Lucas 16
Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NAA
1 Nae Iesus ke role ka pangateningkala te ta barangalele ra kanna roma, “Ka barangalele a sisinglollokannakana te ke momo. Ba ragau keke turupaga kana roma, i e osipatele ka oru ra avolaukia a i a kilipukana kanna.
1 Jesus disse também aos seus discípulos:
2 Minmina na avolaukia ke kiulue, na ke ballage roma, ‘Ka longe tarume ko kuma ki? Iau ka bai ta kelange oru ra one kuma ki nga oru ra kanegu, ta ka sana la one a asisinglollokannakana ae iau muni.’
2 Então, chamando-o, lhe disse: “Que é isto que ouço a seu respeito? Preste contas da sua administração, porque você não pode mais ser o meu administrador.”
3 “Minmina na asisinglollokannakana laeala ke role ngallo nga lona roma, ‘Avolaukau ke rong kau nga kumangng a kanegu, ava sonrau na iau ka la maingamia ka momongau? Iau ka besakale kumangng e nga kilingi mogalo, ba ka balenglenge iau ta kangalunga kanau lollokanna.’
3 — O administrador, então, se pôs a pensar: “Que farei, agora que estou sendo demitido pelo meu patrão? Trabalhar na terra, não posso. De mendigar, tenho vergonha.
4 Na i ka lonagomgome roma, ‘Ka laumatana ka ora iau la kumangng kia nga ina avolaukau nge tao iau nga kumangng laekia. Iau ka la kumangng ka bivingtao te ta baina reke sane ke ale avolaukau lollokanna ra kanna tale ngeke ravu iau ta bale nga ri.’
4 Já sei o que vou fazer, para que, quando for demitido, as pessoas me recebam em suas casas.”
5 “Minmina na i ke kikiue kenakena re sane ke ale avolaukia lollokanna ra kanna tale. Na ke ballage ne kapunu roma, ‘One ko rave avolaukau oru ra kanna pia?’
5 — Tendo chamado cada um dos devedores do seu patrão, perguntou ao primeiro: “Quanto você deve ao meu patrão?”
6 “Na agau laeala ke ale roma, ‘Saulang reke papone gatome ka ri 800 ki.’
6 Ele respondeu: “Cem barris de azeite.” Então o administrador disse: “Pegue a sua conta, sente-se depressa e escreva cinquenta.”
7 “Ngarume na ke ballage agau a lua roma, ‘One ko rave avolaukau oru ra kanna pia?’
7 Depois, perguntou a outro: “E você, quanto deve?” Ele respondeu: “Cem sacos de trigo.” O administrador lhe disse: “Pegue a sua conta e escreva oitenta.”
8 “Na asisinglollokannakana laeala avolaukia ke kinpataea asisinglollokannakana laeala giana kurumea kumangngana ina i lonakanana masia ragau loreavainganame. Iau ka role minmina kurumea, ragau re nga mogalo laekia e ngape sonrau ka loreamatana masi ta loreakananna masia ragau ra tongarea me ri muni loreavainganame. Ba lomatana laeala ae ri ke bollau nga ragau re nga olamana loreamatanangana ka kumangng laeala.
8 E o patrão elogiou o administrador infiel por sua esperteza. Porque os filhos do mundo são mais espertos na sua própria geração do que os filhos da luz.
9 Minmina na iau nga role kamiau roma, nga lomiaukanana masia lollokanna ba oru re nga mogalo laekia e ngape re ke la ronga mana. Na ngaka tungumana rea ta ra sillolo nga baina Nutu nge ravu miau ta malle reke momo passavele ngarume.
9 — E eu recomendo a vocês: usem a riqueza injusta para fazer amigos, para que, quando a riqueza faltar, vocês sejam recebidos nos tabernáculos eternos.
10 “Agau a lonakala ka kumangngana e sina ka la lonakala ka ne bollau bole. Ba agau a lonakalasa ka kumangngana e sina ka la lonakalasa ka ne bollau bole.
