Atos 9

Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Ava ka kae nginngina tale nae Sol ke tointa barangalele rae Iesus karea ta i balingi rea. Ba bole i ke loa ta piris e kapunu
1 Enquanto isso, Saulo ainda respirava ameaças de morte contra os discípulos do Senhor. Dirigindo-se ao sumo sacerdote,
2 na ke ballage ta lau re ta loanga ki ta re kapunu nga sinagogme ngallo ngae Ramaskus, ta baina ngaroma i nge kalipa ka rapanung ba ravale bole ra loreapatokona ta Pamau E Loa Te Nutu nangina, na nge lau rea ba nge ravugaliu rea tae Ierusalem.
2 pediu-lhe cartas para as sinagogas de Damasco, de maneira que, caso encontrasse ali homens ou mulheres que pertencessem ao Caminho, pudesse levá-los presos para Jerusalém.
3 Na ka inae Sol lola tae Ramaskus ave lele kokoro, na ka pannasa mana na olamana te ke killama nga tava ka taliungatotokalangana kia.
3 Em sua viagem, quando se aproximava de Damasco, de repente brilhou ao seu redor uma luz vinda do céu.
4 Minmina na i ke pupupisigi ta mogalo ba ke longe kaling ine rorole kia roma, “Sol! Sol! Ke meimia o umma ta pangamiralali iau?”
4 Ele caiu por terra e ouviu uma voz que lhe dizia: "Saulo, Saulo, por que você me persegue? "
5 Nae Sol ke ballage roma, “Avolau, on aetai ikolong?” Na i ke ale roma, “Ka iau ae Iesus a one umma ta pangamiralali iau.
5 Saulo perguntou: "Quem és tu, Senhor? " Ele respondeu: "Eu sou Jesus, a quem você persegue.
6 Ava one ngo sigipaga ba ngo loalu ta maga kunna e bollau, na ko la longnge ora iau matea ta one kumangng kia.”
6 Levante-se, entre na cidade; alguém lhe dirá o que você deve fazer".
7 Na ragau reke tatao kala nge Sol keke meisinsi nga inaeala ka kaorea maena logongongana kerea. Keke longe kaling maina, ava ri ke sane ke kele agau te.
7 Os homens que viajavam com Saulo pararam emudecidos; ouviam a voz mas não viam ninguém.
8 Nae Sol ke sigipaga nga mogalo, ava ka ine kinpole matana kanname na ke sane kele otte. Ka baina keke kampite kamana na keke taoamuga kia tae Ramaskus.
8 Saulo levantou-se do chão e, abrindo os olhos, não conseguia ver nada. E eles o levaram pela mão até Damasco.
9 Na ka kaeme ka ri mologi na matana kanname ke su ba ke sane inu be kani kana.
9 Por três dias ele esteve cego, não comeu nem bebeu.
10 Na barangalele ae Iesus kanna te a giana nge Ananaias ke momo ngae Ramaskus. Bae Iesus Avolau ke kiu te i ngallo nga kelanga roma, “Ananaias!”
10 Em Damasco havia um discípulo chamado Ananias. O Senhor o chamou numa visão: "Ananias! " "Eis-me aqui, Senhor", respondeu ele.
11 Minmina nae Iesus Avolau ke role kia roma, “Ngo loa ta bale ae Iuras e momo nga pamau eke patoe kae Pamau E Tupu, na ngo ballaga ta agau te e ngae Tarasus a giana nge Sol iala. I ke kavkava,
11 O Senhor lhe disse: "Vá à casa de Judas, na rua chamada Direita, e pergunte por um homem de Tarso chamado Saulo. Ele está orando;
12 ba ngallo nga kelanga i ke kele agau a giana nge Ananaias ke atulu na ke pulipaia kamaname nge i ta baina i nge kela muni.”
12 numa visão viu um homem chamado Ananias chegar e impor-lhe as mãos para que voltasse a ver".
