Mateus 12

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ka kae te nae Iesus ke tatao ngallo nga ura e nga pailli matana eke patoe ka “giren”. Na barangalele ra kanna ka mate karea, minmina na ri keke umma ta utungtotonge giren kunna palu ba keke kaninnia kanreame.
1 Por aquele tempo, Jesus estava caminhando pelos campos de cereal, num sábado. Seus discípulos, sentindo fome, começaram a colher espigas e comê-las.
2 Ava ka inae Parisio palu ke kele ollaeala na keke role kae Iesus roma, “Ngo kele, barangalele ra kaning ke sane ke lolakurumea bangapaga e nga kae a Sabat.”
2 Alguns fariseus os viram e protestaram: “Veja, seus discípulos desobedecem à lei colhendo cereal no sábado!”.
3 Avae Iesus ke ala rea roma, “Miau ka sana ka kele pangamologa laeala eke paꞌe pala ore ta Revit kumangngana ina i kala nga ragau rae i matekarea ae?
3 Jesus respondeu: “Vocês não leram nas Escrituras o que fez Davi quando ele e seus companheiros tiveram fome?
4 I ke loalu lakallo ta bale ae Nutu, na ke rave beret laeala ore nga tungnge te Nutu, na ri keke kania. Ba beret laeala ke parototokala ta i kala nga ragau rae i kaninge. Kana ka pirisme mana.
4 Ele entrou na casa de Deus e, com seus companheiros, comeram os pães sagrados que só os sacerdotes tinham permissão de comer.
5 Ba miau ka sana ka kele pangamologa nga Bangapagame ae? Ke role ta ina piris reke umma nga tempel ke umma ta karingtaonge bangapaga e nga Sabat, ava bainga laeala ke sane soali nge Nutu raguna.
5 E vocês não leram na lei de Moisés que os sacerdotes de serviço no templo podem trabalhar no sábado?
6 Ba iau nga role kamiau roma, otte e bollau raumana nga tempel ikia.
6 Eu lhes digo: há alguém aqui maior que o templo!
7 Ngaroma miau nga lomiaumatana masi ka pangamologa laeala mirana ore role roma, ‘Iau ka matea lonana. Ka sana matea posi onreke bali rea beke tungu rea ma tungame,’ na miau ala sana taka kalinane ragau onre sane ke bavaia bainga e soali nge Nutu raguna.
7 Vocês não teriam condenado meus discípulos inocentes se soubessem o significado das Escrituras: ‘Quero que demonstrem misericórdia, e não que ofereçam sacrifícios’.
8 Iau ka role minmina kurumea, Agau Tuna ka i a Avolau e nga kae a Sabat.”
8 Pois o Filho do Homem é senhor até mesmo do sábado”.
9 Nae Iesus ke kaꞌe malle laeala, na ke loalu lakallo ta sinagog ae ri.
9 Então Jesus foi à sinagoga local,
10 Ba agau te a kamana mate ke momo ka kae laeala bole. Minmina na keke ballage Iesus roma, “Bangapagame keke parototokala ita ta pangapenge agau te ka kae a Sabat, o ke sa?” Ri keke ballage minmina ta baina ri ngeke kalipa ka pamau te ta ri turungpaga Iesus kana.
10 onde viu um homem que tinha uma das mãos deformada. Os fariseus perguntaram a Jesus: “A lei permite curar no sábado?”. Esperavam que ele dissesse “sim”, para que pudessem acusá-lo.
11 Nae Iesus ke ale pangamologa te ri roma, “Ngaroma agau te e nge miau sipsip ae i nge pupulu nga lulu e lakallo ka kae a Sabat, na i nge rapite ba nge utupataea lagapotu, o ke sa?
11 Jesus respondeu: “Se um de vocês tivesse uma ovelha e ela caísse num poço no sábado, não trabalharia para tirá-la de lá?
12 Agau ke bollau raumana nga sipsip nge Nutu raguna! Minmina na bangapagame ke sane ke parototokala ita ta bainge bainga e pe ka kae a Sabat.”
12 Quanto mais vale uma pessoa que uma ovelha! Sim, a lei permite que se faça o bem no sábado”.
13 Nae Iesus ke role ka agau laeala a kamana mate roma, “Ngo kalaꞌe kamang.” Na i ke kalaꞌe kamana, na kamana laeala ke pe bavakena, basema kamana tetoto.
