Lucas 23

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Na ra nginngina kinung keke sigipaga ba keke loa kae Iesus ta pangamaisinge nge Pilatus raguna.
1 Então todo o conselho levou Jesus a Pilatos.
2 Ba keke paturu ta turungpaga kana ka pangamologangarea roma, “Mangng ka kelapa ka agau laekia ine amva ta taongamugasoali ka ragau rae mangng. Ke roma ta mangng manemangngsa tungnge lollokanna ta gavaman e ngae Rom. Ba ke roma i ae Karais a i a kelangpatali te.”
2 Começaram a apresentar o caso: “Este homem corrompe o nosso povo, dizendo que não se deve pagar impostos ao governo romano e afirmando ser ele próprio o Cristo, o rei”.
3 Ka bainae Pilatus ke ballage Iesus roma, “Ka one a kelangpatali ae Iurame, o ke sa?”
3 Então Pilatos lhe perguntou: “Você é o rei dos judeus?”. Jesus respondeu: “É como você diz”.
4 Nae Pilatus ke role ka re kapunu nga pirisme kala nga maluame roma, “Iau ka sana kalipa ka otte e soali nga agau laekia.”
4 Pilatos se voltou para os principais sacerdotes e para a multidão e disse: “Não vejo crime algum neste homem!”.
5 Ava ri keke role kaligi muni roma, “Pangalomatanangana ke baipage iu ngaliua nga ragau re ngae Iurea. Ke pature ngae Galili ta ke atu kia bavakena ta inaekia.”
5 Mas eles insistiam: “Ele provoca revoltas em toda a Judeia com seus ensinamentos, começando pela Galileia e agora aqui, em Jerusalém!”.
6 Na ka inae Pilatus longe pangamologa laeala, na i ke ballaga rea roma, “Aekia ka i e ngae Galili ae?”
6 “Então ele é galileu?”, perguntou Pilatos.
7 Na ka inae Pilatus lonamatana roma, Iesus ka i e ngae Galili nga inae Eroto kelapatali ngia, na ke baꞌe Iesus te Eroto. Ba ka kae laeala, nae Eroto ke mommo ngae Ierusalem bole.
7 Quando responderam que sim, Pilatos o enviou a Herodes Antipas, pois a Galileia ficava sob sua jurisdição, e naqueles dias ele estava em Jerusalém.
8 Nae Eroto ka lonasereng raumana ine kele Iesus ta i ke momalla ta kelange ka panna tana kena tapu. Bae Eroto ke longe pangamologa papatu ta Iesus kumangnganame. Minmina nae i ke bai ta kelange Iesus ine nge kumkuma ka oru palu reke bollau.
8 Herodes se animou com a oportunidade de ver Jesus, pois tinha ouvido falar a seu respeito e esperava, havia tempo, vê-lo realizar algum milagre.
9 Na i ke balaglage Iesus ka balinglaga papatu, avae Iesus ke sane ala rea.
9 Fez uma série de perguntas a Jesus, mas ele não lhe respondeu.
10 Ba re kapunu nga pirisme kala nga ra pangalomatanakana nga bangapagame keke maisi, na keke turupagpaga kana ka pangamologangarea bole.
10 Enquanto isso, os principais sacerdotes e mestres da lei permaneciam ali, gritando acusações.
11 Nae Eroto kala nga galiau rae i re nga baling keke bai kae Iesus ma i a agau e sane pe. Ba keke rolepagalising kia ka palungapagangarea kia ka lungapaga matana a kelangpatalime. Ngarume na keke bagaliue te Pilatus muni.
11 Então Herodes e seus soldados começaram a zombar de Jesus e ridicularizá-lo. Por fim, vestiram nele um manto real e o mandaram de volta a Pilatos.
12 Ba pala nae Eroto riluae Pilatus keke palilegesolali rea, ava ka kae laeala mana na ri pana lua keke paturu ta palingkavanga rea ka koli.
12 Naquele dia, Herodes e Pilatos, que eram inimigos, tornaram-se amigos.
13 Nae Pilatus ke kiukinunge re kapunu nga pirisme kala nga Iurame ravollalaukerea memena.
13 Então Pilatos reuniu os principais sacerdotes e outros líderes religiosos, juntamente com o povo,
14 Na ke role kerea roma, “Miau kaka atu ka agau laekia te iau ba kaka roma i e amva ta taongamugasoali ka ragau rae miau. Minmina na iau ka kalinane, ava ka sana kalipa ka turungpaga ngamiaume purea.
