Atos 22
Injili ya Yesu (MGW) vs NTLH
1 Aatibaya, “Mwenga mwalongo bangu' na akina tati' bangu', munipi'kani mwaniikengya nnu'ngi' yinu.”
1 — Meus senhores, irmãos e pais, escutem o que eu vou dizer a vocês em minha defesa!
2 Pabayu'wine kalongela nabo kwa Kiebrania, baayongiye tama liki kulikoni patumbwi longela. Nembe Pauli aayendeli longela,
2 Quando o ouviram falar em hebraico , eles ficaram mais quietos ainda. Então Paulo disse:
3 “Nenga Nannyahudi, nibelekuli Taliso ku'lu' Kilikia. Lakini naaku'li paapano pano pa kilambo sa Yelusalemu kwa mayi'gano ga mwalimu wangu' Gamalieli. Naayi'ganilwe wisowiso mwaiyenda salya ya api'ndo bitu, kaniyi'ma kwa mwoyo woti kwa Nnu'ngu' kati mwenga mwabene mwamubile nambi'yambi'.
3 — Eu sou judeu, nascido em Tarso, na região da Cilícia, mas fui criado aqui em Jerusalém como aluno de Gamaliel. Fui educado muito rigorosamente dentro da lei dos nossos antepassados. Eu era muito dedicado a Deus, como todos vocês aqui também são.
4 Naatesike bandu ba ndi'la yi'no ata kwapanga babulagilwe kanaaboywa annalu'me kwa alwawa na kwataikulya kuutabilwe.
4 Persegui os que seguiam este Caminho e fiz com que alguns fossem condenados à morte. Prendi homens e mulheres e os joguei na cadeia.
5 Mpi'ndo wa dini na balasa lyoti liku'lu' lya api'ndo, bendakombwa kong'ondelya likowe lyo. Bu'ka kwabe, naapeyilwe balua yabaandikilwe balu' Ayahudi babaabile ku'lu' ku Damasiko. Naayi'i Damasiko li'nga nikaaboywe bandu ba ndi'la yo, na kwaleta Yelusalemu babile atabilwe li'nga bakapwatilwe.
5 O Grande Sacerdote e todo o Conselho Superior podem provar que estou dizendo a verdade, pois eu recebi cartas deles, escritas para os irmãos judeus que moram em Damasco. E fui até lá para prender os seguidores deste Caminho e trazê-los presos com correntes a Jerusalém, a fim de serem castigados.
6 “Panaabile mundi'la kanili'nga Damasiko, musaa sita ya muntwekati, niimukya bweya nku'lu' bu'ka kunani kaunimulika mundu mwoti.
6 E Paulo continuou: — Eu estava viajando, já perto de Damasco, e era mais ou menos meio-dia. De repente, uma forte luz que vinha do céu brilhou em volta de mim.
7 Apo nganitu'la pai', nganiyu'wa lilobe kalinibakia, ‘Sauli, Sauli! Mboni wendakunitesa?’
7 Eu caí no chão e ouvi uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 Nganilaluya, ‘Wa bwana, wenga wanyai?’ Nembe nganibakia, ‘Nenga ngana Yesu ywaunitesa.’
8 — Então eu perguntei: “Quem é o senhor?”
9 Bai, balu' bandu babaabile pamope nanenga, baaubweni wu'lu' bweya, lakini baaliyu'wineli li'lu' lilobe lya yu'lu' ywalongelage nanenga.
9 — Os homens que viajavam comigo viram a luz, porém não ouviram a voz de quem falava comigo.
10 Bai, nenga naatilaluya, ‘Bwana, nipange buli?’ Nembe Bwana aatinibakia, ‘Ukatuke, uyende ku Damasiko, akwo ukabakiyilwa makowe goti gopalilwa kugapanga.’
