Lucas 23
Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs BKJ
1 Na ra nginngina kinung keke sigipaga ba keke loa kae Iesus ta pangamaisinge nge Pilatus raguna.
1 E, levantando-se toda a multidão deles, levaram-no a Pilatos.
2 Ba keke paturu ta turungpaga kana ka pangamologangarea roma, “Mangng ka kelapa ka agau laekia ine amva ta taongamugasoali ka ragau rae mangng. Ke roma ta mangng manemangngsa tungnge lollokanna ta gavaman e ngae Rom. Ba ke roma i ae Karais a i a kelangpatali te.”
2 E eles começaram a acusá-lo, dizendo: Encontramos este indivíduo pervertendo a nação, proibindo dar o tributo a César, e dizendo ser ele mesmo Cristo, um rei.
3 Ka bainae Pilatus ke ballage Iesus roma, “Ka one a kelangpatali ae Iurame, o ke sa?”
3 E Pilatos perguntou-lhe, dizendo: És tu o REI DOS JUDEUS? E ele, respondendo, disse-lhe: Tu o dizes.
4 Nae Pilatus ke role ka re kapunu nga pirisme kala nga maluame roma, “Iau ka sana kalipa ka otte e soali nga agau laekia.”
4 Então, disse Pilatos aos principais sacerdotes e à multidão: Eu não acho culpa alguma neste homem.
5 Ava ri keke role kaligi muni roma, “Pangalomatanangana ke baipage iu ngaliua nga ragau re ngae Iurea. Ke pature ngae Galili ta ke atu kia bavakena ta inaekia.”
5 E eles, ainda mais violentos, disseram: Ele agita o povo ensinando por toda a Judeia, começando pela Galileia até este lugar.
6 Na ka inae Pilatus longe pangamologa laeala, na i ke ballaga rea roma, “Aekia ka i e ngae Galili ae?”
6 Quando Pilatos ouviu falar da Galileia, ele perguntou se aquele homem era um galileu.
7 Na ka inae Pilatus lonamatana roma, Iesus ka i e ngae Galili nga inae Eroto kelapatali ngia, na ke baꞌe Iesus te Eroto. Ba ka kae laeala, nae Eroto ke mommo ngae Ierusalem bole.
7 E, assim que soube que ele pertencia a jurisdição de Herodes, ele enviou-o a Herodes, que também estava em Jerusalém naqueles dias.
8 Nae Eroto ka lonasereng raumana ine kele Iesus ta i ke momalla ta kelange ka panna tana kena tapu. Bae Eroto ke longe pangamologa papatu ta Iesus kumangnganame. Minmina nae i ke bai ta kelange Iesus ine nge kumkuma ka oru palu reke bollau.
8 E Herodes, quando viu a Jesus, alegrou-se muito; porque ele desejava vê-lo há muito tempo, por ter ouvido muitas coisas dele; e esperava ver algum milagre feito por ele.
9 Na i ke balaglage Iesus ka balinglaga papatu, avae Iesus ke sane ala rea.
9 Então, o interrogava com muitas palavras, mas ele nada lhe respondia.
10 Ba re kapunu nga pirisme kala nga ra pangalomatanakana nga bangapagame keke maisi, na keke turupagpaga kana ka pangamologangarea bole.
10 E os principais sacerdotes e os escribas estavam ali, e o acusavam com veemência.
11 Nae Eroto kala nga galiau rae i re nga baling keke bai kae Iesus ma i a agau e sane pe. Ba keke rolepagalising kia ka palungapagangarea kia ka lungapaga matana a kelangpatalime. Ngarume na keke bagaliue te Pilatus muni.
11 E Herodes, com os seus homens de guerra, desprezou-o, e, escarnecendo dele, vestiu-o de uma roupa deslumbrante, e enviou-o novamente a Pilatos.
12 Ba pala nae Eroto riluae Pilatus keke palilegesolali rea, ava ka kae laeala mana na ri pana lua keke paturu ta palingkavanga rea ka koli.
12 E, no mesmo dia, Pilatos e Herodes se tornaram amigos; porque antes tinham uma inimizade entre eles.
13 Nae Pilatus ke kiukinunge re kapunu nga pirisme kala nga Iurame ravollalaukerea memena.
13 E Pilatos chamando os principais sacerdotes e governantes do povo,
14 Na ke role kerea roma, “Miau kaka atu ka agau laekia te iau ba kaka roma i e amva ta taongamugasoali ka ragau rae miau. Minmina na iau ka kalinane, ava ka sana kalipa ka turungpaga ngamiaume purea.