14 e anunciou seu veredicto: “Vocês me trouxeram este homem acusando-o de liderar uma revolta. Eu o interroguei minuciosamente a esse respeito na presença de vocês e vejo que não há nada que o condene.
15 Bae Eroto ke sane kalipa ka oru nginngina bole, na ke bagaliue muni te mangng. Ngaka kele, i ke sane baia otte ta ita balinge na nge mate.
15 Herodes chegou à mesma conclusão e o enviou de volta a nós. Nada do que ele fez merece a pena de morte.
16 Minmina na iau ka la bangapagange ragau rae iau ta ri sapinge, na nga ule nge loa.” [
16 Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
17 Na ka pesingmatana re pala nga kaning laeala e bollau, na i ke kumkuma kurumea baingana te na ke ulomalaglage apulangkala kena te ri.]
17 (Era necessário libertar-lhes um prisioneiro durante a festa da Páscoa.)
18 Ava ri keke relikinung roma, “Ngaka sapune! Ngaka ulomalage Barabas te mangng!”
18 Um grande clamor se levantou da multidão, e a uma só voz gritavam: “Mate-o! Solte-nos Barrabás!”.
19 (Na ka kae te pala, na ragau palu ka sana siareakena ka re kapunu nga gavaman e ngae Rom, minmina na ri keke bai ka baling e bollau ngallo nga maga kunna laeala e bollau. Ba te e nge ri a giana nge Barabas ke sapune agau te nga baling laeala. Minmina na keke tamalilu kia lakallo ta pulangkala.)
19 Esse Barrabás estava preso por ter participado de uma revolta em Jerusalém contra o governo e ter cometido assassinato.
20 Nae Pilatus ke bai ta ulongmalagange Iesus, minmina na i ke role kerea base ma ine role kerea pala.
20 Pilatos discutiu com eles, pois desejava soltar Jesus.
21 Ava ri keke rereli kaligi roma, “Ngo katupite nga maiskovu! Ngo katupite nga maiskovu!”
21 Eles, porém, continuaram gritando: “Crucifique-o! Crucifique-o!”.
22 Ka bainae Pilatus ke role kerea ka rolengana a mologi roma, “Ta ke meimia? Apanung laekia ke kuma ka bainga a taru e soali? Iau ka sana kalipa ka otte a i bai kia ta ita balinge na nge mate. Ava iau ka la bangapagange ragau rae iau ta ri sapinge, na nga ule nge loa.”
22 Pela terceira vez, ele perguntou: “Por quê? Que crime ele cometeu? Não encontrei motivo para condená-lo à morte. Portanto, ordenarei que seja açoitado e o soltarei”.
23 Ava keke gingging raumana ka relingarea kaligi ta Pilatus nge katupite Iesus nga maiskovu. Na kaoreaginangarea ke rave ora ri ke matea.
23 A multidão gritava cada vez mais alto, exigindo que Jesus fosse crucificado, e seu clamor prevaleceu.
24 Ka bainae Pilatus ke loakurumea loreangana.
24 Então Pilatos condenou Jesus à morte, conforme exigiam.
25 Na ke ulomalage agau laeala ameke ballaga te. Ka i a agau e sapune agau be bali nga maga kunna, na keke ullue nga pulangkala. Ava i ke tunge Iesus ta kamarea ta ri kumangng kia kurumea loreangana.
25 A pedido deles, libertou Barrabás, o homem preso por revolta e assassinato. Depois, entregou-lhes Jesus para fazerem com ele o que quisessem.
26 Ka ina ra balingkana ke tatao eke lola kae Iesus, na keke pagiu paka agau te ore ngae Sairin a giana nge Saimon ine pa nga ine ngapotu ngae Ierusalem ba ke taolulu lakallo ta maga kunna. Na keke kampite, ba keke patoloea ka maiskovu. Na keke bapage ta i paunge kurumea Iesus.
26 Enquanto levavam Jesus, um homem chamado Simão, de Cirene, vinha do campo. Os soldados o agarraram, puseram a cruz sobre ele e o obrigaram a carregá-la atrás de Jesus.
27 Na ragau papatu keke lolakurume rea, ba ravale palu nge ri keke tantania Iesus kaligi.
27 Uma grande multidão os seguia, incluindo muitas mulheres aflitas que choravam por ele.
28 Ka bainae Iesus ke kampiliu te ri na ke role kerea roma, “Ravale re ngae Ierusalem, sana ngaka tani iau. Ava miau ngaka tani miau ba goe rae miau.
