Atos 22
Injili ya Yesu (MGW) vs NAA
1 Aatibaya, “Mwenga mwalongo bangu' na akina tati' bangu', munipi'kani mwaniikengya nnu'ngi' yinu.”
1 — Irmãos e pais, escutem agora o que tenho a dizer em minha defesa.
2 Pabayu'wine kalongela nabo kwa Kiebrania, baayongiye tama liki kulikoni patumbwi longela. Nembe Pauli aayendeli longela,
2 Quando ouviram que Paulo lhes falava em língua hebraica, fizeram mais silêncio ainda. Paulo continuou:
3 “Nenga Nannyahudi, nibelekuli Taliso ku'lu' Kilikia. Lakini naaku'li paapano pano pa kilambo sa Yelusalemu kwa mayi'gano ga mwalimu wangu' Gamalieli. Naayi'ganilwe wisowiso mwaiyenda salya ya api'ndo bitu, kaniyi'ma kwa mwoyo woti kwa Nnu'ngu' kati mwenga mwabene mwamubile nambi'yambi'.
3 — Eu sou judeu, nasci em Tarso da Cilícia, mas fui criado nesta cidade e aqui fui instruído aos pés de Gamaliel, segundo o rigor da Lei de nossos antepassados, sendo zeloso para com Deus, assim como todos vocês o são no dia de hoje.
4 Naatesike bandu ba ndi'la yi'no ata kwapanga babulagilwe kanaaboywa annalu'me kwa alwawa na kwataikulya kuutabilwe.
4 Persegui este Caminho até a morte, prendendo homens e mulheres e lançando-os na cadeia.
5 Mpi'ndo wa dini na balasa lyoti liku'lu' lya api'ndo, bendakombwa kong'ondelya likowe lyo. Bu'ka kwabe, naapeyilwe balua yabaandikilwe balu' Ayahudi babaabile ku'lu' ku Damasiko. Naayi'i Damasiko li'nga nikaaboywe bandu ba ndi'la yo, na kwaleta Yelusalemu babile atabilwe li'nga bakapwatilwe.
5 Disto são testemunhas o sumo sacerdote e todos os anciãos. Deles eu recebi cartas para os irmãos judeus de Damasco, e fui até lá para trazer amarrados a Jerusalém os que também lá estivessem, para serem punidos.
6 “Panaabile mundi'la kanili'nga Damasiko, musaa sita ya muntwekati, niimukya bweya nku'lu' bu'ka kunani kaunimulika mundu mwoti.
6 — Ora, aconteceu que, enquanto eu viajava, já perto de Damasco, quase ao meio-dia, repentinamente, uma grande luz do céu brilhou ao redor de mim.
7 Apo nganitu'la pai', nganiyu'wa lilobe kalinibakia, ‘Sauli, Sauli! Mboni wendakunitesa?’
7 Então caí por terra, ouvindo uma voz que me dizia: “Saulo, Saulo, por que você me persegue?”
8 Nganilaluya, ‘Wa bwana, wenga wanyai?’ Nembe nganibakia, ‘Nenga ngana Yesu ywaunitesa.’
8 Perguntei: “Senhor, quem é você?” Ao que me respondeu: “Eu sou Jesus, o Nazareno, a quem você persegue.”
9 Bai, balu' bandu babaabile pamope nanenga, baaubweni wu'lu' bweya, lakini baaliyu'wineli li'lu' lilobe lya yu'lu' ywalongelage nanenga.
9 — Os que estavam comigo viram a luz, sem, contudo, perceber o sentido da voz de quem falava comigo.
10 Bai, nenga naatilaluya, ‘Bwana, nipange buli?’ Nembe Bwana aatinibakia, ‘Ukatuke, uyende ku Damasiko, akwo ukabakiyilwa makowe goti gopalilwa kugapanga.’
10 Então perguntei: “Senhor, o que devo fazer?” E o Senhor me disse: “Levante-se, entre em Damasco, onde lhe dirão tudo o que você precisa fazer.”
11 Bu'kana na wu'lu' bweya nkali', nakombwili banjwa, kwa nyo yapalikwe balu' ayangu' banitandaye mpaka paniikite ku Damasiko.
11 Tendo ficado cego por causa da intensidade daquela luz, guiado pela mão dos que estavam comigo, cheguei a Damasco.
12 “Akwo, kwaabile na mundu yumo ywabi'ngi'yage salya ya Musa munomuno na kunkilikitya Nnu'ngu'. Ywembe aatiisimilwa muno na Ayahudi babatamage Damasiko, lina lyake Anania.
12 — Um homem chamado Ananias, piedoso conforme a Lei, tendo bom testemunho de todos os judeus que ali moravam,
13 Ywembe aaisi kunilola, ngayi'ma papipi yangu' ngabaya, ‘Wa nnongo wa Sauli! Ubanjwe kai'.’ Popopo, nganibanjwa kai' na kummona.
13 veio procurar-me e, chegando perto de mim, disse: “Irmão Saulo, recupere a visão!” Nessa mesma hora, recuperei a visão e olhei para ele.
14 Ngabaya, ‘Nnu'ngu' wa au'ku' bitu akusawi upate tanga mwapala Nnu'ngu', kummona Mwene Aki, na kumpi'kania mwene kalongela.
14 Então ele disse: “O Deus de nossos pais escolheu você de antemão para conhecer a vontade dele, ver o Justo e ouvir a voz dele.
15 Kwa mwanjaa ukankong'ondelya wamwene kwa bandu boti, kawabakia galu' gaugabweni na kugayu'wa.
15 Porque você terá de ser testemunha dele diante de todos, anunciando as coisas que você tem visto e ouvido.
16 Bai, nambi'yambi' mboni wendasi'li'ya? Uyi'me, ukabatisilwe, ukagu'lu'li'lwe masambi gako, kaulu'ba kwa lina lyake Bwana.’
