João 11
mgv (MGV) vs NTLH
1 Mundu jumu jobunkema Lazalu, mwenei juku Betania, jwabii nngonzu. Betania sabi kijiji sejutamika Malia nu nndombu waki Maluta.
1 Um homem chamado Lázaro estava doente. Ele era do povoado de Betânia, onde Maria e a sua irmã Marta moravam.
2 Malia ndi joampakia Bambu mahuta gaganungi mumagolu gaki nukunhungu na majunzu gaki. Kaka waka Malia joakemika Lazalu ndi jojwabia jutenda kulwala.
2 (Esta Maria era a mesma que pôs perfume nos pés do Senhor Jesus e os enxugou com os seus cabelos. Era o irmão dela, Lázaro, que estava doente.)
3 Ndienu, Malia na Maluta baatuma malobi kwaka Yesu kupwaga, “Bambo, nkosi waku jutenda kulwala!”
3 As duas irmãs mandaram dizer a Jesus: — Senhor, o seu querido amigo Lázaro está doente!
4 Yesu pajwajogwa jwapwaga, “Ugonzu hogu nga gukukoma ila guhikiki ndaba guleta ulumbi kwaka Sapanga, julwala ili kupete ugonzu wee hogu Mwana waka Sapanga julumbalika.”
4 Quando Jesus recebeu a notícia, disse:
5 Yesu jwaapai ngamaa Maluta na Malia na kaka wabu Lazalu.
5 Jesus amava muito Marta, e a sua irmã, e também Lázaro.
6 Pajapata malobi gu ugonzu waka Lazalu, Yesu jwaendalia kutama koku kwa masoba gangi mabeli.
6 Porém quando soube que Lázaro estava doente, ainda ficou dois dias onde estava.
7 Ndi jaapwagila banafunzi baki, “Tujendaniya kabee ku musi uku Yudea!”
7 Então disse aos seus discípulos:
8 Banafunzi bumpwagila, “Mbola, kipetiki kipindi pe kisokopi toka Ayaudi pabapala kugukoma kwa malibu, gupala kabee kujenda koko kabee?”
8 Mas eles disseram: — Mestre, faz tão pouco tempo que o povo de lá queria matá-lo a pedradas, e o senhor quer voltar?
9 Yesu jwaajibwa, “Boo, masaa ga lyoba mutu nga komi na mabeli pee? Mundu hejujenda lyobamutu ngajuwesi kulikobando ndaba jugubona unang'anu upundema goni.
9 Jesus respondeu:
10 Lakini mundu na jujenda ikilu jutenda kulikobando, ndaba ikilu ngasekukuba nunang'ano.”
10 Mas, se anda de noite, tropeça porque nele não existe luz.
11 Yesu pajwajomula kupwaga malobi gala, jwaapwagila, “Nkosi witu Lazalu jutei kugonela, lakini nepani niijenda kunnzumu.”
11 Jesus disse isso e depois continuou:
12 Banafunzi baki bumpwagila, “Bambo, ana jutei kugone pee mbaka julame.”
12 — Senhor, se ele está dormindo, isso quer dizer que vai ficar bom! — disseram eles.
13 Bombi bawasalya jupwagiki jugosi lugonu, lakini Yesu jwabi julongale Lazalu jutei kuwa.
13 Mas o que Jesus queria dizer era que Lázaro estava morto. Porém eles pensavam que ele estivesse falando do sono natural.
14 Ndi, Yesu jwaapwagila hotuhotu, “Lazalu jutei kuwa,
14 Então Jesus disse claramente:
15 lakini nepani ndenda kutogule, ndaba ngasenabi kola, ili nhwesa kuhobale. Henu tubokaniya kojubi Lazalu.”
15 mas eu estou alegre por não ter estado lá com ele, pois assim vocês vão crer. Vamos até a casa dele.
16 Tomasi jobunkema Mapaa jwaapwagila banafunzi ajaki, “Tubokaniya na twee twakakuwa pamu najombi Yesu!”
16 Então Tomé, chamado “o Gêmeo”, disse aos outros discípulos: — Vamos nós também a fim de morrer com o Mestre!
17 Yesu pajwahika kola jwaketania Lazalu bunsikiki na jutemi pilitenge masoba nsesi.
17 Quando Jesus chegou, já fazia quatro dias que Lázaro havia sido sepultado.
18 Kijiji suku Betania sabi pambipi nuku Yelusalemu, ulasu waki wabi kilumita itatu.
18 Betânia ficava a menos de três quilômetros de Jerusalém,
19 Ayaudi bingi babia ahikiki kwaka maluta na Malia kwaajegwesa mawasu ndaba ja kuwa kwaka kaka wabu.
19 e muitas pessoas tinham vindo visitar Marta e Maria para as consolarem por causa da morte do irmão.