14 disse-lhes: Trouxeram-me este homem como pervertedor do povo; e eis que, examinando-o perante vós, não achei neste homem nenhuma culpa daquilo que o acusam,
15 Bae Eroto ke sane kalipa ka oru nginngina bole, na ke bagaliue muni te mangng. Ngaka kele, i ke sane baia otte ta ita balinge na nge mate.
15 mas nem Herodes; pois eu lho enviei novamente, por causa de vós, e nada digno de morte foi cometido por ele.
16 Minmina na iau ka la bangapagange ragau rae iau ta ri sapinge, na nga ule nge loa.” [
16 Portanto, castigá-lo-ei e o soltarei.
17 Na ka pesingmatana re pala nga kaning laeala e bollau, na i ke kumkuma kurumea baingana te na ke ulomalaglage apulangkala kena te ri.]
17 (Porque era-lhe necessário soltar-lhes um por ocasião da festa).
18 Ava ri keke relikinung roma, “Ngaka sapune! Ngaka ulomalage Barabas te mangng!”
18 E gritavam todos juntos, dizendo: Fora daqui com este homem, e solta-nos Barrabás;
19 (Na ka kae te pala, na ragau palu ka sana siareakena ka re kapunu nga gavaman e ngae Rom, minmina na ri keke bai ka baling e bollau ngallo nga maga kunna laeala e bollau. Ba te e nge ri a giana nge Barabas ke sapune agau te nga baling laeala. Minmina na keke tamalilu kia lakallo ta pulangkala.)
19 (que fora lançado na prisão por causa de uma rebelião feita na cidade, e de um assassinato).
20 Nae Pilatus ke bai ta ulongmalagange Iesus, minmina na i ke role kerea base ma ine role kerea pala.
20 Novamente, pois, Pilatos falou, querendo soltar a Jesus.
21 Ava ri keke rereli kaligi roma, “Ngo katupite nga maiskovu! Ngo katupite nga maiskovu!”
21 Mas eles gritavam, dizendo: Crucifica-o! Crucifica-o!
22 Ka bainae Pilatus ke role kerea ka rolengana a mologi roma, “Ta ke meimia? Apanung laekia ke kuma ka bainga a taru e soali? Iau ka sana kalipa ka otte a i bai kia ta ita balinge na nge mate. Ava iau ka la bangapagange ragau rae iau ta ri sapinge, na nga ule nge loa.”
22 E ele lhes disse pela terceira vez: Por que, que mal ele fez? Não achei nele culpa de morte. Portanto, castigá-lo-ei e o soltarei.
23 Ava keke gingging raumana ka relingarea kaligi ta Pilatus nge katupite Iesus nga maiskovu. Na kaoreaginangarea ke rave ora ri ke matea.
23 E eles insistiam em alta voz, requerendo para que ele pudesse ser crucificado. E as suas vozes e as dos principais sacerdotes prevaleceram.
24 Ka bainae Pilatus ke loakurumea loreangana.
24 E Pilatos deu sentença, que deveria ser como eles exigiam.
25 Na ke ulomalage agau laeala ameke ballaga te. Ka i a agau e sapune agau be bali nga maga kunna, na keke ullue nga pulangkala. Ava i ke tunge Iesus ta kamarea ta ri kumangng kia kurumea loreangana.
25 E soltou-lhes o que fora lançado na prisão por uma rebelião e assassinato, que era o que eles desejavam; mas entregou Jesus à vontade deles.
26 Ka ina ra balingkana ke tatao eke lola kae Iesus, na keke pagiu paka agau te ore ngae Sairin a giana nge Saimon ine pa nga ine ngapotu ngae Ierusalem ba ke taolulu lakallo ta maga kunna. Na keke kampite, ba keke patoloea ka maiskovu. Na keke bapage ta i paunge kurumea Iesus.
26 E, enquanto o conduziam, eles pegaram um certo Simão, cireneu, que vinha do campo, e colocaram nele a cruz, para que ele pudesse carregá-la após Jesus.
27 Na ragau papatu keke lolakurume rea, ba ravale palu nge ri keke tantania Iesus kaligi.
27 E seguia-o uma grande multidão de povo e de mulheres, que também pranteavam e lamentavam por ele.
28 Ka bainae Iesus ke kampiliu te ri na ke role kerea roma, “Ravale re ngae Ierusalem, sana ngaka tani iau. Ava miau ngaka tani miau ba goe rae miau.
28 Mas Jesus, voltando-se para elas, disse: Filhas de Jerusalém, não choreis por mim; mas chorai por vós mesmas e por vossos filhos.