28 Mas Jesus, dirigindo-se a elas, disse: “Filhas de Jerusalém, não chorem por mim; chorem por si mesmas e por seus filhos.
29 Iau ka role minmina kurumea, ngarume na kaeme keke la leleng nga ina miau ka la roleng roma, ‘Ravale reke sumpi, ba ravale re sane ke toapisigia goe, ba ravale re sane ke pasiu goe nga loreasereng.’
29 Pois estão chegando os dias em que dirão: ‘Felizes as mulheres que nunca tiveram filhos e os seios que nunca amamentaram!’.
30 Ka kae nginngina, na ragau
30 Suplicarão aos montes: ‘Caiam sobre nós!’ e pedirão às colinas: ‘Soterrem-nos!’.
31 “Ngaka kele, ri keke kumasoali kau a agau a sana baia bainga te e soali. Minmina na keke la maingamia ka ragau ra baingareame ke sosoali?”
31 Pois, se fazem estas coisas com a árvore verde, o que acontecerá com a árvore seca?”.
32 Na ra balingkana keke loa ka ragau lua reke longosa ta gavaman ta baina ngeke loa kerea ta ri mateng kala nge Iesus.
32 Dois outros homens, ambos criminosos, foram levados com ele a fim de também serem executados.
33 Ka ineke lele nga malle te oreke patoe kae Agau Gilina Bagana, na keke katupite Iesus nga maiskovu. Ba keke katupite pana lua nginngina reke longosa ta gavaman nga maiskovume bole. Keke katupite te nga maiskovu e momo nga Iesus kamana e pe, ba keke katupite te nga maiskovu nga Iesus kamana a laeva.
33 Quando chegaram ao lugar chamado Caveira, o pregaram na cruz. Os criminosos também foram crucificados, um à sua direita e outro à sua esquerda.
34 Nae Iesus ke role roma, “Tamau, ngo osurure baingarea reke soali ta ri ka sana loreamatana ka ora ri ke kumkuma kia.” Ba ragau ra balingkana keke kintoto ta tavoanga ka lungapaga rae i ngaliua nge ri.
34 Jesus disse: “Pai, perdoa-lhes, pois não sabem o que fazem”. E os soldados tiraram sortes para dividir entre si as roupas de Jesus.
35 Na ragau keke maisinsi eke elle. Ba re kapunu ngae Iurame keke rorolepagabainga kia ka rolengarea roma, “One ko ravulelea ragau pattoto. Na ngaroma one ae Karais a agau ae Nutu tore ka kaomannmannangana, na inta one ngo ravulele one muni.”
35 A multidão observava, e os líderes zombavam. “Salvou os outros, salve a si mesmo, se é o Cristo, o escolhido de Deus”, diziam.
36 Ba ra balingkana keke rorolepagalising kia bole. Na keke kalapataea uain ore mamaoga te i ka rolengpagalising kia.
36 Os soldados também zombavam dele, oferecendo-lhe vinagre para beber.
37 Ba keke role kia roma, “Ngaroma one a agau e kapunu ngae Iurame, na inta one ngo ravulele one muni.”
37 Diziam: “Se você é o Rei dos judeus, salve a si mesmo!”.
38 Na keke katupite turunglomatana te nga maiskovu ngailu nga Iesus kunna ore role roma:
38 Uma tabuleta presa acima dele dizia: “Este é o Rei dos Judeus”.
39 Na te nge ri pana lua reke longosa ta gavaman eke katupite nga maiskovu kokoro te Iesus ke patoe pangamologa reke sosoali te Iesus roma, “Ka one ae Karais ae? Into ravulele ita!”
39 Um dos criminosos, dependurado ao lado dele, zombava: “Então você é o Cristo? Salve a si mesmo e a nós também!”.
40 Ava tetoto nge ri pana lua reke longosa ta gavaman ke parule ka balinglagangana kia roma, “Ko sano mataue Nutu kurumea ita kinung kaka rarave alanga matana kena mana ae?
40 Mas o outro criminoso o repreendeu: “Você não teme a Deus, nem mesmo ao ser condenado à morte?
41 Itaua kaka rave alanga kurumea baingarame re sosoali, ava aekia ke sana kuma ka bainga te e soali.”
41 Nós merecemos morrer por nossos crimes, mas este homem não cometeu mal algum”.
42 Na i ke role kae Iesus roma, “Iesus, nga longgaliu te iau nga ino ngo lele nga kelangpatalingang ngarume.”
42 Então ele disse: “Jesus, lembre-se de mim quando vier no seu reino”.
43 Nae Iesus ke role kia roma, “Iau nga role kone ka kaomannmannangana roma, sonrau na one ko la momong kala nge iau nga malle orae ragau reke tupu.”