20 Maluta pajwajogwana Yesu jutenda kuhika, jwajenda kunzopa kuindela, lakini Malia jwaigali ku nyumba.
20 Quando Marta soube que Jesus estava chegando, foi encontrar-se com ele. Porém Maria ficou sentada em casa.
21 Maluta ampwagila Yesu, “Bambu, ana wakabia apambani, kaka wangu nee nga jwaka wile!
21 Então Marta disse a Jesus: — Se o senhor estivesse aqui, o meu irmão não teria morrido!
22 Lakini nee manyiki hata sajenu sokapi sewanndoba Sapanga, jwitenda kugupeke.”
22 Mas eu sei que, mesmo assim, Deus lhe dará tudo o que o senhor pedir a ele.
23 Yesu jwapwaga, “Kaka waku jwitenda kuyoka.”
23 — O seu irmão vai ressuscitar! — disse Jesus.
24 Maluta japwaga, “Nee manyiki jiyoka lisoba le heli Sapanga jayoa bandu boa, mulisoba la mwisu.”
24 Marta respondeu: — Eu sei que ele vai ressuscitar no último dia!
25 Yesu jwapwaga, “Nepani ndi jojuyoha bandu nakaapeke womi. Jojunhobale nepani hata najuwi, jwitama kabee,
25 Então Jesus afirmou:
26 na jokapi jojutama nukunhobale, ngajikue. Boo, guhobale lee ganiaga?”
26 e quem vive e crê em mim nunca morrerá. Você acredita nisso?
27 Maluta jwapwaga, “Hena Bambo, Nepani nhobale weahapa ndi wa Kilisitu, Mwana waka Sapanga, jojuhika pundema.”
27 — Sim, senhor! — disse ela. — Eu creio que o senhor é o Messias , o Filho de Deus, que devia vir ao mundo.
28 Maluta pajwajomula kupwaga gala, jwajenda kunkeme nndombu waki Malia pulutengu, nukumpwagi, “Mbola jubi apambane, jutenda kugukema.”
28 Depois de dizer isso, Marta foi, chamou Maria, a sua irmã, e lhe disse em particular: — O Mestre chegou e está chamando você.
29 Malia pajwajogwa hela, jwajumuka nyatanyata, nukunzende Yesu.
29 Quando Maria ouviu isso, levantou-se depressa e foi encontrar-se com Jesus.
30 Yesu jwabi jwakona ngase jujingi mukijiji, ila jwabia jwakona apalapala pajwaketangana na Maluta.
30 Pois ele não tinha chegado ao povoado, mas ainda estava no lugar onde Marta o havia encontrado.
31 Ayaudi bababi panyumba pala pamu na Malia bukuzewesa mawasu, pabumbona jujumuka nukupita kunza nyatanyata, batenda kunpwata. Baambusiya jujenda kulele kulitenge.
31 As pessoas que estavam na casa com Maria, consolando-a, viram que ela se levantou e saiu depressa. Então foram atrás dela, pois pensavam que ela ia ao túmulo para chorar ali.
32 Malia pajwahika pandu pajwabi Yesu, na paambona pee anzinamiya nukumpwagi, “Bambu, ana wakabi apambani, nhwasa wangu nga jaka wile!”
32 Maria chegou ao lugar onde Jesus estava e logo que o viu caiu aos pés dele e disse: — Se o senhor tivesse estado aqui, o meu irmão não teria morrido!
33 Yesu paambona Malia jakalela, na Ayaudi bababi pamu najombi na bombi atenda kulela, gumbina moju nukuhangajika ngamaa.
33 Jesus viu Maria chorando e viu as pessoas que estavam com ela chorando também. Então ficou muito comovido e aflito
34 Ndienu jaapwagila, “Boo mummbei kwako?”
34 e perguntou: — Venha ver, senhor! — responderam.
35 Yesu jatenda kulela.
35 Jesus chorou.
36 Ayaudi bapwaaga, “Lola oti Yesu moampali Lazalu!”
36 Então as pessoas disseram: — Vejam como ele amava Lázaro!
37 Bangi bapwaaga, “Ajo joanndamisa jwanga kulinga jola, boo jwasinda lee kupengale Lazalu jwikuha?”
37 Mas algumas delas disseram: — Ele curou o cego. Será que não poderia ter feito alguma coisa para que Lázaro não morresse?
38 Yesu koni gumbiniki mwoju kabee, jwahika kulitenge. Litenge lee labi lipoli, leayekali ni lilibu.
38 Jesus ficou outra vez muito comovido. Ele foi até o túmulo, que era uma gruta com uma pedra colocada na entrada,
39 Yesu jwapwaga, “Mmboa lilibu heli!”
39 e ordenou: Marta, a irmã do morto, disse: — Senhor, ele está cheirando mal, pois já faz quatro dias que foi sepultado!
40 Yesu jwapwaaga, “Boo, ngasenugupwagii na guhobali wagubona ukolongu waka Sapanga?”
40 Jesus respondeu:
41 Ndipala baboa lilibu lela. Yesu jwalingalia kunani kwaka Sapanga, nukupwaga, “Nunsengu mwa Atati ndaba Ntenda kunyogwanela.
41 Então tiraram a pedra. Jesus olhou para o céu e disse:
42 Nepani manyiki unyongwane masoba goka. Lakini ndenda hela ndaba ja bandu baabi paamba aba ili awesa kuhobale weapa ndi wogundumiki nepani.”