13 Em seguida, disse ao homem: “Estenda a mão”. Ele a estendeu, e ela foi restaurada e ficou igual à outra.
14 Avae Parisiome keke lelemalaga nga sinagog, na keke potolulu Iesus kana ta ri samungpununge.
14 Então os fariseus convocaram uma reunião para tramar um modo de matá-lo.
15 Avae Iesus ka lonamatana ineke bai ta samungpununge, minmina na i ke kaꞌe malle laeala. Na ragau papatu keke loakurumea, na i ke papea ragau kinung re nge ri ra karea ka soaling.
15 Jesus, sabendo o que planejavam, retirou-se daquela região. Muitos o seguiram, e ele curou todos os enfermos que havia entre eles.
16 Ba i ke tunge pangamologa e gingging te ri ta ri nga manereasa turunge ta ragau roma, ka i a tai.
16 Contudo, advertiu-lhes que não revelassem quem ele era.
17 I ke kuma minmina ta baina pangamologa ae Nutu kanna a agau e toe kaona a giana nge Aisaia rolea pala nge lele mannangana ine role roma,
17 Cumpriu-se, assim, a profecia de Isaías a seu respeito:
18 “Aekia ka i a barangalele a iau tore.
18 “Vejam meu Servo, aquele que escolhi. Ele é meu Amado; nele tenho grande alegria. Porei sobre ele meu Espírito, e ele proclamará justiça às nações.
19 Barangalele laekia a kanau ke sane la palingtete ka pangamologa, ba ke sane la bauluung;
19 Não lutará nem gritará, nem levantará a voz em público.
20 I ke la kalaunge ragau re sane ke gingging,
20 Não esmagará a cana quebrada, nem apagará a chama que já está fraca. Por fim, ele fará que a justiça seja vitoriosa.
21 Ba ragau re nga iname kinung keke la momongkala te i ta i ravunglele rea.”
21 E seu nome será a esperança de todo o mundo”.
22 Ngarume, na ri keke rave apanung te a kannu e soali luia, na keke loa kia te Iesus. Agau laeala matana kanname ke su ba ka i a kumba. Nae Iesus ke papea kumba laeala, na i ke pamologa ba matana kanname keke kela.
22 Então levaram até Jesus um homem cego e mudo que estava possuído por um demônio. Jesus o curou, e ele passou a falar e ver.
23 Na ragau kinung keke kallo raumana ba keke role roma, “Aekia ka i ae Revit Sivuna laeala ameke paꞌe pangamologa te i pala ae?”
23 Admirada, a multidão perguntou: “Será que este homem é o Filho de Davi?”.
24 Ava ka inae Parisiome ke longe pangamologa laeala, na keke role roma, “Agau laeala ke taomalaglage kannu reke sosoali ka Beelsebul a i a kannu reke sosoali kelangpatali ae ri ginggingngana mana.”
24 No entanto, quando os fariseus souberam do milagre, disseram: “Ele só expulsa demônios porque seu poder vem de Belzebu, o príncipe dos demônios”.
25 Bae Iesus ka lonamatana tapu ka oru reke momo ngallo nga gilirea baganame, minmina na i ke role kerea roma, “Ngaroma ragau reke momo ngape nga kelangpatali te ngeke palikalipala rea muni, na agau laeala kelangpatalingana ke la soaling bavakena. Ba ngaroma ragau re nga maga kunna te o balekaina te ngeke palikalipala rea muni, na balekaina laeala ke sane la meising.
25 Jesus conhecia os pensamentos deles e respondeu: “Todo reino dividido internamente está condenado à ruína. Uma cidade ou família dividida contra si mesma se desintegrará.
26 Ngaroma Satan nge taomalage i muni barangalele ra kanna, na i ke umma ta kalingpalange ba sanangkale i muni. Minmina na kelangpatalingana ke la maising gingging mina ngaetai?
26 Se Satanás expulsa Satanás, está dividido e luta contra si mesmo. Seu reino não sobreviverá.
27 Ba ngaroma iau nga taomalaglage kannu reke sosoali ka Beelsebul ginggingngana, na barangalele ra kanmiau keke taomalaglaga rea ka tai ginggingngana? Minmina na barangalele rae miau muni keke pakosining roma, pangamologa a kanmiau ka sana kaomanna kia.
27 Se eu expulso demônios pelo poder de Belzebu, o que dizer de seus discípulos? Eles também expulsam demônios, de modo que condenarão vocês pelo que acabaram de dizer.
28 Ava ngaroma iau nga taomalaglage kannu reke sosoali ka Kannu Ae Nutu ginggingngana, na ollaeala ke pakosining roma, Nutu kelangpatalingana ke lele nge miau tapu.
