Lucas 8
Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs ARC
1 Ngarume isura nga oru nginngina, nae Iesus ke tutapu ta taliunga nga maga kunna reke bollalau ba nga maga reke sisina bole. Na i ke pulimalaglage pangamologa e pe ore ta Nutu kelangpatalingana ba Pana Tangulelu Ba Lua keke tatao kala nge i.
1 E aconteceu, depois disso, que andava de cidade em cidade e de aldeia em aldeia, pregando e anunciando o evangelho do Reino de Deus; e os doze iam com ele,
2 Ba ravale palu ra i taomalage kannu reke sosoali pala nge ri, ba ravale palu ra i papea soaling nga ri keke tataokurume rea bole. Ravale nginngina giareame nge: Maria eke patoe kae Magaralene e pala nae Iesus ke taomalage kannu reke sosoali ka ri lima ba lua nge i;
2 e também algumas mulheres que haviam sido curadas de espíritos malignos e de enfermidades: Maria, chamada Madalena, da qual saíram sete demônios;
3 bae Ioana a natale nge Kusa a i a barangalele te nga bale ae kelangpatali ae Eroto; ba avale tetoto a giana nge Susana kala nga ravale pattoto bole. Na ravale nginngina keke kalaulaue Iesus kala nga barangalele ra kanna ka oru nga kanrea.
3 e Joana, mulher de Cuza, procurador de Herodes, e Suzana, e muitas outras que o serviam com suas fazendas.
4 Na ragau karolu nge nga maga kunna papatu keke atu te Iesus. Ba ka ina malua e bollau katukala kinung, nae Iesus ke role ka pangateningkalangana kerea roma:
4 E, ajuntando-se uma grande multidão, e vindo ter com ele gente de todas as cidades, disse por parábolas:
5 “Ka kae te na agau te ke loa ta tapunge pailli matana te kanname nga ura ae i. Ba ka ine taptapu rea nga mogalo, na palu keke pupu nga pamau bavana. Na ragau keke paꞌta innta rea ba manu reke lolo nga tava keke kani rea.
5 Um semeador saiu a semear a sua semente, e, quando semeava, caiu alguma junto do caminho e foi pisada, e as aves do céu a comeram.
6 Ba palu keke pupu nga mogalo ina i a lollo, ava ka ineke kalapa, na keke manani bolvole mana kurumea, mogalo inaeala ke galgalangngpa.
6 E outra caiu sobre pedra e, nascida, secou-se, pois que não tinha umidade.
7 Ba pailli kanna palu muni keke pupu ngaliua nga oalo ra matarea. Na oalome ba paillime keke lele kinung, ava oalome keke kalipalipita ka pailli nginngina, na keke mate.
7 E outra caiu entre espinhos, e, crescendo com ela os espinhos, a sufocaram;
8 Ava pailli kanna palu keke pupai nga mogalo ine pe. Na keke lele bollau ba keke piau masi. Ba kenakena ka kanna papatu raumana.”
8 E outra caiu em boa terra e, nascida, produziu fruto, cento por um. Dizendo ele estas coisas, clamava: Quem tem ouvidos para ouvir, que ouça.
9 Na barangalele ra kanna keke paturu ta balinglagange Iesus ka pangateningkala laeala puna.
9 E os seus discípulos o interrogaram, dizendo: Que parábola é esta?
10 Minmina na i ke role kerea roma, “Nutu ke tunge lomatana te miau ta baina nga lomiaumatana ka oru re ta Nutu kelangpatalingana nga tava onreke kolulu. Ava iau nga patenikale pangamologa ta ragau pattoto ta baina:
10 E ele disse: A vós vos é dado conhecer os mistérios do Reino de Deus, mas aos outros, por parábolas, para que, vendo, não vejam e, ouvindo, não entendam.
11 “Pangateningkala laeala ore ta agau e taptapue pailli kanname nga ura ka mirana minakai roma: Pailli kanname ka ri ra pangamologa rae Nutu kanna.