13 Avae Ananaias ke ale roma, “Avolau, iau ka longe turung papatu reke ture agau laeala kumangngana ine bavaia oru papatu reke sosoali ta ragau rae one reke tupu ngae Ierusalem.
13 Respondeu Ananias: "Senhor, tenho ouvido muita coisa a respeito desse homem e de todo o mal que ele tem feito aos teus santos em Jerusalém.
14 Ba i ke atu nasai tae Ramaskus nga gingginga a i rave nga piris re kapunu ta i launge reke kavkave giang.”
14 Ele chegou aqui com autorização dos chefes dos sacerdotes para prender todos os que invocam o teu nome".
15 Avae Iesus Avolau ke role kae Ananaias roma, “Ngo loa, ta iau ka pulia apanung laeala tapu ta i a barangalele ae iau ta i turungu iau ta ra sana ri ra Iura kala nga kelangpatali nga ri, ba ta i turungu iau ta Iurame bole.
15 Mas o Senhor disse a Ananias: "Vá! Este homem é meu instrumento escolhido para levar o meu nome perante os gentios e seus reis, e perante o povo de Israel.
16 Ba iau ka la pangapanaunge ka miralali ra i la ravungu rea nga ine nge turu iau ta ragau.”
16 Mostrarei a ele o quanto deve sofrer pelo meu nome".
17 Minmina nae Ananaias ke loa na ke lu lakallo ta bale laeala a Sol momo ngia. Na i ke pulipaia kamaname nge Sol ba ke role kia roma, “Kolingau ae Sol, Iesus Avolau ore lele nge one nga pamau ka ino tatu nasai ke ba iau ta baina one ngo kela muni bae Kannu E Tupu nge ponu nge one.”
17 Então Ananias foi, entrou na casa, impôs as mãos sobre Saulo e disse: "Irmão Saulo, o Senhor Jesus, que lhe apareceu no caminho por onde você vinha, enviou-me para que você volte a ver e seja cheio do Espírito Santo".
18 Na ka pannasa mana na ore basema lea konname keke pupu nga Sol matana kanname, na i ke kela muni. Minmina na i ke sigipaga na keke pamagoea.
18 Imediatamente, algo como escamas caiu dos olhos de Saulo e ele passou a ver novamente. Levantando-se, foi batizado
19 Na ngarume ka ine kani tapu, na mirana ke lele gingging muni.
19 e, depois de comer, recuperou as forças. Saulo passou vários dias com os discípulos em Damasco.
20 Ba ka kae nginngina na i ke paturu ta pulingmalagange pangamologa e te Iesus ngallo nga sinagogme roma, “Iesus ka i ae Nutu tuna.”
20 Logo começou a pregar nas sinagogas que Jesus é o Filho de Deus.
21 Na ragau kinung reke longe pangamologangana keke magio ba keke paliballaga rea roma, “Aekia ka i a agau ame baisolalia re ngae Ierusalem reke kavkave gia laekia ae Iesus, o ke sa? Ita kaka roma i e atu nasai ta launga rea ba loangagaliu kerea ta piris re kapunu.”
21 Todos os que o ouviam ficavam perplexos e perguntavam: "Não é ele o homem que procurava destruir em Jerusalém aqueles que invocam este nome? E não veio para cá justamente para levá-los presos aos chefes dos sacerdotes? "
22 Avae Sol pulingmalagangana ka pangamologa ke umma ta leleng gingging raumana. Ba turungpotanganame kae Iesus roma, ka i ae Karais, keke baikaovalala kae Iura reke momo ngae Ramaskus.
22 Todavia, Saulo se fortalecia cada vez mais e confundia os judeus que viviam em Damasco, demonstrando que Jesus é o Cristo.