28 Mas, se expulso demônios pelo Espírito de Deus, então o reino de Deus já chegou até vocês.
29 “Ba muni, agau te nge taolu ta bale ae agau a likina raumana basema Beelsebul, ba nge ka ka oru nga kanna mina ngaetai? I nge samapite agau laeala a likina raumana pala, na ngarume na i nge taolu ba nge ka ka orume kinung reke momo nga bale ae i.
29 Afinal, quem tem poder para entrar na casa de um homem forte e saquear seus bens? Somente alguém ainda mais forte, alguém capaz de amarrá-lo e saquear sua casa.
30 “Agau e sane kumkuma kala nge iau ke umma ta sanangkala iau. Ba agau e sane pulikinunge ragau kala nge iau ke umma ta taoange pallua nga ragau.
30 “Quem não está comigo opõe-se a mim, e quem não trabalha comigo na verdade trabalha contra mim.
31 Minmina na iau nga role kamiau roma, Nutu ke la osungrurunge bainga reke sosoali kinung ba pangamologame kinung ra ragau ke rolebainga kae Nutu ki. Ava ngaroma agau te nge rolebainga kae Kannu ae Nutu, nae Nutu ke sane la osungrurunge bainga laeala e soali.
31 “Por isso eu lhes digo: todo pecado e toda blasfêmia serão perdoados, mas a blasfêmia contra o Espírito não será perdoada.
32 Ba ngaroma agau te nge patoe pangamologa e soali te Agau Tuna, nae Nutu ke la osungrurunge bainga laeala e soali. Ava ngaroma agau te nge patoe pangamologa e soali te Kannu E Tupu, nae Nutu ke sane la osungrurunge bainga laeala e soali. Ke sane la osungrurunge bainga laeala e soali ka kae kakai re sonrau ba ka kae re ngarume bole.
32 Quem falar contra o Filho do Homem será perdoado, mas quem falar contra o Espírito Santo não será perdoado, nem neste mundo nem no mundo por vir.
33 “Ngaroma bega nga i a bega e pe, na bega laeala kanname ngeke pepe bole. O ngaroma bega nga i a bega e soali, na bega laeala kanname ngeke sosoali bole. Iau ka role minmina kurumea, ragau keke kelapatokone bega nga kanname.
33 “Uma árvore é identificada por seus frutos. Se a árvore é boa, os frutos serão bons. Se a árvore é ruim, os frutos serão ruins.
34 Miau ra mue ra koatali, bainga reke sosoali keke ponu nge miau. Minmina na miau kaka la rolenge onreke pepe mina ngaetai? Iau ka role minmina kurumea, agau kaona ke rorolea taru e momo ngallo nga lona.
34 Raça de víboras! Como poderiam homens maus como vocês dizer o que é bom e correto? Pois a boca fala do que o coração está cheio.
35 Agau e pe ka nena ka bainga reke pepe keke momo ngallo nga lona, minmina na i ke pamalaglage oru reke pepe. Ba agau e soali ka nena ka bainga reke sosoali keke momo ngallo nga lona, minmina na i ke pamalaglage oru reke sosoali.
35 A pessoa boa tira coisas boas do tesouro de um coração bom, e a pessoa má tira coisas más do tesouro de um coração mau.
36 Ba iau ka la roleng kamiau roma, nga kae laeala nga kalingnana e ngarume, nae Nutu ke la kalingnanange ragau kurumea pangamologangareame kinung ra ri sane ke kelamasi tao.
36 Eu lhes digo: no dia do juízo, vocês prestarão contas de toda palavra inútil que falarem.
37 Iau ka role minmina ta, Nutu ke la patongo one ka agau e tupu kurumea pangamologangangme. Ba ke la patongo one ka agau e soali kurumea pangamologangangme bole.”
37 Por suas palavras vocês serão absolvidos, e por elas serão condenados”.
38 Nae ra pangalomatanakana nga bangapagame bae Parisio palu keke role kae Iesus roma, “Apangalomatanakana, mangng ka matea ta one kumangng ka killa te e bollau ta baina mangng nga kele.”
38 Alguns dos mestres da lei e fariseus vieram a Jesus e disseram: “Mestre, queremos que nos mostre um sinal de sua autoridade”.
39 Avae Iesus ke ala rea roma, “Ragau reke momo sonrau baingareame ke soali raumana, ba lokalasa ngareangana te Nutu ke bollau raumana. Keke matea raumana ta ri kelange killa te e bollau. Avae Nutu ke sane la tungnge killa te ri, ava kana ka killa amae agau e toe Nutu kaona ae Iona mana.
39 Jesus, porém, respondeu: “Vocês pedem um sinal porque são uma geração perversa e adúltera, mas o único sinal que lhes darei será o do profeta Jonas.