29 Iau ka role minmina kurumea, ngarume na kaeme keke la leleng nga ina miau ka la roleng roma, ‘Ravale reke sumpi, ba ravale re sane ke toapisigia goe, ba ravale re sane ke pasiu goe nga loreasereng.’
29 Porque eis que virão dias em que dirão: Abençoadas são as estéreis, e os ventres que nunca geraram, e os peitos que nunca amamentaram.
30 Ka kae nginngina, na ragau
30 Então, eles começarão dizer para os montes: Caiam sobre nós; e aos outeiros: Cubram-nos.
31 “Ngaka kele, ri keke kumasoali kau a agau a sana baia bainga te e soali. Minmina na keke la maingamia ka ragau ra baingareame ke sosoali?”
31 Pois se eles fazem estas coisas em uma árvore verde, o que se fará na seca?
32 Na ra balingkana keke loa ka ragau lua reke longosa ta gavaman ta baina ngeke loa kerea ta ri mateng kala nge Iesus.
32 E havia também outros dois, que eram malfeitores, sendo conduzidos com ele para serem mortos.
33 Ka ineke lele nga malle te oreke patoe kae Agau Gilina Bagana, na keke katupite Iesus nga maiskovu. Ba keke katupite pana lua nginngina reke longosa ta gavaman nga maiskovume bole. Keke katupite te nga maiskovu e momo nga Iesus kamana e pe, ba keke katupite te nga maiskovu nga Iesus kamana a laeva.
33 E, quando eles chegaram ao lugar que é chamado Calvário, ali o crucificaram, e aos malfeitores, um à direita, e outro à esquerda.
34 Nae Iesus ke role roma, “Tamau, ngo osurure baingarea reke soali ta ri ka sana loreamatana ka ora ri ke kumkuma kia.” Ba ragau ra balingkana keke kintoto ta tavoanga ka lungapaga rae i ngaliua nge ri.
34 Então, disse Jesus: Pai, perdoa-lhes, porque eles não sabem o que fazem. E, repartindo as suas vestes, lançaram a sorte.
35 Na ragau keke maisinsi eke elle. Ba re kapunu ngae Iurame keke rorolepagabainga kia ka rolengarea roma, “One ko ravulelea ragau pattoto. Na ngaroma one ae Karais a agau ae Nutu tore ka kaomannmannangana, na inta one ngo ravulele one muni.”
35 E o povo ficou parado e olhando, e também os governantes o ridicularizavam, dizendo: Ele salvou aos outros; salve-se a si mesmo, se é o Cristo, o escolhido de Deus.
36 Ba ra balingkana keke rorolepagalising kia bole. Na keke kalapataea uain ore mamaoga te i ka rolengpagalising kia.
36 E também os soldados zombavam dele, chegando-se a ele, e oferecendo-lhe vinagre,
37 Ba keke role kia roma, “Ngaroma one a agau e kapunu ngae Iurame, na inta one ngo ravulele one muni.”
37 e dizendo: Se tu és o REI DOS JUDEUS, salva-te a ti mesmo.
38 Na keke katupite turunglomatana te nga maiskovu ngailu nga Iesus kunna ore role roma:
38 E também havia uma inscrição, escrita acima dele em letras de grego, e latim, e hebraico: Este é o REI DOS JUDEUS.
39 Na te nge ri pana lua reke longosa ta gavaman eke katupite nga maiskovu kokoro te Iesus ke patoe pangamologa reke sosoali te Iesus roma, “Ka one ae Karais ae? Into ravulele ita!”
39 E um dos malfeitores que estavam pendurados, enfurecido, dizia: Se tu és o Cristo, salva-te a ti mesmo e a nós.
40 Ava tetoto nge ri pana lua reke longosa ta gavaman ke parule ka balinglagangana kia roma, “Ko sano mataue Nutu kurumea ita kinung kaka rarave alanga matana kena mana ae?
40 Mas o outro, respondendo, repreendia-o, dizendo: Tu nem mesmo temes a Deus, estando na mesma condenação?
41 Itaua kaka rave alanga kurumea baingarame re sosoali, ava aekia ke sana kuma ka bainga te e soali.”
41 Porque nós, em verdade, padecemos justamente, pois nós recebemos a devida recompensa dos nossos atos; mas este homem nada fez de errado.
