Mateus 25
Makua New Testament 2015 (MGH2016) vs VC
1 “Yeyo ikatema iyo, Umwene wo wiirimu unowa ulhikaana ni mialhi khumi yaakunshe ikhandiri chaya, nkayaarwaa u wekamelhani abwana arusi.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Athanu aya yaari o uhikhalha ni irusho ni athanu yaari o irusho.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Athanu o uhikhalha ni irusho ayo yaakunshe akhandiri aya wo uhikusha makhura a akhiba,
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 nansho o irusho ayo yahokusha makhura a akhiba nchuupani vamoka ni ikhandiri chaya.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Abwana arusi nkaacherewa uwa, imialhi alhe onkhaye nkayaarupacha ikhove.”
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 “Uhiyu iriyari nkaneewiya nlhove nikhuwelhaka wiira, ‘Haya abwana arusi ahowa! Nrwee mweekamelhe!’
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Vavawo imialhi onkhaye nkayonkwacha, nkayaaparihelha ikhandiri chaya.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Imialhi o uhikhalha ni irusho ayo nkayerelha imialhi o irusho alhe, ‘Nnivaheke makhura inyu vakani, ukhalhawaya ikhandiri chihu chihotiphiaa.’
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 Nansho o irusho alhe nkayaakhulha, ‘Khanthosha ari vakani, mbaya nrweeke unothumihiya aya mwathumeke mwaashinene!’
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Paahi, imialhi o uhikhalha ni irusho alhe nkayaarwaa uuthumani makhura, vaarwaa aya, abwana arusi nkayaawa. Imialhi yaari tayari alhe, nkayaakelha mpaani vamoka ni ayo, inupa ya arusi, nkhora nkawaatteiya.”
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 “Vahipinche imialhi akina ayo nkayaahokolhia, nkayeehana, ‘Pwiiya, abwana arusi, pwiiya abwana arusi! Nnihulhelhe!’”
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 “Nansho abwana arusi ayo nkayaakhulha, ‘Kinouhimeriani ikekhiaye, akuuchuwenlheni mwaattiva.’ ”
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 Yamalheke Yesu nkeera, “Nshelhelhiheke etu, ukhalhawaya khanchuwenlhe nihuku mena ikatema.”
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 “Yeyo ikatema iyo Umwene wo wiirimu unowa ukhalha thoko ntu mmoka aathananne urwaa nkwaha wo utayi, nkeehana anamitheko awe, nkaaruma ntheko wo weemelhelha nhakhu awe.
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 Nkammaha kila mmoka ntheko wo ulhikaana chinooria awe, mmoka nhakhu ichipande cho italanta nthanu ni nkina italanta pilhi ni nkina italanta imoka thoko chooria awe. Amalheke nkaarwa.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Karumiya aavahiye nhakhu italanta nthanu nkaapanga maronda nkaapatta italanta chikina nthanu.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Ni chiichammo ntu aavahiye nhakhu italanta pilhi nkaapatta italanta chikina pilhi.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Nansho ntu aavahiye italanta imoka nkaarwa uuthipelhani vathi, nkaavitha nhakhu wa mwanene uyo.”
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 “Yavireke mahuku menchi, mwanene ntheko ulhe nkaahokolhia, nkaachokholha waalhakelha nhakhu awe.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Karumiya aavahiye nhakhu italanta nthanu nkaawa ni italanta nthanu chikina. Nkeera, ‘Pwiiya mwaakivanhe italanta nthanu. Mwooneke etu, kihopatta italanta nthanu chikina.’
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Mwanene ntheko nkeera, ‘Morera, anamitheko oombone ni o ukhulhuvelhiya! Nhokhulhuvelhiya wo nhakhu vakani, vano etu kinouhiyerani ntheko mulhupalhe. Mmweeke etu niwe naapuha vamoka ni mii!’ ”
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 “Karumiya aavahiye nhakhu italanta pilhi nkaawa, nkaakumiha italanta pilhi chikina chaayarinhe awe nkeera, ‘Pwiiya mwaakivanhe italanta pilhi. Mwooneke etu italanta chikina chipantte aka.’