10 — Quem é fiel no pouco também é fiel no muito; e quem é injusto no pouco também é injusto no muito.
11 Minmina na ngaroma miau nga lomiaukalasa ka lollokanna ba oru re nga mogalo laekia e ngape, nae Nutu sana la lonakala kamiau ka oru reke pepe reke momo passavele.
11 Portanto, se vocês não forem fiéis na aplicação da riqueza injusta, quem lhes confiará a verdadeira riqueza?
12 Ba ngaroma miau nga lomiaukalasa ka oru ra sana ri ra oru ra kanimiau, na tai nge tungu kanmiau oru te miau?
12 Se vocês não são fiéis na aplicação do que é dos outros, quem lhes dará o que é de vocês?
13 “Agau a i a akumangngatulu sane nge kuma nga ravollalaume ka ri lua. Ta i nge baiꞌiu ka te ba nge materaumane te. O i nge loatunanne te ba nge malaipatantalia te. Ba miau ka tongamiau kena mana ma ollaeala. Ka sana kamiau gingginga ta kumangng te Nutu kala nga oru re nga mogalo laekia e ngape kinung.”
13 Nenhum servo pode servir a dois senhores; porque irá odiar um e amar o outro ou irá se dedicar a um e desprezar o outro. Vocês não podem servir a Deus e à riqueza.
14 Na Parisiome ra ri ra matengraumana lollokannakana keke longe pangamologa laeala na keke kelapagalising kae Iesus.
14 Os fariseus, que eram avarentos, ouviam tudo isto e zombavam de Jesus.
15 Na i ke role kerea roma, “Ka miau ra ragau raka ulopatae miau nga ragau ragureame roma baingamiaume ke pepe, avae Nutu ka lonamatana ka lomiaume. Iau ka role minmina kurumea, oru ra ragau ke alapaga rea ka koirea bona nge Nutu raguna.”
15 Mas Jesus lhes disse:
16 Bae Iesus ke role ka potong palu muni roma, “Keke pulimalage bangapaga rae Moses kanna ba pangamologa ra ragau reke toe Nutu kaona kanrea ta ke lele nga kae rae Ion. Ba nga kae rae Ion ta ke lele ikia e sonrau, na keke pulimalaglage pangamologa e pe e ta Nutu kelangpatalingana. Ba ragau papatu keke kalilli ta ri lunga ngia.
16 — A Lei e os Profetas duraram até João; desde esse tempo o evangelho do Reino de Deus vem sendo anunciado, e todos se esforçam para entrar nele.
17 Ke ate ta tava ba mogalo laekia ronga, ava ka baingana lilli raumana ta ronga ka pangamologa isunte e sina mana nga bangapaga nginngina rae Nutu kanna.
17 E é mais fácil passar o céu e a terra do que cair um til sequer da Lei.
18 “Agau e pelea napengana ave kamapitakama ka avale tetoto, agau laeala ke baia bainga e nga kenong ka avale a sana i a napengana. Ba agau e kamapitakama ka avale e pelea natale ke baia bainga laeala bole.”
18 — Quem repudiar a sua mulher e casar com outra comete adultério; e aquele que casa com a mulher repudiada pelo marido também comete adultério.
19 “Ka agau te ora i a kilipukana e lupage nena ka lungapaga reke pepe, ba i ke baia kaning reke bollau ka kaeme kinung ke momo.
19 — Ora, havia certo homem rico que se vestia de púrpura e de linho finíssimo e que se alegrava todos os dias com grande ostentação.
20 Na agau te e kalunglung ta lollokanna a giana nge Lasarus ora bisvisome ke ponu nga mirana ke tattara ka kenongpaikalangana nga bale kaona ae agau laeala a kilipukana.
20 Havia também certo mendigo, chamado Lázaro, coberto de feridas, que ficava deitado à porta da casa do rico.
21 Ba i ka mate kana raumana, na ke bai ta reke umma nga bale ngeke tunge kana ka kaning mamauna ngae akilipukana. Ba gauneme keke tatu ba keke lemlemia bisoname bole.