40 Iau ka role minmina kurumea, Iona momongana ngallo nga lea e bollau siana ka kaeme ka ri mologi ba ka rigome ka ri mologi pala ka tongana kena mana ma inae Agau Tuna ke la momong ngallo nga mogalo e ngape ka kaeme ka ri mologi ba ka rigome ka ri mologi.
40 Pois, assim como Jonas passou três dias e três noites no ventre do grande peixe, o Filho do Homem ficará três dias e três noites no coração da terra.
41 Ragau re ngae Niniva keke la maising nga kalingnana e bollau ngarume kala nga ragau reke momo sonrau. Na re ngae Niniva keke la turungpaga reke momo sonrau karea kurumea, ri keke pulivalakale baingarea reke sosoali ba keke tunge loreamatenganame te Nutu ka inae Iona pulimalaglage pangamologa te ri. Ba ngaka kele, agau e bollau raumana nge Iona ikia e momo sonrau.
41 “No dia do juízo, os habitantes de Nínive se levantarão contra esta geração e a condenarão, pois eles se arrependeram de seus pecados quando ouviram a mensagem anunciada por Jonas; e vocês têm à sua frente alguém maior que Jonas!
42 Ba avale a i a kelangpatali pala ngae Siba ke la maising nga kalingnana e bollau ngarume kala nga ragau reke momo sonrau. Na i ke la turungpaga karea kurumea, i ke pa nga mogalo lisina ta longnge lomatana e pe ae Solomon. Ba ngaka kele, agau a lonamatana raumana nge Solomon ikia e momo sonrau.
42 A rainha de Sabá também se levantará contra esta geração no dia do juízo e a condenará, pois veio de uma terra distante para ouvir a sabedoria de Salomão; e vocês têm à sua frente alguém maior que Salomão!
43 “Ka ina kannu te e soali nge lelemalagapatali nga agau te, na i nge tatao nga malle reke galgalangngpa ba nge sissilia mallena te e nga pannang. Ava ke sane kalipa ka malle te.
43 “Quando um espírito impuro deixa uma pessoa, anda por lugares secos à procura de descanso, mas não o encontra.
44 Minmina na i nge role roma, ‘Iau nga galiu ta bale a iau momo ngia pala.’ Na ka ine nge lele, na nga kelangana ka agau laeala a i kaꞌe pala i ka tongana kena ma bale a sana agau momo ngia oreke sakalolellepaꞌe ba keke pulia orume nga pulingtupungareame.
44 Então, diz: ‘Voltarei à casa da qual saí’. Ele volta para sua antiga casa e a encontra vazia, varrida e arrumada.
45 Minmina na i nge loa, na nge ngalue kannu reke sosoali raumana nge i ka ri lima ba lua muni. Na ri keke kinung ngeke rave malle ngallo nga agau laeala. Ba momongolungarea nga agau laeala nge soali raumana nga kannu kena e soali momongana ngallo nge i pala. Ragau reke momo sonrau onra baingareame ke sosoali ka la tongarea kena mana ma ollaeala.”
45 Então o espírito busca outros sete espíritos, piores que ele, e todos entram na pessoa e passam a morar nela, e a pessoa fica pior que antes. Assim acontecerá com esta geração perversa”.
46 Ka inae Iesus pamolloga ta maluame tale, nae naname bae teiteikia memena keke maisinsi nga potu nga bale, ba ri keke matea ta pangamologa kala nge i.
46 Enquanto Jesus falava à multidão, sua mãe e seus irmãos estavam do lado de fora, pedindo para falar com ele.
47 Minmina na agau te ke role kae Iesus roma, “Name bae teiteikone memena keke maisinsi io ngapotu, ba keke matea ta ri pangamologa kala nge one.”
47 Alguém disse a Jesus: “Sua mãe e seus irmãos estão lá fora e querem falar com o senhor”.
48 Avae Iesus ke ale agau laeala roma, “Tai ka i ae nau, ba taime ka ri rae teiteikau memena?”
48 Jesus respondeu: “Quem é minha mãe? Quem são meus irmãos?”.
49 Na i ke papanau ta barangalele ra kanna ba ke role roma, “Ngaka kele, nau bae teiteikau memena ri korai!
49 Então apontou para seus discípulos e disse: “Vejam, estes são minha mãe e meus irmãos.
50 Iau ka role minmina kurumea, agau e lolakurumea Tamau e momo nga mallena nga tava lonangana ka i a teiteikau bae ligupiau bae nau.”
50 Quem faz a vontade de meu Pai no céu é meu irmão, minha irmã e minha mãe”.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.