16 E agora, o que está esperando? Levante-se, receba o batismo e lave os seus pecados, invocando o nome dele.”
17 “Panibuyangani ku Yelusalemu, kanisalya mu Nyumba ya Nnu'ngu' naagabweni makowe gayambi'.
17 — Quando voltei para Jerusalém, enquanto orava no templo, sobreveio-me um êxtase,
18 Naamweni Bwana kanibakia, ‘Uyu'mbi'ti'ke bu'ka ku Yelusalemu, kwa mwanjaa bandu ba pano baayi'ki'tyali gawalu'a kwabakia bu'kana na nenga.’
18 e vi o Senhor. Ele me disse: “Ande logo e saia imediatamente de Jerusalém, porque não aceitarão o seu testemunho a meu respeito.”
19 “Nani nganibaya, ‘Bwana, ata bembe batangite panga nenga nganiyendage ku mayumba goti ga kunnu'ba Nnu'ngu' li'nga kwayi'ya muutabilwe na kwaku'mbwa balu' babakuu'bi'lya.
19 Eu respondi: “Senhor, eles bem sabem que eu ia de sinagoga em sinagoga, prendendo e açoitando os que criam em ti.
20 Palu' payaayitanike myai ya nkong'ondeli wako Sitefano, nenga namwene naayi'mi pambwega, kaniyi'ki'tyana na sakipaangilwage, ku'no kanaali'ndi'lya magu'bo gabe abulagi.’
20 Quando se derramava o sangue de Estêvão, tua testemunha, eu também estava presente, consentia nisso e até guardei as capas dos que o matavam.”
21 Bwana ngaanibakia, ‘Uyende, kwa mwanjaa nilu'a kutuma kuutalu kwa bandu bangali Ayahudi.’”
21 Mas ele me disse: “Vá, porque eu o enviarei para longe, aos gentios.”
22 Si'lu' kipi'nga sa bandu saatikumpi'kania mpaka palu' paabaike likowe lyo, ngapabau'bu'ya malobe gabe kababaya, “Mummulage, mundu wa kubi nya apwaikali kunneka mwu'mi!”
22 Até este ponto a multidão ficou ouvindo. Mas, quando Paulo disse isso, começaram a gritar bem alto: — Fora com ele! Mate-o, porque ele não merece viver!
23 Baayendeli panga ndu'ti ku'no kabakung'unda makoti gabe no timwana lyu'ku'mbi' kwa nyongo muno.
23 Enquanto eles gritavam, tiravam as suas capas e jogavam poeira para o ar,
24 Kolongosi ywa yesi aamulise bandu bake bampeleke Pauli nkati ya nyumba ya banayesi, aalagi panga bammese mikwasu mpaka aabakie kitumbu sa Ayahudi kumpangya ndu'ti.
24 o comandante ordenou que Paulo fosse recolhido à fortaleza e que, sob açoite, fosse interrogado para saber por que motivo estavam gritando assim contra ele.
25 Lakini pabaayomwi kuntaba li'nga batumbwe kummesa kwa mikwasu, Pauli aannalwiye asikali yumo ywaayi'mi po, “Buli, yendayi'ki'ti'lwa kwinu kummesa mikwasu mwenekaya ywa Roma wangali senulwa?”
25 Quando o estavam amarrando com correias, Paulo perguntou ao centurião que ali estava: — Será que vocês têm o direito de açoitar um cidadão romano, sem que ele tenha sido condenado?
26 Yu'lu' asikali paayu'wine go, ampeleki abali mpi'ndo ywa yesi kabaya, “Upala panga namani? Mundu yu' ngite mwenekaya wa Roma!”
26 Ouvindo isto, o centurião procurou o comandante e lhe disse: — Que é isso que o senhor está prestes a fazer? Saiba que aquele homem é cidadão romano.
27 Bai, mpi'ndo ywa yesi aannyendeli Pauli kunnaluya, “Umbakie, wenga wa mwenekaya wa ku Roma?” Pauli ngayangwa, “Ngamwembe.”
27 Então o comandante veio e perguntou a Paulo: — Diga-me uma coisa: você é romano? Paulo respondeu: — Sou.
28 Mpi'ndo ywa yesi aatibaya, “Nanenga nyinyonyo, nipatike wenekaya wa Roma kwo pi'ma kwa mbanje yansima.” Pauli ngabaya, “Lakini nenga namwenekaya ywa Roma bu'ka belekwa.”
28 E o comandante disse: — Eu tive de gastar muito dinheiro para conseguir essa cidadania. Ao que Paulo respondeu: — Pois eu a tenho de nascença.
29 Balu' bandu babapalage kumpekeseni Pauli baatikunneka no bu'ka. Ata yu'lu' mpi'ndo ywa yesi pakwipwi panga antabike Pauli, mwenekaya ywa Roma, aatiyogopa muno.
29 Imediatamente se afastaram os que iam interrogá-lo com açoites. O próprio comandante ficou com medo quando soube que Paulo era romano, porque tinha mandado amarrá-lo.
30 Pammalau' yake, kwa mwanjaa yu'lu' kolongosi ywa yesi apalage tanga kitumbu sa Pauli laumilwa na Ayahudi, aatikunnyu'gu'lya na kwalagya api'ndo ba dini na Balasa lyoti liku'lu' bakwembane. Bu'kapo, annyi'mike Pauli nnu'ngi' yabe.
30 No dia seguinte, querendo certificar-se dos motivos por que Paulo vinha sendo acusado pelos judeus, o comandante o soltou e ordenou que se reunissem os principais sacerdotes e todo o Sinédrio. E, mandando trazer Paulo, apresentou-o diante deles.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.