11 Esta é, pois, a parábola: a semente é a palavra de Deus;
12 Ba pailli kanna reke pupu nga pamau ka i a pangateningkala e ta ragau reke longe pangamologa ae Nutu kanna, ava ngarume nae Satan nge atu na nge kapatali ka pangamologa laeala nga lorea. I nge bai minmina ta baina ri manereasa loreapatokona, nae Nutu ke sane nge ravulele rea.
12 e os que
13 Ba pailli kanna reke pupu nga mogalo ina i a lollo ka i a pangateningkala e ta ragau reke longe pangamologa ae Nutu kanna, na keke kampite ba keke sereng te. Ava ri ka tongarea kena ma pailli kanna a kulana sane sigilu lakallo ta mogalo. Ri ka loreapatokona ta pangamologa ae Nutu kanna ka kae palu, ava ka ina avangame ke lele na keke kaꞌe lopatokona laeala ae ri.
13 e os que estão sobre pedra, estes são os que, ouvindo a palavra, a recebem com alegria, mas, como não têm raiz, apenas creem por algum tempo e, no tempo da tentação, se desviam;
14 Ba pailli kanna reke pupu ngaliua nga oalo ra matarea ka i a pangateningkala e ta ragau reke longe pangamologa ae Nutu kanna, ava oru re nga mogalo laekia e ngape ra ri ka loreavavai tao, ba oru re nga mogalo laekia e ngape reke pepe beke kelamasi ra ri ke mate rea keke kalipita rea, na ke sane ke matua.
14 e a que caiu entre espinhos, esses são os que ouviram, e, indo por diante, são sufocados com os cuidados, e riquezas, e deleites da vida, e não dão fruto com perfeição;
15 Ava pailli kanna reke pupu nga mogalo ine pe ka i a pangateningkala e ta ragau reke longe pangamologa ae Nutu kanna, na keke kampite nga lorea reke pepe. Ba ka loreasoalipite, minmina na ri ka tongarea kena ma bega e meisgingging be piau masi ba ka kanna papatu.”
15 e a que caiu em boa terra, esses são os que, ouvindo a palavra, a conservam num coração honesto e bom e dão fruto com perseverança.
16 Nae Iesus ke role ka pangateningkalangana bole roma, “Agau nge tonge lama na ke sane nge pakompite ka otte. O ke sane nge pasasalue ta nia siana. Ke sa. I nge patarapaia nga pangatara te ta baina reke lu ngeke kela nga olamana.
16 E ninguém, acendendo uma candeia, a cobre com algum vaso ou
17 Iau ka role minmina kurumea, ngarume nae Nutu ke la pangapotange orume kinung ra ragau ke pako rea sonrau. Ba orume kinung ra ragau ke talu rea sonrau keke la leleng nga olamana ngarume.
17 Porque não há coisa oculta que não haja de manifestar-se, nem escondida que não haja de saber-se e vir à luz.
18 Minmina na miau ngaka longo masi nasai. Nutu ke la tungnge lomatana papatu muni ta agau a kana lomatana nga baina i nga kana lomatana papatu raumana. Ava nga agau a sana kana lomatana, Nutu ke la ravungpatali ka lomatana ae i e sina nga baina i sana nga kana lomatana bavakena.”
18 Vede, pois, como ouvis, porque a qualquer que tiver lhe será dado, e a qualquer que não tiver até o que parece ter lhe será tirado.
19 Nae Iesus naname ba teiteikia memena keke atu ta ri kelange, ava maluame ka ri papatu raumana. Minmina na ri keke baililli ta loanga kokoro te i.
19 E foram ter com ele sua mãe e seus irmãos e não podiam aproximar-se dele, por causa da multidão.
20 Na agau te ke role kae Iesus roma, “Name bae teiteikone memena keke maisinsi io ngapotu, ba keke matea ta ri kelanga one.”
20 E foi-lhe dito: Estão lá fora tua mãe e teus irmãos, que querem ver-te.
21 Avae Iesus ke ale agau laeala ka rolengana ka ragau reke momo roma, “Nau bae teiteikau memena ka ri ra ragau reke longe pangamologa ae Nutu kanna beke lolakurumea.”