43 E Jesus lhe respondeu: “Eu lhe asseguro que hoje você estará comigo no paraíso”.
44 Ba ollaeala ke lele ka kae matana basema pula. Na osuguna ke gasipite inaeala bavakena ta ke lele nga kae matana a mologi ka laio.
44 Já era cerca de meio-dia, e a escuridão cobriu toda a terra até as três horas da tarde.
45 Ka osuguna kurumea, kae ka sana lamana. Ba malo laeala e bollau eke kone ma i a lengakala ngallo nga tempel ke marae ka rina lua.
45 A luz do sol desapareceu, e a cortina do santuário do templo rasgou-se ao meio.
46 Nae Iesus ke kiu kaligi roma, “Tamau, nga ulo iau nga kamang.” Ka ine role minmina tapu, na i ke mate.
46 Então Jesus clamou em alta voz: “Pai, em tuas mãos entrego meu espírito!”. E, com essas palavras, deu o último suspiro.
47 Na ka ina agau laeala e kapunu nga ra balingkana kele ollaeala e lele, na i ke kalapage Nutu ka rolengana roma, “Ka kaomannmannangana, aekia ke sane baia otte e soali ta ri samungpununge.”
47 Quando o oficial romano que supervisionava a execução viu o que havia acontecido, adorou a Deus e disse: “Sem dúvida este homem era inocente”.
48 Ba ka ina ragau reke katukala kinung ta kelange ragau katungpitangarea nga maiskovu ke kele ollaeala e lele, na keke galiu ta maga nga ri ba keke tunte mauturea ka taning ngareangana.
48 E, quando toda a multidão que tinha ido assistir à crucificação viu isso, voltou para casa entristecida e batendo no peito.
49 Na ragau ra loreamatana kae Iesus, kala nga ravale reke tatao kurumea ka kae re pala, keke meisinsi ngatauga isuru ba keke elle oru nginngina reke lele.
49 Mas os amigos de Jesus, incluindo as mulheres que o seguiram desde a Galileia, olhavam de longe.
50 Na agau a giana nge Iosep ke momo. Ka i a agau te nga re kapunu ngae Iurame, ba ka i a agau ora baingana pe.
50 Havia um homem bom e justo chamado José, membro do conselho dos líderes do povo,
51 Ba agau laeala ke sane ngatakala rea ineke bai ta samungpununge Iesus. Ba ka i e nga maga kunna te a giana ngae Arimatea ngallo ngae Iurea. Ba bole agau laeala ke momalle Nutu kelangpatalingana lelengana.
51 mas que não tinha concordado com a decisão e os atos dos outros líderes religiosos. Era da cidade de Arimateia, na Judeia, e esperava a vinda do reino de Deus.
52 Minmina na i ke loa te Pilatus, na ke palonge ta i ravunge Iesus lavusakia.
52 José foi a Pilatos e pediu o corpo de Jesus.
53 Na ke ravupisigia lagape nga maiskovu, ba ke lulupite ka malo. Na ke pulluia lakallo nga baveng ore nga talunge agau e mate ngia eke kuma kia lakallo nga lollo. Ka i a baveng ore sane ke pulluia lavusa te ngia pala.
53 Desceu o corpo da cruz, enrolou-o num lençol de linho e o colocou num túmulo novo, escavado na rocha.
54 Ba kae laeala ka i a kae orae Iurame nga kalingtupunge oru re nga kae a Sabat. Ba ka ineke pullue Iesus lavusakia lakallo ta baveng, na kae a Sabat ke kokoro ta i pangaturu.
54 Isso aconteceu na sexta-feira à tarde, no dia da preparação, quando o sábado estava para começar.
55 Na ravale reke atukurumea Iesus ine lelemalaga ngae Galili keke loakurumea Iosep, na keke kele ine pullue Iesus nga baveng.
55 As mulheres da Galileia seguiram José e viram o túmulo onde o corpo de Jesus foi colocado.
56 Minmina na ri keke galiu ta bale ra ri ke momo ngi ngae Ierusalem, na keke kalitupe oru ra koirea lolo ta baina ngeke saule lavusa ki. Ava keke panna ka kae a Sabat kurumea bangapaga ae Nutu kanna ine role.
56 Depois, foram para casa e prepararam especiarias e perfumes para ungir o corpo. No sábado, descansaram, conforme a lei exigia.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.