João 9
Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NTLH
1 Ka inae Iesus tatao, na i ke kele apanung te e pala na naname ke toapisigia ka matana kanna sungana.
1 Jesus ia caminhando quando viu um homem que tinha nascido cego.
2 Na barangalele ra kanna keke ballage roma, “Rabai, tai ke baia bainga e soali, na apanung laekia naname ke toapisigia ka matana kanna sungana? Ka puna nge tai, apanung laekia o tamana bae naname?”
2 Os seus discípulos perguntaram: — Mestre, por que este homem nasceu cego? Foi por causa dos pecados dele ou por causa dos pecados dos pais dele?
3 Nae Iesus ke ala rea roma, “Ka sana apanung laekia baia bainga e soali, ba ka sana tamana bae naname bole. Ke sa. Ollaekia ke lele ta baina kumangng rae Nutu kanna ngeke pota nge i.
3 Jesus respondeu:
4 Ita ngaka kumkuma ka kumangnga rae i e ba iau kanna ka ina kae momo tale. Osuguna ke la atung, na agau sane la kumangng.
4 Precisamos trabalhar enquanto é dia, para fazer as obras daquele que me enviou. Pois está chegando a noite, quando ninguém pode trabalhar.
5 Ka ina iau mommo nga mogalo laekia, na ka iau a olamana e tungtunge olamana ta re nga mogalo laekia e ngape.”
5 Enquanto estou no mundo, eu sou a luz do mundo.
6 Ka ine role minmina tapu, na i ke utupai nga mogalo ba ke kuma ka mogalo a nala ka kaona mena. Na ke pulia nga apanung laeala matana kanname.
6 Depois de dizer isso, Jesus cuspiu no chão, fez um pouco de lama com a saliva, passou a lama nos olhos do cego
7 Na i ke role kia roma, “Ngo loa, na ngo magoe kang nga liu ae Siloam” (Siloam ka mirana roma, keke Baꞌe). Minmina na apanung laeala ke loa ba ke magoe, na ke galiu ta bale ae i ka kelangana.
7 e disse: O cego foi, lavou o rosto e voltou vendo.
8 Na ragau reke momo nga baleme kokoro te i, ba ragau reke kelkele ina i a akangalunga lollokannakana pala keke palibalaglaga rea roma, “Aekia ame tattara be kalunglung ta lollokanna ae?”
8 Os seus vizinhos e as pessoas que costumavam vê-lo pedindo esmola perguntavam: — Não é este o homem que ficava sentado pedindo esmola?
9 Na palu nge ri keke role roma, “Iii, aeala mana gai.”
9 — É! — diziam alguns. — Não, não é. Mas é parecido com ele! — afirmavam outros. Porém ele dizia: — Sou eu mesmo.
10 Minmina na keke balaglage roma, “Ava matang kanname keke pe mina ngaetai?”
10 — Como é que agora você pode ver? — perguntaram.
11 Na i ke ala rea roma, “Agau laeala eke patoe kae Iesus ke kuma ka nala na ke ule nga matau kanname. Na ke role kau roma, ‘Ngo loa tae Siloam, na ngo magoe kang.’ Minmina na iau ka loa ba ka magoe, na matau kanname keke kela.”
11 Ele respondeu: — O homem chamado Jesus fez um pouco de lama, passou a lama nos meus olhos e disse: “Vá ao tanque de Siloé e lave o rosto.” Então eu fui, lavei o rosto e fiquei vendo.
12 Na keke ballage roma, “Ava agau laeala ke momo aetai?” Na i ke ala rea roma, “Ka sana laumatana.”
12 — Onde está esse homem? — perguntaram. — Não sei! — respondeu ele.
13 Ngarume na keke loa ka apanung laeala e pala na matana kanname ke su te Parisiome.
13 Então levaram aos fariseus o homem que havia sido cego.
14 Na kae laeala ae Iesus kuma ka nala, ne papea apanung laeala matana kanname ka i a kae a Sabat.
14 O dia em que Jesus havia feito lama e curado o homem da cegueira era um sábado.
15 Minmina nae Parisiome keke balaglage apanung laeala bole roma, “Ko kela mina ngaetai?” Na i ke ala rea roma, “Agau laeala ke ule nala nga matau kanname, ba iau ka magoe, na sonrau iau ka kela.”