21 Ele desejava alimentar-se das migalhas que caíam da mesa do rico, e até os cães vinham lamber-lhe as feridas.
22 “Ka kae a soa laeala mate, na anggelome keke paupataea ta sisiukita ae Abaram e mate pala bavana. Ngarume na akilipukana ke mate bole, na keke talue.
22 E aconteceu que o mendigo morreu e foi levado pelos anjos para junto de Abraão. Morreu também o rico e foi sepultado.
23 Na ka ine kanimaimaia miralali nga malle nga reke mate e momo ngape bavakena, na ke kela lakailu ba ke kele Abaram nga ine momo ngatauga. Ba i ke kele Lasarus ine momo nga Abaram bavana.
23 — No inferno, estando em tormentos, o rico levantou os olhos e viu ao longe Abraão, e Lázaro junto dele.
24 Ka baina i ke kave Abaram roma, ‘Tamau ae Abaram, nga longnanna iau ba ngo baꞌe Lasarus ta i nge bolue kamana ririna nga me ba nge pamaruse tengtengkau kia, ta iau ka kanimaimaia miralali e bollau ikia allo a sia laekia.’
24 Então, gritando, disse: “Pai Abraão, tenha misericórdia de mim! E mande que Lázaro molhe a ponta do dedo em água e me refresque a língua, porque estou atormentado neste fogo.”
25 “Avae Abaram ke ale roma, ‘Tugu, nga longgaliu ta ino mauli tale, na ko rave oru reke pepe ba aekia ae Lasarus ke rave oru reke sosoali. Ava sonrau na i ka lonamannmanna ikia ba one ko kanimaimaia miralali e bollau.
25 Mas Abraão disse: “Filho, lembre-se de que você recebeu os seus bens durante a sua vida, enquanto Lázaro só teve males. Agora, porém, ele está consolado aqui, enquanto você está em tormentos.
26 Ba otte bole, ngaliua nge one bae mangng ka rugu e bollau raumana ke kavitotokala tapu, ta baina reke momo nakai ke sane ngeke lotao ta inaekolong. Ba re nga inaekolong ke sane ngeke lotao nasai te mangng.’
26 E, além de tudo, há um grande abismo entre nós e vocês, de modo que os que querem passar daqui até vocês não podem, nem os de lá passar para cá.”
27 “Na i ke ale roma, ‘Tamau, iau ka tanikala one ta one ngo baꞌe Lasarus ta balekaina ae iau
27 Então o rico disse: “Pai, eu peço que mande Lázaro à minha casa paterna,
28 ta ka teiteikau memena ka ri lima keke momo tale. Minmina na i nge piratotokala rea ta baina ri nge sane ngeke atu bole ta inaekia e pamiralali.’
28 porque tenho cinco irmãos; para que lhes dê testemunho, a fim de que não venham também para este lugar de tormento.”
29 “Nae Abaram ke ale roma, ‘Ke sa. Pangamologa eke paꞌe nga bangapaga rae Moses kanna ba nga lau nga ragau reke toe Nutu kaona kanrea keke momo ta baina ri longa tao.’
29 Abraão respondeu: “Eles têm Moisés e os Profetas; ouçam-nos.”
30 “Ava i ke ale roma, ‘Ke sa Tamau ae Abaram. Ri ke sane la longa tao. Ava ngaroma agau te e mate nge loa te ri, na ngeke pulivalakale bainga reke sosoali ba keke la tungnge loreamatenganame te Nutu.’
30 Mas ele insistiu: “Não, pai Abraão; se alguém dentre os mortos for até lá, eles irão se arrepender.”
31 “Avae Abaram ke ale muni roma, ‘Ngaroma ri sane ngeke longo ta bangapaga rae Moses kanna ba lau nga ragau reke toe Nutu kaona kanrea, na ri ke sane ke la longa ta agau e sigipaga nga mateng bole.’”
31 Abraão, porém, lhe respondeu: “Se não ouvem Moisés e os Profetas, também não se deixarão convencer, mesmo que ressuscite alguém dentre os mortos.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.