23 Ngarume, ka ina kae papatu ke rongo tapu, nae Iurame keke katukala ba keke potointa ta ri ngeke sapune Sol.
23 Decorridos muitos dias, os judeus decidiram de comum acordo matá-lo,
24 Ava ragau keke ture potongolu laeala te Sol. Nae Iurame keke ella ta maga kunna e bollau kana savanau kaoname ka kaeme ba rigome ta baina ri samungpununge Sol.
24 mas Saulo ficou sabendo do plano deles. Dia e noite eles vigiavam as portas da cidade a fim de matá-lo.
25 Ava ka rigo te na reke lolakurumea Sol keke rave, na keke toatatape ka kasangng lagape nga savanau masina te.
25 Mas os seus discípulos o levaram de noite e o fizeram descer num cesto, através de uma abertura na muralha.
26 Ka ine lele ngae Ierusalem, na i ke ava ta pulingsivala kala nga aposelme. Ava keke mataue kurumea, ri ka sana loreapatokona roma, ka i a barangalele ae Iesus kanna te.
26 Quando chegou a Jerusalém, tentou reunir-se aos discípulos, mas todos estavam com medo dele, não acreditando que fosse realmente um discípulo.
27 Avae Barnavas ke rave ba ke loa kia ta aposelme. Na ke turu pakerea kae Sol ine kele Iesus Avolau nga pamau ba ka inae Iesus Avolau pamologa te i. Ba bole i ke turu pakerea kae Sol ine sane matau ta pulingmalagange pangamologa e te Iesus ngae Ramaskus.
27 Então Barnabé o levou aos apóstolos e lhes contou como, no caminho, Saulo vira o Senhor, que lhe falara, e como em Damasco ele havia pregado corajosamente em nome de Jesus.
28 Minmina nae Sol ke momo kala nge ri ba ke tao ka lonangana ngallo ngae Ierusalem. Ba i ke sane matautau ine pulimalaglage pangamologa e te Iesus.
28 Assim, Saulo ficou com eles, e andava com liberdade em Jerusalém, pregando corajosamente em nome do Senhor.
29 I ke pamolloga ba ke paualle pangamologa kala nga Iura reke pamologa ka kaling ae Girikme, ava ri keke sissilia pamau ta samungpununge.
29 Falava e discutia com os judeus de fala grega, mas estes tentavam matá-lo.
30 Ava ka ina ra lopatokonakana te Karais ke longe ina ra nginngina ke bai ta samungpununge Sol, na keke ravupisigia tae Sisaria. Ba ngarume, na keke baꞌe tae Tarasus.
30 Sabendo disso, os irmãos o levaram para Cesaréia e o enviaram para Tarso.
31 Na nga iname kinung ngallo ngae Iurea, ba Galili, ba Sameria ragau ke sane ke umma ta pangamiralalinge ra lopatokonakana te Karais. Minmina na nga Kannu E Tupu pangaginggingngana kerea ri keke umma ta leleng papatu ka ineke tatao ka mataungareangana kae Nutu.
31 A igreja passava por um período de paz em toda a Judéia, Galiléia e Samaria. Ela se edificava e, encorajada pelo Espírito Santo, crescia em número, vivendo no temor do Senhor.
32 Ka inae Pita taliliu ta maga kunname, na i ke loa ta kelange ragau rae Nutu reke tupu onreke momo ngae Lira bole.
32 Viajando por toda parte, Pedro foi visitar os santos que viviam em Lida.
33 Na nga maga kunna laeala i ke kalipa ka agau te a giana nge Aineas ora mirana mate ba ka sana likina ta i sigingpaga nga nia ka pesingmataname ka ri lima ba mologi.
33 Ali encontrou um paralítico chamado Enéias, que estava acamado fazia oito anos.
34 Ka bainae Pita ke role kia roma, “Aineas, Iesus Karais ke pape one. Ngo sigipaga ba ngo lule nia ae one.” Ka panna laeala mana nae Aineas ke sigipaga.
