu.
50 A seguir Abimeleque foi a Tebes, sitiou-a e conquistou-a.
51 Na kati-kati ya mbanza yina, ya vwandaka na yinzo ya mutela ya yinda ya kutungama na bibaka ya lukengolo, bawu nyonso kimaka kuna, bakento na babakala mpe bamfumu ya mbanza. Bawu kangaka myelo nyonso. Bawu kwendaka vwanda na zulu ya muludi ya kuyalumuka.
51 Mas dentro da cidade havia uma torre bastante forte, para a qual fugiram todos os homens e mulheres, todo o povo da cidade. Trancaram-se por dentro e subiram para o telhado da torre.
52 Abimeleke kwendaka tii na yinzo yango ya mutela ya yinda, samu na kunwanisa bawu. Yandi belamaka tii na mwelo, samu na kutula yawu tiya.
52 Abimeleque foi para a torre e atacou-a. E, quando se aproximava da entrada da torre para incendiá-la,
53 Kasi kento mosi losilaka Abimeleke ditadi yina ba ke nikinaka bambuma. Mpe yandi lwalaka mputa ya nene na yintu.
53 uma mulher jogou-lhe uma pedra de moinho na cabeça, que lhe rachou o crânio.
54 Abimeleke bokilaka na nswalu nyonso ntwenya yina ke nataka binwanunu ya yandi mpe yandi tubaka na yandi: «Baka mbele ya nge ya mvita mpe kufwa munu, samu ti ba tuba ve mutindu yayi: “Ni kento kufwaka yandi.”» Ntwenya yango kotisaka yandi mbele ya mvita mpe Abimeleke kufwaka.
54 Imediatamente ele chamou seu escudeiro e lhe ordenou: "Tire a espada e mate-me, para que não digam que uma mulher me matou". Então o jovem o atravessou, e ele morreu.
55 Ntangu bantu ya Isayeli talaka ti, Abimeleke me kufwa, konso muntu vutukaka na yinzo ya yandi.
55 Quando os israelitas viram que Abimeleque estava morto, voltaram para casa.
56 Ni mutindu yina, Nzambi futisaka Abimeleke yimbi yina yandi salaka na tata ya yandi, na kufwa yina yandi kufwaka bampangi makumi nsambwadi (70).
56 Assim Deus retribuiu a maldade que Abimeleque praticara contra o seu pai, matando os seus setenta irmãos.
57 Nzambi futisaka mpe bantu ya mbanza Sekeme, yimbi nyonso yina bawu salaka. Ni mutindu yina salamaka bansiingulu yina zonzaka Yotame, mwana ya Yelubaale.
57 Deus fez também os homens de Siquém pagarem por toda a sua maldade. A maldição de Jotão, filho de Jerubaal, caiu sobre eles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Juízes 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.