Lucas 15

Injili ya Yesu (MGW) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Lisu'ba limo, alonga koli na bene sambi baingi baayi'i kumpi'kania Yesu.
1 Todos os publicanos e "pecadores" estavam se reunindo para ouvi-lo.
2 Mafalisayo na balimu ba salya baatumbwi ku'ku'li'ka, “Munninguli mundu yu'! Aakemya bene sambi, no lya nabo nkungu gumo.”
2 Mas os fariseus e os mestres da lei o criticavam: "Este homem recebe pecadores e come com eles".
3 Yesu aayangwi kwa lukongo,
3 Então Jesus lhes contou esta parábola:
4 “Ati', mundu yumo kati yinu mana abile na ngondolo mya, mana aobite yumo, alu'a panga buli? Aaleka balu' tisini na kenda mmwitu, no yenda kumpala yu'lu' ywaobite mpaka ammone.
4 "Qual de vocês que, possuindo cem ovelhas, e perdendo uma, não deixa as noventa e nove no campo e vai atrás da ovelha perdida, até encontrá-la?
5 Mana amweni, alu'a kumpu'twa palipamba kwo napusika.
5 E quando a encontra, coloca-a alegremente sobre os ombros
6 Paaika kasake, aakema mambwigalye na kwabakia, ‘Munapusike pamope nanenga kwa mwanjaa yu'lu' ngondolo wangu' ywaobite nimweni.’”
6 e vai para casa. Ao chegar, reúne seus amigos e vizinhos e diz: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei minha ovelha perdida’.
7 Yesu aayendeli longela, “Mwenga nendakumakia, kwalu'a baa na pulaa kunani kwa mundu yumo mwene sambi buyangania kwa Nnu'ngu', kulikoni bandu tisini na kenda bene aki bapalilwali kummuyangania Nnu'ngu'.”
7 Eu lhes digo que, da mesma forma, haverá mais alegria no céu por um pecador que se arrepende do que por noventa e nove justos que não precisam arrepender-se".
8 “Au mwibona buli? Tubaye nnwawa nsi'si' abi na ela ku'mi ya mapeni, mana aobiye yimo, alu'a panga buli? Alu'a koya lumuli na kwipyaya nyumba yoti ku'no kalolekeya mpaka aibone.
8 "Ou, qual é a mulher que, possuindo dez dracmas e, perdendo uma delas, não acende uma candeia, varre a casa e procura atentamente, até encontrá-la?
9 Mana aibweni, aakema mambwiga na bandu ba papipi nakwe no baya, ‘Munapusike pamope nanenga kwa mwanjaa niibweni yi'lu' ela yangu' yayaobite.’
9 E quando a encontra, reúne suas amigas e vizinhas e diz: ‘Alegrem-se comigo, pois encontrei minha moeda perdida’.
10 Na mwenga nendakummakia, ngamo baanapusika malaika ba Nnu'ngu' kwa kummona mwene sambi yumo kammuyangania Nnu'ngu'.”
10 Eu lhes digo que, da mesma forma, há alegria na presença dos anjos de Deus por um pecador que se arrepende".
11 Yesu aayendeli longela, “Kwai na mundu yumo aabile na bana abi'li' analu'me.
11 Jesus continuou: "Um homem tinha dois filhos.
12 Yu'lu' nnuna aabakie tati' bake, ‘Tati', mumbei ulisi wangu'.’ Nembe ayi'ki'ti kwabagana mali yake.
12 O mais novo disse ao seu pai: ‘Pai, quero a minha parte da herança’. Assim, ele repartiu sua propriedade entre eles.
13 Gaapite masu'ba bai, yu'lu' nnuna aapi'miye ulisi wake no yabwa mwanja wa nni'ma wa kuutalu na yi'lu' mbanje yaapatike. Akwo, aatikwinyamana yi'lu' mbanje.
13 "Não muito tempo depois, o filho mais novo reuniu tudo o que tinha, e foi para uma região distante; e lá desperdiçou os seus bens vivendo irresponsavelmente.
14 Payomwi tumya kila kikowe, kwapitike njala ngali' kunni'ma wu'lu', nembe ngatumbwa auka kwo pala kilyo.
14 Depois de ter gasto tudo, houve uma grande fome em toda aquela região, e ele começou a passar necessidade.
15 Aalu'bike kibalua kwa mundu yumo ywa kunni'ma wo, nembe aampei lyengo lyo kwapeya yakulya magu'be kunng'unda wake.
15 Por isso foi empregar-se com um dos cidadãos daquela região, que o mandou para o seu campo a fim de cuidar de porcos.
16 Aminyikiage ata lya makabanda gabalyage magu'be mwanjaa, aabile ntu'pu' mundu ywa kumpeya kilyo sosoti.
16 Ele desejava encher o estômago com as vagens de alfarrobeira que os porcos comiam, mas ninguém lhe dava nada.
17 Paapatike malango aatigania, ‘Mboni kwa tati' bangu' kubile na apangakasi baingi babalya no igaya, nenga niwaa njala?
17 "Caindo em si, ele disse: ‘Quantos empregados de meu pai têm comida de sobra, e eu aqui, morrendo de fome!