21 Mas, respondendo ele, disse-lhes: Minha mãe e meus irmãos são aqueles que ouvem a palavra de Deus e a executam.
22 Ka kae te nae Iesus ke role ka barangalele ra kanna roma, “Ita ngaka loa ta me a sivoli bavana tetoto.” Minmina na ri keke taepatae nga manang te na keke kalapatae.
22 E aconteceu que, num daqueles dias, entrou num barco com seus discípulos e disse-lhes: Passemos para a outra banda do lago. E partiram.
23 Ba ka ineke lola, nae Iesus ke kenrarau. Na sauu e bollau ke lelekala rea nga me a sivoli, ba maliliugame keke tugutatao ta manang lona. Minmina na manang ke bai ta i maraleng kerea.
23 E, navegando eles, adormeceu; e sobreveio uma tempestade de vento no lago, e o barco enchia-se de água, estando eles em perigo.
24 Na keke loa eke pangoe ka rolengarea roma, “Avolau, Avolau. Ita kaka marannrale!”
24 E, chegando-se a ele, o despertaram, dizendo: Mestre, Mestre, estamos perecendo. E ele, levantando-se, repreendeu o vento e a fúria da água; e cessaram, e fez-se bonança.
25 Na ke ballage barangalele ra kanna roma, “Ka ma sana lomiaupatokona?”
25 E disse-lhes: Onde está a vossa fé? E eles, temendo, maravilharam-se, dizendo uns aos outros: Quem é este, que até aos ventos e à água manda, e lhe obedecem?
26 Na keke loa eke lele nga ine ngae Gerasenesme e momo nga sivoli bavana tetoto ngae Galili.
26 E navegaram para a terra dos gadarenos, que está defronte da Galileia.
27 Ba ka inae Iesus solele nga manang, na agau ora kannu reke sosoali ke momo nge i ba ka i a agau te e nga maga kunna laeala e bollau ke atu te i. Na agau laeala ke sane sisinsilia malo, ba i ke sane momo innta nganige nga bale. I ke mommo mana nga bavengeme reke tatalue ragau reke mate ngi.
27 E, quando desceu para terra, saiu-lhe ao encontro, vindo da cidade, um homem que, desde muito tempo, estava possesso de demônios e não andava vestido nem habitava em qualquer casa, mas nos sepulcros.
28 Na ka ina agau laeala kele Iesus, na i ke reli kaligi ka toangaraungana nge Iesus kaena puna. Ba ke tanikale Iesus roma, “Iesus, Nutu E Ngailu Raumana Tuna, one ko bai ta maingamia kau? Ka tanikala one ta one sano ngo pamiralali iau!”
28 E, quando viu a Jesus, prostrou-se diante dele, exclamando e dizendo com alta voz: Que tenho eu contigo Jesus, Filho do Deus Altíssimo? Peço-te que não me atormentes.
29 I ke tanikala minmina kurumea, pala nae Iesus ke bapage kannu laeala e soali ta i lelengmalaga patali nga agau laeala. Ka kae papatu, na kannu laeala e soali ke luluia mirana ba ke pasigsigia. Ba ragau keke samapitpite kamaname ba kaename ka oalo ra sene, ba keke ellapatantali te i. Ava i ke burumotmotue oalo nginngina ba kannu laeala e soali ke kaka kia ta ina nga sana ragau ngi.
29 Porque tinha ordenado ao espírito imundo que saísse daquele homem; pois já havia muito tempo que o arrebatava. E guardavam-no preso com grilhões e cadeias; mas, quebrando as prisões, era impelido pelo demônio para os desertos.
30 Ka bainae Iesus ke ballage roma, “Giang nge tai?”
30 E perguntou-lhe Jesus, dizendo: Qual é o teu nome? E ele disse: Legião; porque tinham entrado nele muitos demônios.
31 Ba kannu nginngina reke sosoali keke tanikalkale Iesus ta i sane nge balu rea ta lulu a sana puna.
31 E rogavam-lhe que os não mandasse para o abismo.
32 Na ka gie barana te ke kaninni nga inaeala nga kapangng. Minmina na kannu nginngina reke sosoali keke tanikale Iesus ta i nge balu rea lakallo ta gie barana laeala. Nae Iesus ke ngatakala rea.