42 Na i ke role kae Iesus roma, “Iesus, nga longgaliu te iau nga ino ngo lele nga kelangpatalingang ngarume.”
42 E ele disse a Jesus: Senhor, lembra-te de mim, quando tu vieres em teu reino.
43 Nae Iesus ke role kia roma, “Iau nga role kone ka kaomannmannangana roma, sonrau na one ko la momong kala nge iau nga malle orae ragau reke tupu.”
43 E disse-lhe Jesus: Verdadeiramente eu te digo: Hoje tu estarás comigo no paraíso.
44 Ba ollaeala ke lele ka kae matana basema pula. Na osuguna ke gasipite inaeala bavakena ta ke lele nga kae matana a mologi ka laio.
44 E era já quase à hora sexta, e houve trevas sobre toda a terra até a hora nona.
45 Ka osuguna kurumea, kae ka sana lamana. Ba malo laeala e bollau eke kone ma i a lengakala ngallo nga tempel ke marae ka rina lua.
45 E o sol se escureceu, e o véu do templo rasgou-se ao meio.
46 Nae Iesus ke kiu kaligi roma, “Tamau, nga ulo iau nga kamang.” Ka ine role minmina tapu, na i ke mate.
46 E Jesus gritando em alta voz, disse: Pai, nas tuas mãos eu entrego o meu espírito. E, tendo dito isso, ele rendeu o espírito.
47 Na ka ina agau laeala e kapunu nga ra balingkana kele ollaeala e lele, na i ke kalapage Nutu ka rolengana roma, “Ka kaomannmannangana, aekia ke sane baia otte e soali ta ri samungpununge.”
47 Ora, quando o centurião viu o que estava feito, ele glorificou a Deus, dizendo: Certamente este era um homem justo.
48 Ba ka ina ragau reke katukala kinung ta kelange ragau katungpitangarea nga maiskovu ke kele ollaeala e lele, na keke galiu ta maga nga ri ba keke tunte mauturea ka taning ngareangana.
48 E toda a multidão que se ajuntara para observar, vendo as coisas que estavam feitas, retornavam batendo no peito.
49 Na ragau ra loreamatana kae Iesus, kala nga ravale reke tatao kurumea ka kae re pala, keke meisinsi ngatauga isuru ba keke elle oru nginngina reke lele.
49 E todos os seus conhecidos, e as mulheres que o haviam seguido desde a Galileia, estavam de longe vendo estas coisas.
50 Na agau a giana nge Iosep ke momo. Ka i a agau te nga re kapunu ngae Iurame, ba ka i a agau ora baingana pe.
50 E eis que havia um homem de nome José, um conselheiro, e ele era homem bom e justo;
51 Ba agau laeala ke sane ngatakala rea ineke bai ta samungpununge Iesus. Ba ka i e nga maga kunna te a giana ngae Arimatea ngallo ngae Iurea. Ba bole agau laeala ke momalle Nutu kelangpatalingana lelengana.
51 (que não tinha consentido no conselho e nos atos deles), ele era de Arimateia, cidade dos judeus; e ele também esperava o reino de Deus.
52 Minmina na i ke loa te Pilatus, na ke palonge ta i ravunge Iesus lavusakia.
52 Este homem foi a Pilatos, e implorou pelo corpo de Jesus.
53 Na ke ravupisigia lagape nga maiskovu, ba ke lulupite ka malo. Na ke pulluia lakallo nga baveng ore nga talunge agau e mate ngia eke kuma kia lakallo nga lollo. Ka i a baveng ore sane ke pulluia lavusa te ngia pala.
53 E, havendo-o tirado, envolveu-o em um pano de linho, e o deitou em um sepulcro lavrado na rocha, onde nenhum homem ainda havia sido posto.
54 Ba kae laeala ka i a kae orae Iurame nga kalingtupunge oru re nga kae a Sabat. Ba ka ineke pullue Iesus lavusakia lakallo ta baveng, na kae a Sabat ke kokoro ta i pangaturu.
54 E era o dia da preparação, e ia começar o shabat.
55 Na ravale reke atukurumea Iesus ine lelemalaga ngae Galili keke loakurumea Iosep, na keke kele ine pullue Iesus nga baveng.
55 E as mulheres que tinham vindo com ele da Galileia o seguiram também, e viram o sepulcro, e como foi posto o seu corpo.
56 Minmina na ri keke galiu ta bale ra ri ke momo ngi ngae Ierusalem, na keke kalitupe oru ra koirea lolo ta baina ngeke saule lavusa ki. Ava keke panna ka kae a Sabat kurumea bangapaga ae Nutu kanna ine role.
56 E elas retornando, prepararam especiarias e unguentos; e no dia do shabat repousaram, conforme o mandamento.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.