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Mwanene ntheko nkaamwirelha, ‘Morera, anamitheko oombone ni o ukhulhuvelhiya. Nhokhalha o ukhulhuvelhiya wo nhakhu vakani, vano kinouhiyerani ntheko mulhupalhe. Mmweeke etu, mmwe mwaapuha vamoka ni mii.’ ”
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 “Nansho namitheko aavahiye italanta imoka nkaawa, nkeera, ‘Pwiiya, kihochuwelha wiira inyuva nri attu orikarika, inyuva nnokhungura vahaanlhe inyu, ni ukukhulhulha vahaamwanche inyu.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 Kahoova, nkakaavitha nhakhu inyu vathi. Mmwieke etu nhakhu inyu!’ ”
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 “Mwanene ntheko nkaamwirelha, ‘Uweva uri karumiya o uhilhoka ni uhuva! Uhochuwelha wiira mii kinokhungura vakittu vahaanlhe aka, ni ukukhulhulha vahimwanche aka.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Paahi etu, waaphwanelhiye weesha nchurukhu aka unoshungiya nchurukhu, ni mii kaanopatta nchurukhu aka ni ifaida aya!
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 Vano etu munthurulheke nchurukhu uyo, nkusheke nrweeke mwammaheke ulhe rina italanta khumi ulhe.
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 Ukhalhawaya, ntu ri ni ittu noovahiya ni wunchereriya. Nansho ntu hirina ittu, hata ikani irinawe iyo inookushiya.
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 Nansho ulha karumiya o uhikhulhuvelhiya ulha, akakhelhiyeke vathe wiipiphini uwo! Wowo phi unohalha ukhalha ikutto ni ushilha miino.’ ”
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 “Ikatema Mwaana a Ntu vanohalha awe uwa nari Mwene vamoka ni minepa o wiirimu atakatifu onkhaye, vavawo nowa aakhalha vahicheni vawe vo nthimicho,
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 ni attu o makosho onkhaye anowa uthukumana vari awe, ni uyo nowa waanyulhacha attu milhoko miilhi, thoko nshunga vanaanyulhacha awe ikhondoro ni ipuri. Ikhondoro mpatta mmoka wo wiimonono ni ipuri mpatta wo wiimushi.
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 Noowa weesha attu anrumelhenlhe wiimonono wawe ni attu akina ahinrumelhenlhe wiimushi wawe.”
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 “Yamalhaka Amwene anowa weerelha alhe arii mpatta wawe wo wiimonono, ‘Mmweeke mwaattiva nvahiye ibarakha ni Athithi! Mmweeke mwaapochera umwene mwesheriye inyu toka voopiye aya ilhapo.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 Ulhalhawaya kahowolhiya ithalha ni inyu nkamwaakivaha yolhia, kahowolhiya nttona ni inyu mwaattiva mwahokivaha maashi, kaari nlheto ni mwaattiva nkamwaakipochera,
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 akawanre, nkamwaakiwariha, kaari ki nreta ni inyu nkamwaawa uukonani, kaari muuttukiyani ni inyu mwaattiva nkamwaawa ukishukuriani.’ ”
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 “Vavawo, attu orera nrima anowa waakhulha Amwene, ‘Thithi, yaakhani nowonneni nnawolhiye ithalha ni hii nkanoovahani yolhia, ama nnari ni nttona ni hii nkanowurihani maashi?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Ni yaakhani mwaari inyu alheto ni hii nkanoopocherani, ama mwaari wo uhikhalha ni ikuwo ni hii nkanoowarihani?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Ama yaakhani nowonneni nnari areta ama nnattukiye ni hii nkanaawa uwoonani?’
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 Amwene anoowa waakhulha, ‘Ikekhia kinouhimeriani, kila ittu champangenlhe inyu mmoka aya ashilhoko aka akani aakirumelhenlhe alha, mwaakipangenlhe mii!’ ”
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 “Amalhaka anowa weerelha attu arii mpatta waya wo wiimushi, ‘Nthamache vari aka inyu mwaatti nlhaviye ni Nlhuku va! Nrwaacheke uri mooro wo hitiphiaa mahuku o uhimalha wesheriye Nakare ni minepa chawe!
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 Ukhalhawaya kahowolhiya ithalha ni mwaattiva khamwakivanhe yolhia ni kaari ni nttona mwaattiva khamwakivanhe maashi.
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 Kaari nlheto mwaattiva khamwakipochenre ni kaari nreta ni ntu o ttukiye mwaattiva khamwaawilhe uukiwehani.’ ”
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 “Vavawo attu ayo anowa ukoha, ‘Thithi, yaakhani nowonilhe inyu nnawolhiye ithalha ama nttona, nnari nlheto ama wo uhikhalha ni ikuwo, nnari areta, ni hii khanokavihenreni?’
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 Amwene anowa waakhulha, ‘Kinouhimeriani ikekhia, kila vaakhonte inyu umpangelha ittu yoombone mmoka aya alha ashinkani alha, mwaakhonte ukipangelha mii.’
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 Paahi, alha attu alha anowa urweehiya urii ntwarusho no uhimalha, nansho attu orera nrima alhe anowa urweehiya urii ukumi wo uhimalha.”
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.