32 E andava pastando ali no monte uma manada de muitos porcos; e rogaram-lhe que lhes concedesse entrar neles; e concedeu-lho.
33 Na ka ina kannu reke sosoali ke lelemalaga patali nga agau laeala, na keke luia gie nginngina. Ba gie barana laeala ke tumvalivu maling nga ina i a mantapu, na ke toarallu kerea nga me a sivoli. Na keke marale ba keke mate.
33 E, tendo saído os demônios do homem, entraram nos porcos, e a manada precipitou-se de um despenhadeiro no lago e afogou-se.
34 Na ka ina ragau reke ellapatantali ta gie nginngina ke kele ollaeala e lele, na keke kaꞌe inaeala. Na keke ture ngallo nga maga kunna e bollau ba nga iname kalaoveka nga inaeala.
34 E aqueles que os guardavam, vendo o que acontecera, fugiram e foram anunciá-lo na cidade e nos campos.
35 Na ragau reke longe keke atu ta kelange ollaeala e lele. Ba ka ineke lele nge Iesus, na keke kele agau laeala e pala na kannu reke sosoali ke momolu nge i. Ava sonrau na ramana ke pe ba ke tattara ka lungapaga kokoro nge Iesus kaena puna. Ba ka ina ragau nginngina reke atu ke kele, na keke matau raumana.
35 E saíram a ver o que tinha acontecido e vieram ter com Jesus. Acharam, então, o homem de quem haviam saído os demônios, vestido e em seu juízo, assentado aos pés de Jesus; e temeram.
36 Na ragau reke kele inae Iesus taomalage kannu reke sosoali keke ture oru reke lele ta ragau reke atu. Keke turu ta inae Iesus papea agau laeala ora kannu reke sosoali ke momolu ngia pala.
36 E os que tinham visto contaram-lhes também como fora salvo aquele endemoninhado.
37 Na ragau kinung re nga ine ngae Gerasenesme ka loreasoali, na keke ballage Iesus ta i nge ka rea. Nae Iesus ke taepatae nga manang ta i kangagaliu.
37 E toda a multidão da terra dos gadarenos ao redor lhe rogou que se retirasse deles, porque estavam possuídos de grande temor. E, entrando ele no barco, voltou.
38 Na agau laeala a kannu reke sosoali ke kapatalia ke botu ta i loangakurumea Iesus, avae Iesus ke bokale ka rolengana roma,
38 E aquele homem de quem haviam saído os demônios rogou-lhe que o deixasse estar com ele; mas Jesus o despediu, dizendo:
39 “Ngo galiu ta maga na ngo ture taru rae Nutu kuma ki nge one.” Minmina na agau laeala ke loa, na ke turu kalaoveka nga maga kunna e bollau ka taru rae Iesus kuma ki nge i.
39 Torna para tua casa e conta quão grandes E ele foi apregoando por toda a cidade quão grandes coisas Jesus lhe tinha feito.
40 Na maluame keke momalle Iesus nga me a sivoli bavana a i momo ngia pala, minmina na ka ine galiu na keke tagukama kia.
40 E aconteceu que, quando voltou Jesus, a multidão o recebeu, porque todos o estavam esperando.
41 — ausente —
41 E eis que chegou um varão de nome Jairo, que era príncipe da sinagoga; e, prostrando-se aos pés de Jesus, rogava-lhe que entrasse em sua casa;
42 — ausente —
42 porque tinha uma filha única, quase de doze anos, que estava à morte. E, indo ele, apertava-o a multidão.
43 Na avale te ke momo nga inaeala kala nge ri. Ka i a avale ore tattara ka luvo ka kaeme kinung ka pesingmataname ka ri tangulelu ba lua, ava ka sana agau te ora kana ka gingginga ta i pangapenge soaling laeala ae i.