42 Eu sei que sempre me ouves; mas eu estou dizendo isso por causa de toda esta gente que está aqui, para que eles creiam que tu me enviaste.
43 Hejwajomula kupwaga hela, jwakema kwa sauti ngolongu, “Lazaloo! Piita kunza!”
43 Depois de dizer isso, gritou:
44 Jojuwi jola ndi jwapitaa kunza, koni bunkongiki sanda mukuboku na mukugolu, nukumiu jaki kuyekaliwi. Yesu jwaapwagila, “Mumbopula, munndeka jujenda.”
44 E o morto saiu. Os seus pés e as suas mãos estavam enfaixados com tiras de pano, e o seu rosto estava enrolado com um pano. Então Jesus disse:
45 Ayaudi bingi bababi ahikiki kwaka Malia pababona gajutei Yesu, batenda kunhobale.
45 Muitas pessoas que tinham ido visitar Maria viram o que Jesus tinha feito e creram nele.
46 Bangi bajenda kwa Afalisayu kapwagi majambu gajutei Yesu.
46 Mas algumas pessoas voltaram e contaram aos fariseus o que ele havia feito.
47 Henu agolu akolongu na Afalisayu batenda kuketangana pamu na bandu bapa Sengu ja Ayaudi, balaluana, “Tutendaa bolee? Mundu hajo jutenda nginyuli ingipi ngamaa.Nngolu jwa Ayaudi|alt="A Jewish Priest" src="18 Priest.jpg" size="col" ref="11:47"
47 Então os fariseus e os chefes dos sacerdotes se reuniram com o Conselho Superior e disseram: — O que é que nós vamos fazer? Esse homem está fazendo muitos milagres!
48 Anatundekiki pe bandu boti biitenda kunzetake, na Aka kilongosi buku Loma bihika kualabana Nyumba jaka Sapanga na kwa akoma bandu bitu.”
48 Se deixarmos que ele continue fazendo essas coisas, todos vão crer nele. Aí as autoridades romanas agirão contra nós e destruirão o Templo e o nosso país.
49 Ndipala, jumu wabu jobunkema Kayafa, jojabii Nngolu Nkolongu saka se hesi, jwaapwagila, “Mwanganya ngase mukimanyi sindo!
49 Então Caifás, que naquele ano era o Grande Sacerdote , disse: — Vocês não sabem nada!
50 Boo, ngase mbona mbanga kwinu mundu jumu jawelila bandu bingi, kuliku bandu boka kuwaa?”
50 Será que não entendem que para vocês é melhor que morra apenas um homem pelo povo do que deixar que o país todo seja destruído?
51 Jombi ngasejwapwaga hela ndaba jukupala kwaki ila ndaba jwabii Nngolu Nkolongu saka se hesi, jwalotila kupwaga Yesu jwitenda kuwa ndaba ja Ayaudi boka,
51 Naquele momento Caifás não estava falando por si mesmo. Mas, como ele era o Grande Sacerdote naquele ano, estava profetizando que Jesus ia morrer pela nação.
52 kuwa kwaki nga ndaba Ayaudi pena, ila kabee ili juwesa kwaaleta pamu bandu baka Sapanga babaeni ndema yengi.
52 E não somente pela nação, mas também para reunir em um só corpo todos os filhos de Deus que estão espalhados por toda parte.
53 Henu toka lisoba heli aka kilongosi baka Ayaudi ataputa indela jukunkoma Yesu.
53 Então, daquele dia em diante, os líderes judeus fizeram planos para matar Jesus.
54 Ndienu Yesu, ngase jwajenda kabee pangwendo ja Ayaudi, ila jwaboka pala, nukujenda pambipi nu lukoba pambipi na musi gobugukema Efulaimu. Jwatama kola pamu na banafunzi baki.
54 Por isso ele já não andava publicamente na Judeia, mas foi para uma região perto do deserto, a uma cidade chamada Efraim, e ficou ali com os seus discípulos.
55 Lisoba lukutogule la Pasaka ja Ayaudi labia lihegali, na bandu bingi bapiti ku Yelusalemu kulisapisa haga ndi malagalaki gaguhenga mundu kundumbaliya Sapanga kabula ji lisoba heli kuhika.
55 Faltava pouco tempo para a Festa da Páscoa . Muitos judeus foram a Jerusalém antes da festa para tomar parte na cerimônia de purificação .
56 Ndienu, babiya buntaputa Yesu, nabombi pabaketangini pa Nyumba jaka Sapanga balaluana, “Boo mundu we hoju ngajuhiki ku tipati ja Pasaka?”
56 Eles procuravam Jesus e, no pátio do Templo, perguntavam uns aos outros: — O que é que vocês acham? Será que ele vem à festa?
57 Agolu akolongu na aka Afalisayu babia alagalaki mundu jokapi na jumanyiki pandu pajubi Yesu jwaapwagila ili bunkamula.
57 Os chefes dos sacerdotes e os fariseus queriam prender Jesus. Por isso tinham dado ordem para que, se alguém soubesse, contasse onde ele estava.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.