10 Eu perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” — E o Senhor respondeu:
11 Bu'kana na wu'lu' bweya nkali', nakombwili banjwa, kwa nyo yapalikwe balu' ayangu' banitandaye mpaka paniikite ku Damasiko.
11 — Aquela luz brilhante tinha me deixado cego. Por isso os meus companheiros me pegaram pela mão e me levaram até Damasco.
12 “Akwo, kwaabile na mundu yumo ywabi'ngi'yage salya ya Musa munomuno na kunkilikitya Nnu'ngu'. Ywembe aatiisimilwa muno na Ayahudi babatamage Damasiko, lina lyake Anania.
12 Havia ali um homem chamado Ananias. Ele era religioso, obedecia à nossa Lei , e todos os judeus que moravam em Damasco o respeitavam.
13 Ywembe aaisi kunilola, ngayi'ma papipi yangu' ngabaya, ‘Wa nnongo wa Sauli! Ubanjwe kai'.’ Popopo, nganibanjwa kai' na kummona.
13 Esse homem veio me procurar, chegou perto de mim e disse: “Irmão Saulo, veja de novo!” — No mesmo instante comecei a ver de novo e olhei para ele.
14 Ngabaya, ‘Nnu'ngu' wa au'ku' bitu akusawi upate tanga mwapala Nnu'ngu', kummona Mwene Aki, na kumpi'kania mwene kalongela.
14 Então ele disse: “Saulo, o Deus dos nossos antepassados escolheu você para conhecer a vontade dele, para ver o seu Bom Servo e para ouvir o Servo falar com você pessoalmente.
15 Kwa mwanjaa ukankong'ondelya wamwene kwa bandu boti, kawabakia galu' gaugabweni na kugayu'wa.
15 Pois você será testemunha dele para dizer a todos aquilo que você tem visto e ouvido.
16 Bai, nambi'yambi' mboni wendasi'li'ya? Uyi'me, ukabatisilwe, ukagu'lu'li'lwe masambi gako, kaulu'ba kwa lina lyake Bwana.’
16 E agora não espere mais. Levante-se, peça a ajuda do Senhor e seja batizado, e os seus pecados serão perdoados.”
17 “Panibuyangani ku Yelusalemu, kanisalya mu Nyumba ya Nnu'ngu' naagabweni makowe gayambi'.
17 E Paulo terminou, dizendo: — Então eu voltei para Jerusalém. Quando estava orando no Templo, tive uma visão.
18 Naamweni Bwana kanibakia, ‘Uyu'mbi'ti'ke bu'ka ku Yelusalemu, kwa mwanjaa bandu ba pano baayi'ki'tyali gawalu'a kwabakia bu'kana na nenga.’
18 Vi o Senhor, e ele me disse: “Saia depressa de Jerusalém porque as pessoas daqui não aceitarão o que você vai dizer a meu respeito.”
19 “Nani nganibaya, ‘Bwana, ata bembe batangite panga nenga nganiyendage ku mayumba goti ga kunnu'ba Nnu'ngu' li'nga kwayi'ya muutabilwe na kwaku'mbwa balu' babakuu'bi'lya.
19 — Eu respondi: “Senhor, eles sabem muito bem que eu ia às sinagogas , e prendia os que criam em ti, e batia neles.
20 Palu' payaayitanike myai ya nkong'ondeli wako Sitefano, nenga namwene naayi'mi pambwega, kaniyi'ki'tyana na sakipaangilwage, ku'no kanaali'ndi'lya magu'bo gabe abulagi.’
20 Quando estavam matando Estêvão, que falava a respeito de ti, ó Senhor, eu estava ali, concordando com aquele crime. E até tomei conta das capas dos assassinos dele.”
21 Bwana ngaanibakia, ‘Uyende, kwa mwanjaa nilu'a kutuma kuutalu kwa bandu bangali Ayahudi.’”
21 — Aí o Senhor disse: “Vá, pois eu vou enviá-lo para bem longe; vou enviá-lo aos não judeus.”