34 Disse-lhe Pedro: "Enéias, Jesus Cristo vai curá-lo! Levante-se e arrume a sua cama". Ele se levantou imediatamente.
35 Na ragau karolu re ngae Lira bae Seron keke kele agau laeala, na keke lele ra lopatokonakana te Karais Avolau.
35 Todos os que viviam em Lida e Sarona o viram e se converteram ao Senhor.
36 Ba ngallo nga maga kunna te a giana kae Iopa ka avale te ora i a barangalele ae Iesus kanna ba ka giana nge Tavita (ba ka ineke kampiliue Tavita ta kaling ae Girikme na keke patoe kae Rokas). Ba avale laeala ke kumkuma ka bainga reke pepe ba ke kalaulaue ragau ra sillolo ka kaeme kinung.
36 Em Jope havia uma discípula chamada Tabita, que em grego é Dorcas, que se dedicava a praticar boas obras e dar esmolas.
37 Ka kae nginngina na soaling ke rave avale laeala ba ke mate. Na ragau keke magoea mirana ba keke pakenoe ngallo nga bale bilingana te e ngailu.
37 Naqueles dias ela ficou doente e morreu, e seu corpo foi lavado e colocado num quarto do andar superior.
38 Nae Iopa ke sane ngatauga ngae Lira. Minmina na ka inae ra lopatokonakana ke longe Pita ine momo ngae Lira, na keke baꞌe pana lua ra panung te i ka pangamologa te roma, “One ngo bolvole ta atung te mangng!”
38 Lida ficava perto de Jope, e quando os discípulos ouviram falar que Pedro estava em Lida, mandaram-lhe dois homens dizer-lhe: "Não se demore em vir até nós".
39 Ka bainae Pita ke sigipaga na ke loakurume rea. Ba ka ine lele, na keke ravupataea ta bale bilingana e ngailu. Na ra nareatale memena kinung ke matepatali rea keke maistaliue Pita, na keke tantani ba keke pakosininge Pita ka lungapaga re ngallo ba lungapaga re ngapotu onrae Rokas kuma ki ine momo mauli tale.
39 Pedro foi com eles e, quando chegou, foi levado para o quarto do andar superior. Todas as viúvas o rodearam, chorando e mostrando-lhe os vestidos e outras roupas que Dorcas tinha feito quando ainda estava com elas.
40 Avae Pita ke bamalage ri kinung lagapotu na ke parovanu ka banungkiame, ba ke kave Nutu. Minmina na i ke kampiliu ta lavusa na ke role roma, “Tavita, ngo sigipaga.” Na avale laeala matana kanname keke kinpola, ba ka ine kele Pita na i ke sigipaga ka tarangana.
40 Pedro mandou que todos saíssem do quarto; depois, ajoelhou-se e orou. Voltando-se para a mulher morta, disse: "Tabita, levante-se". Ela abriu os olhos e, vendo Pedro, sentou-se.
41 Bae Pita ke kalaꞌe kamana ta kalaunge ta i meising nga kaename. Na ke kiu kinunge ragau rae Nutu reke tupu kala nga ravale ra nereatale memena ke matepatali rea, ba ke ulotape avale laeala te ri ka maulingngana.
41 Tomando-a pela mão, ajudou-a a pôr-se de pé. Então, chamando os santos e as viúvas, apresentou-a viva.
42 Na pangamologa e role ta ollaeala e lele ke loa kalaoka ta iname kinung ngallo ngae Iopa. Minmina na ragau papatu ka loreapatokona te Iesus Avolau.
42 Este fato se tornou conhecido em toda a cidade de Jope, e muitos creram no Senhor.
43 Bae Pita ke mommo ngae Iopa ka kae palu kala nga agau te a giana nge Saimon ora i a agau e kumkuma ka oru palu ka bulmakau patuname.
43 Pedro ficou em Jope durante algum tempo, com um curtidor de couro chamado Simão.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.