15 Aí os fariseus também perguntaram como ele tinha sido curado. — Ele pôs lama nos meus olhos, eu lavei o rosto e agora estou vendo — respondeu o homem.
16 Nae Parisio palu keke palirorole kerea ka rolengtunanangarea kae Iesus roma, “Agau laeala ke sane pa nge Nutu, ta i ke sane lolakurumea bangapaga e nga pannang nga kae a Sabat.”
16 Alguns fariseus disseram: — O homem que fez isso não é de Deus porque não respeita a E outros perguntaram: — Como pode um pecador fazer milagres tão grandes? E por causa disso houve divisão entre eles.
17 Ka baina keke role muni ka apanung laeala e pala na matana kanname ke su roma, “One ko roma, agau laeala ke papea matang kanname. Minmina na nga kelangang kia, ka i a agau matana e meimia?”
17 Então os fariseus tornaram a perguntar ao homem: — Você diz que ele curou você da cegueira. E o que é que você diz dele? — Ele é um
18 Ava Iurame ka sana loreapatokona roma, apanung laeala matana kanname ke su pala, ba ngarume na i kela. Minmina na ri keke kiue apanung laeala ae Iesus papea matana kanname tamana bae naname ta ri atung, ta baina ri nga loreamatana roma, ollaeala ka kaomanna o ke sa.
18 Os líderes judeus não acreditavam que ele tinha sido cego e que agora podia ver. Por isso chamaram os pais dele
19 Na keke ballage tamana bae naname roma, “Apanung laekia ka i a tumiau amaka role roma, matana kanname ke su ina naname toapisigi ae? Ava ke meimia na i ke kelkela sonrau?”
19 e perguntaram: — Esse homem é filho de vocês? Vocês dizem que ele nasceu cego. E como é que agora ele está vendo?
20 Nae tamana bae naname keke ala rea roma, “Ka lomangngmatana roma, apanung laekia ka i a tumangng. Ba ka lomangngmatana roma, matana kanname keke su ina naname toapisigia.
20 Os pais responderam: — Sabemos que ele é nosso filho e que nasceu cego.
21 Ava ka sana lomangngmatana roma, ke meimia ka kelangana sonrau, ba tai ke papea matana kanname. Ngaka ballage, ta i ke bollau tapu, ba i nge ture i muni.”
21 Mas não sabemos como é que ele agora pode ver e não sabemos também quem foi que o curou. Ele é maior de idade; perguntem, e ele mesmo poderá explicar.
22 Ri keke role minmina kurumea, keke mataue reke taoamugmuga kae Iurame. Ta reke taoamugmuga kae Iurame keke potopita tapu roma, ngaroma agau te nge turupote lonapatokonangana te Iesus roma ka i ae Karais, na ri ngeke pulimalage lagapotu nga sinagog.
22 Os pais disseram isso porque estavam com medo, pois os líderes judeus tinham combinado expulsar da sinagoga quem afirmasse que Jesus era o Messias .
23 Minmina nae tamana bae naname keke role roma, “Miau ngaka ballage, ta i ke bollau tapu.”
23 Foi por isso que os pais disseram: “Ele é maior de idade; perguntem a ele.”
24 Ngarume nae Parisiome keke kiu muni ka apanung laeala e pala na matana kanname ke su, na keke role kia roma, “Ngo role ka kaomannmannangana nge Nutu raguna. Mangng ka lomangngmatana roma, agau laeala ka i a agau a baingana soali.”
24 Então os líderes judeus chamaram pela segunda vez o homem que tinha sido cego e disseram: — Jure por Deus que você vai dizer a verdade. Nós sabemos que esse homem é pecador.
25 Na i ke ala rea roma, “Iau ka sana laumatana, ka i a agau a baingana soali o ke sa. Iau ka laumatana ka oru kena mana roma, pala na matau kanname ke su ava sonrau na iau ka kelkela.”
25 Ele respondeu: — Se ele é pecador, eu não sei. De uma coisa eu sei: eu era cego e agora vejo!
26 Ka baina ri keke ballage roma, “Ke kuma ka taru nge one? Ke papea matang kanname mina ngaetai?”
26 — O que foi que ele fez a você? Como curou você da cegueira? — tornaram a perguntar.
27 Na i ke ala rea roma, “Ka role paka miau tapu ava ka sana ka longo. Ke meimia na kaka bai ta longa muni? Kaka bai ta leleng miau ra barangalele ra kanna bole ae?”