22 Si'lu' kipi'nga sa bandu saatikumpi'kania mpaka palu' paabaike likowe lyo, ngapabau'bu'ya malobe gabe kababaya, “Mummulage, mundu wa kubi nya apwaikali kunneka mwu'mi!”
22 A multidão ficou ouvindo Paulo até que ele disse isso, mas aí eles começaram a gritar com toda a força: — Matem esse homem! — Ele não merece viver!
23 Baayendeli panga ndu'ti ku'no kabakung'unda makoti gabe no timwana lyu'ku'mbi' kwa nyongo muno.
23 Eles gritavam, sacudiam as capas no ar e jogavam poeira para cima.
24 Kolongosi ywa yesi aamulise bandu bake bampeleke Pauli nkati ya nyumba ya banayesi, aalagi panga bammese mikwasu mpaka aabakie kitumbu sa Ayahudi kumpangya ndu'ti.
24 Então o comandante mandou que os seus soldados levassem Paulo para dentro da fortaleza. Mandou também que o chicoteassem para que ele contasse por que a multidão estava gritando contra ele.
25 Lakini pabaayomwi kuntaba li'nga batumbwe kummesa kwa mikwasu, Pauli aannalwiye asikali yumo ywaayi'mi po, “Buli, yendayi'ki'ti'lwa kwinu kummesa mikwasu mwenekaya ywa Roma wangali senulwa?”
25 Porém, quando o estavam amarrando para chicoteá-lo, Paulo perguntou ao oficial romano que estava perto dele: — Será que vocês têm o direito de chicotear um cidadão romano, especialmente um que não foi condenado por nenhum crime?
26 Yu'lu' asikali paayu'wine go, ampeleki abali mpi'ndo ywa yesi kabaya, “Upala panga namani? Mundu yu' ngite mwenekaya wa Roma!”
26 Quando o oficial ouviu isso, foi falar com o comandante e disse: — O que é que o senhor vai fazer? Aquele homem é cidadão romano!
27 Bai, mpi'ndo ywa yesi aannyendeli Pauli kunnaluya, “Umbakie, wenga wa mwenekaya wa ku Roma?” Pauli ngayangwa, “Ngamwembe.”
27 Então o comandante foi falar com Paulo e perguntou: — Me diga uma coisa: você é mesmo cidadão romano? — Sou! — respondeu Paulo.
28 Mpi'ndo ywa yesi aatibaya, “Nanenga nyinyonyo, nipatike wenekaya wa Roma kwo pi'ma kwa mbanje yansima.” Pauli ngabaya, “Lakini nenga namwenekaya ywa Roma bu'ka belekwa.”
28 Aí o comandante disse: — Eu também sou, e isso me custou muito dinheiro. Paulo respondeu: — Pois eu sou cidadão romano de nascimento.
29 Balu' bandu babapalage kumpekeseni Pauli baatikunneka no bu'ka. Ata yu'lu' mpi'ndo ywa yesi pakwipwi panga antabike Pauli, mwenekaya ywa Roma, aatiyogopa muno.
29 Imediatamente os homens que iam chicoteá-lo recuaram. E o próprio comandante ficou com medo ao saber que Paulo era cidadão romano e ele tinha mandado amarrá-lo.
30 Pammalau' yake, kwa mwanjaa yu'lu' kolongosi ywa yesi apalage tanga kitumbu sa Pauli laumilwa na Ayahudi, aatikunnyu'gu'lya na kwalagya api'ndo ba dini na Balasa lyoti liku'lu' bakwembane. Bu'kapo, annyi'mike Pauli nnu'ngi' yabe.
30 O comandante queria saber com certeza por que os judeus estavam acusando Paulo. Então, no dia seguinte, mandou que tirassem as correntes que o prendiam e ordenou que os chefes dos sacerdotes e todo o Conselho Superior se reunissem. Depois mandou que trouxessem Paulo e o colocassem em frente deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.