18 Nilu'a buyangania kwa tati' bangu' na kwabakia, Tati', ninkosile Nnu'ngu' na mwenga.
18 Eu me porei a caminho e voltarei para meu pai, e lhe direi: Pai, pequei contra o céu e contra ti.
19 Nili'nganili ata kemelwa na mwana winu. Munipange kati yumo ywa apangakasi binu.’
19 Não sou mais digno de ser chamado teu filho; trata-me como um dos teus empregados’.
20 Bai, ngatumbwa mwanja wo buyangania kwa tati' bake. Kaegelya pakaya tati' pabamweni mwana, bammi'ki kiya, ngabammutukya, kunkumbatya na kunnonia.
20 A seguir, levantou-se e foi para seu pai. "Estando ainda longe, seu pai o viu e, cheio de compaixão, correu para seu filho, e o abraçou e beijou.
21 “Mwana aabakie tati' bake, ‘Tati', ninkosile Nnu'ngu' na mwenga. Nili'nganili ata kemelwa na mwana winu.’
21 "O filho lhe disse: ‘Pai, pequei contra o céu e contra ti. Não sou mais digno de ser chamado teu filho’.
22 Lakini tati' bake ngaabakia apangakasi bake, ‘Kiyu'ngu'ya! Mulete ngu'bo inannoga mukang'walike! Mung'walike lupete na ilatu.
22 "Mas o pai disse aos seus servos: ‘Depressa! Tragam a melhor roupa e vistam nele. Coloquem um anel em seu dedo e calçados em seus pés.
23 Musinje likinda lyalinenipe tulye no panga si'li'ku'si'li'ku'!
23 Tragam o novilho gordo e matem-no. Vamos fazer uma festa e comemorar.
24 Kwa mwanjaa ayu' mwana wangu' aatiwaa, kumbe balo mwu'mi, aatioba, lakini nambi'yambi' abonekine.’ Batumbwi si'li'ku'si'li'ku'.
24 Pois este meu filho estava morto e voltou à vida; estava perdido e foi achado’. E começaram a festejar.
25 “Pagapangikage go, nku'we aai anagobwali bu'ka kunng'unda. Paabile mundi'la kaegelya pansengo, ngayu'wa ilulu na ngoma.
25 "Enquanto isso, o filho mais velho estava no campo. Quando se aproximou da casa, ouviu a música e a dança.
26 Ankemite mpangakasi yumo na kunnaluya, ‘Kubile na namani?’
26 Então chamou um dos servos e perguntou-lhe o que estava acontecendo.
27 Aywo mpangakasi, aatikunnyangwa, ‘Nnunago agobwile na tati' binu bansinjili likinda lyaliatike, kwa mwanjaa amweni abile salama salimini.’
27 Este lhe respondeu: ‘Seu irmão voltou, e seu pai matou o novilho gordo, porque o recebeu de volta são e salvo’.
28 Aywo nku'we ngausika, aakani ata yingya nnyumba. Tati' bake pabaapiti panja, baatikuntebeya ayingi nnyumba.
28 "O filho mais velho encheu-se de ira, e não quis entrar. Então seu pai saiu e insistiu com ele.
29 Lakini ywembe annyangwi, ‘Linga! Myaka yoti nitikuntumikia kati nammanda winu, nati'kwanali amuli yinu ata lisu'ba limo! Munipei namani? Munanipeyali ata likinda lya mbwi yumo, nani nipange si'li'ku'si'li'ku' na mambwiga bangu'!
29 Mas ele respondeu ao seu pai: ‘Olha! todos esses anos tenho trabalhado como um escravo ao teu serviço e nunca desobedeci às tuas ordens. Mas tu nunca me deste nem um cabrito para eu festejar com os meus amigos.
30 Lakini mwana winu yu', ywalile mali yinu kwo nyamana li'no isa bai munsinjile li'lu' likinda lyalinenipe!’
30 Mas quando volta para casa esse seu filho, que esbanjou os teus bens com as prostitutas, matas o novilho gordo para ele! ’
31 Tati' bake batikunnyangwa, ‘Wamwana wangu', wenga ubile pamope nanenga masu'ba goti na kila sanibile naso sako.
31 "Disse o pai: ‘Meu filho, você está sempre comigo, e tudo o que tenho é seu.
32 Twaapalikwe tupange si'li'ku'si'li'ku' no napusika, kwa mwanjaa ayu' nnunago aatiwaa, kumbe balo mwu'mi, aatioba, lakini nambi'yambi', abonekine.’”
32 Mas nós tínhamos que comemorar e alegrar-nos, porque este seu irmão estava morto e voltou à vida, estava perdido e foi achado’ ".

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.