27 O homem respondeu: — Eu já disse, e vocês não acreditaram. Por que querem ouvir isso outra vez? Por acaso vocês também querem ser seguidores dele?
28 Ka ina ri ke longe pangamologangana nginngina na keke rolebainga kia ba keke role kia roma, “Ka one a barangalele a kanna, ava ka mangng ra barangalele rae Moses kanna.
28 Então eles o xingaram e disseram: — Você é que é seguidor dele! Nós somos seguidores de Moisés.
29 Mangng ka lomangngmatana roma Nutu ke pamologa te Moses, ava agau laeala, ka sana lomangngmatana roma i ke pa nga ine ngaetai.”
29 Sabemos que Deus falou com Moisés; mas este homem, nós nem mesmo sabemos de onde ele é.
30 Na apanung laeala ke ala rea roma, “Ka magio kau raumana nga oraekia! Miau ka sana lomiaumatana ka ine pa ngia, ava i ke papea matau kanname.
30 Ele respondeu: — Que coisa esquisita! Vocês não sabem de onde ele é, mas ele me curou.
31 Ita ka loramatana roma, Nutu ke sane longlongo ta ragau ra baingareame ke sosoali. Ke sa. Ke longlongo ta agau e matautaue be lolakurumea lonangana.
31 Sabemos que Deus não atende pecadores, mas ele atende os que o respeitam e fazem a sua vontade.
32 Ka sana ragau ke longe pangamologa te minakai pala ina agau te papea agau matana kanname ora naname toapisigia ka matana kanna sungana.
32 Desde que o mundo existe, nunca se ouviu dizer que alguém tivesse curado um cego de nascença.
33 Taroma agau laeala sane te pa nge Nutu, na ale sane te kuma ka otte.”
33 Se esse homem não fosse enviado por Deus, não teria podido fazer nada.
34 Ka ine role minmina, na ri keke role kia ka iukereangana kia roma, “Bainga reke sosoali keke ponu nge one inae name toapisigi one, ba ko roma ono bai ta pangalomatana mangng ae? Ke sa bavakena!” Na keke pulimalage lagapotu.
34 Eles disseram: — Você nasceu cheio de pecado e é você que quer nos ensinar? E o expulsaram da sinagoga.
35 Nae Iesus ke longe ineke pulimalage apanung laeala lagapotu. Ba ka ine kalipa kia, na i ke role kia roma, “Ka longopatokona te Agau Tuna, o ke sa?”
35 Jesus ficou sabendo que tinham expulsado o homem da sinagoga . Foi procurá-lo e, quando o encontrou, perguntou:
36 Na apanung laeala ke ballage roma, “Avolau, tai ka i ae Agau Tuna a one rorole te? Onto panana kia, nga baina nga laupatokona te i.”
36 Ele respondeu: — Senhor, quem é o Filho do Homem para que eu creia nele?
37 Nae Iesus ke role kia roma, “Ikia o elle gialgiala, ba bole i ke pamolloga te one.”
37 Jesus disse:
38 Na apanung laeala ke role roma, “Avolau, ka laupatokona te one!” Na i ke umma ta parong banu ka kiningpataengana kae Iesus giana.
38 — Eu creio, Senhor! — disse o homem. E se ajoelhou diante dele.
39 Bae Iesus ke role roma, “Iau ka atupisigi ta mogalo laekia e ngape ta kumangng ka kalingnana, ta baina ragau ra matarea kanname ke su ngeke kelkela ba ragau ra matarea kanname ke kelkela ngeke lele ra matasu.”
39 Então Jesus afirmou:
40 Ka inae Parisio palu reke momo kala nge i ke longe pangamologangana nginngina, na keke ballage roma, “Ko rorole roma, ka mangng ra matasu bole ae?”
40 Alguns fariseus que estavam com ele ouviram isso e perguntaram: — Será que isso quer dizer que nós também somos cegos?
41 Nae Iesus ke ala rea roma, “Ngaroma matamiau kanname ngeke su, na baingamiaume sane ngeke sosoali. Ava sonrau na kaka role roma, kaka kelkela. Minmina na baingamiaume reke sosoali keke momo tale.”
41 — Se vocês fossem cegos, não teriam culpa! — respondeu Jesus. — Mas, como dizem que podem ver, então continuam tendo culpa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.