43 E uma mulher, que tinha um fluxo de sangue, havia doze anos, e gastara com os médicos todos os seus haveres, e por nenhum pudera ser curada,
44 Na avale laeala ke loa kokoro te Iesus nga gina, na ke kali ka lungapaga ae i sigina matana. Ba ka panna laeala mana, na totona taongana ke rongo.
44 chegando por detrás dele, tocou na orla da sua veste, e logo estancou o fluxo do seu sangue.
45 Nae Iesus ke ballaga roma, “Tai ke kali kau?”
45 E disse Jesus: Quem E, negando todos, disse Pedro e os que estavam com ele: Mestre, a multidão te aperta e te oprime, e dizes: Quem é que me tocou?
46 Avae Iesus ke role roma, “Ke sa. Agau te ke kali kau ta gingginga palu keke lelemalaga nge iau ta pangapenge agau laeala.”
46 E disse Jesus: Alguém me tocou, porque bem conheci que de mim saiu virtude.
47 Na avale laeala ka lonamatana roma, i ke sane la konga. Minmina na i ke atu ka mirana mammalungana, na ke pupisigi ngamuga nge Iesus. Na i ke turupota nga ragau kinung ragurea ka ine kali kae Iesus na mirana ke pe.
47 Então, vendo a mulher que não podia ocultar-se, aproximou-se tremendo e, prostrando-se ante ele, declarou-lhe diante de todo o povo a causa por que lhe havia tocado e como logo sarara.
48 Nae Iesus ke role kia roma, “Tugu piau, lopatokona ae one ke pape one. Ngo loa ka lomannmannangana.”
48 E ele lhe disse: Tem bom ânimo, filha, a tua fé te salvou; vai em paz.
49 Ba ka inae Iesus pamolloga tale, na agau te e pa nga bale ae Iairus a i a kelangpatali nga sinagog ke lele. Na agau laeala ke role roma, “Sano ngo ballage apangalomatanakana ta i loanga muni, ta tungu piau ke mate tapu.”
49 Estando ele ainda falando, chegou um da casa do príncipe da sinagoga, dizendo: A tua filha já está morta; não incomodes o Mestre.
50 Ava ka inae Iesus longe ollaeala, na ke role kae Iairus roma, “Sano ngo matau. Nga longopatokona mana te iau, na i ke la penga.”
50 Jesus, porém, ouvindo- o, respondeu-lhe, dizendo: Não temas; crê somente, e será salva.
51 Ka ina ri ke lele nga bale ae Iairus, nae Iesus ka sana omona ta agau te nge lukurumea, kana kae Pita, bae Ion, bae Iems, ba goe tamana bae naname mana.
51 E, entrando em casa, a ninguém deixou entrar, senão a Pedro, e a Tiago, e a João, e ao pai, e a mãe da menina.
52 Na ragau kinung keke tantani beke ollekannu ta goe laeala. Minmina nae Iesus ke role kerea roma, “Manemiausa taning ta i ke sane mate, ava ke kenrarau.”
52 E todos choravam e a pranteavam; e ele disse: Não choreis; não está morta, mas dorme.
53 Na ka inae Iesus role minmina, na ri keke malilia ta ka loreamatana roma, goe laeala ke mate tapu.
53 E riam-se dele, sabendo que estava morta.
54 Avae Iesus ke kampite goe laeala avale kamana, na ke role kia roma, “Tugu piau, ngo sigipaga!”
54 Mas ele, pegando-lhe na mão, clamou, dizendo: Levanta-te, menina!
55 Minmina na goe laeala kannuna ke lupage muni, na ke sigipaga bolvole. Nae Iesus ke role kerea ta ri tunga kana kaning ta baina goe laeala nge kani.
55 E o seu espírito voltou, e ela logo se levantou; e Jesus mandou que lhe dessem de comer.
56 Na goe laeala tamana bae naname keke kallo, avae Iesus ke parototokala rea ta ri nga manereasa turung ta agau te ka taru e lele.
56 E seus pais ficaram maravilhados, e ele lhes mandou que a ninguém dissessem o que havia sucedido.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.