1 Coríntios 12
Piunga Ba Bonga A Pau (MEE) vs NVT
1 Kolingau memena, gialgiala na iau ka bai ta rolenge pangamologa e ta tunga rae Kannu E Tupu tungu rea, ba iau ka matea ta nga lomiaumatana ki.
1 Agora, irmãos, quanto à sua pergunta sobre os dons espirituais, não quero que continuem confusos.
2 Miau ka lomiaumatana tapu roma, pala, ka ina miau ka momo nga osuguna tale, na kaka taoptaopa nga pamau matantana kurumea nutu ra goanga ra sana maulingarea.
2 Vocês sabem que, quando ainda eram pagãos, foram conduzidos pelo caminho errado e levados a adorar ídolos mudos.
3 Minmina na iau ka matea ta miau nga lomiaumatana roma, agau a Kannu Ae Nutu taoamugmuga kia ke sane nge role roma, “Iesus ke soali.” Ba bole, agau a Kannu E Tupu momo ngallo nge i mana, nge role roma, “Iesus ka i ae Avolau.”
3 Por isso, quero que compreendam que ninguém que fala pelo Espírito de Deus amaldiçoa Jesus, e ninguém pode dizer que Jesus é Senhor a não ser pelo Espírito Santo.
4 Ka tunga matantana rae Kannu E Tupu tungu rea, ava ka i ae Kannu kena mana.
4 Existem tipos diferentes de dons espirituais, mas o mesmo Espírito é a fonte de todos eles.
5 Ba bole, pamau matantana keke momo ta kumangng ka kumangng ae Avolau kanna, ava ka i ae Avolau kena mana.
5 Existem tipos diferentes de serviço, mas o Senhor a quem servimos é o mesmo.
6 Ba ka gingginga matantana nga kumangng, ava ka i a Nutu kena mana e kumkuma ka kumangng nginngina kinung nga ragau karolu.
6 Deus trabalha de maneiras diferentes, mas é o mesmo Deus que opera em todos nós.
7 Nutu ke papotpote Kannu E Tupu kumangngana nga agau kenakena, ta baina ri kinung ngeke rave kalaunga.
7 A cada um de nós é concedida a manifestação do Espírito para o benefício de todos.
8 I ke tunge pangamologa a i a lomatana e kalaumasia ragau ta agau te kurumea Kannu E Tupu kumangngana ngallo nga agau laeala. Ba ke tunge pangamologa a i a lomatana orae Nutu mana lonamatana kia ta agau tetoto kurumea Kannu laeala mana kumangngana ngallo nge i.
8 A um o Espírito dá a capacidade de oferecer conselhos sábios, a outro o mesmo Espírito dá uma mensagem de conhecimento especial.
9 Agau tetoto ke rave lopatokona e gingging kurumea Kannu laeala mana kumangngana ngallo nge i. Ba agau tetoto ke rave tunga re nga pangapenge ragau mirareame kurumea Kannu kena laeala mana kumangngana ngallo nge i.
9 A um o mesmo Espírito dá grande fé, a outro o único Espírito concede o dom de cura.
10 Ba agau tetoto ke rave gingginga ta i kumangng ka killa reke bollalau, ba te muni ka kana ka tunga e nga tonge Nutu kaona. Ba agau tetoto ke rave lomatana ta baina i nga lonamatanamasi ka kannu reke pa nge Nutu ba kannu re sane ke pa nge Nutu. Agau tetoto ka kana ka tunga e nga pangamologa ka kaling matantana, ba te muni ke rave tunga ta i kamongpiliunge kaling matantana nginngina, ta baina ragau nga loreamatana ka taru ra ri ke rorole tao.
10 A um ele dá o poder de realizar milagres, a outro, a capacidade de profetizar. A outro ele dá a capacidade de discernir se uma mensagem é do Espírito de Deus ou de outro espírito. A outro, ainda, dá a capacidade de falar em diferentes línguas, enquanto a um outro dá a capacidade de interpretar o que está sendo dito.
11 Ka Kannu kena mana e kumkuma ka oru nginngina kinung, ba i ke tungtungu rea ta agau kenakena kurumea i muni lonangana mana.
11 Tudo isso é distribuído pelo mesmo e único Espírito, que concede o que deseja a cada um.
12 Iau nga toe ka agau mirana. Agau mirana ka i kena, ava mira laeala ka rina papatu. Ba bole ina nginngina ka ri papatu, ava keke momo nga mira kena mana. Ka tongana kena mana ma inae Nutu pulisivala ita ra ragau papatu ngallo nga mira kena mana. Ke pulisivala ita nga Karais mirana.
12 O corpo humano tem muitas partes, mas elas formam um só corpo. O mesmo acontece com relação a Cristo.
13 Palu re nge ita ka ri ra Iura, ba palu ka sana ri ra Iura. Ba palu re nge ita ka ri ra kumangngatulu ra ragau pattoto kanrea, ba palu ke sa. Ka ita ra ragau matantana, ava ka inae ita ka rave pangamagoe, nae Kannu Ae Nutu a i a kena mana ke pulisivala ita kinung ngallo nga mira kena mana. Ke pulisivala ita nga Karais mirana. Ba ita kinung kaka rave Kannu kena mana laeala a Nutu tunge.
13 Alguns de nós são judeus, alguns são gentios, alguns são escravos e alguns são livres, mas todos nós fomos batizados em um só corpo pelo único Espírito, e todos recebemos o privilégio de beber do mesmo Espírito.
14 Iau nga toe ka agau mirana muni. Agau mirana ka sana ina kena mana. Ke sa. Ka rina papatu.
14 De fato, o corpo não é feito de uma só parte, mas de muitas partes diferentes.
15 Na ngaroma agau laeala kaena nge role roma, “Ka sana iau a mira laekia inte, ta ka sana iau a kamana,” na pangamologa laeala sana nga kaomannmanna kia kurumea agau kaena ka i a agau laeala mirana inte.
15 Se o pé diz: “Não sou parte do corpo porque não sou mão”, acaso, por isso, deixa de ser parte do corpo?
16 Ba muni, ngaroma agau longana nge role roma, “Ka sana iau a mira laekia inte, ta ka sana iau a matana kanna,” na pangamologa laeala sana nga kaomannmanna kia kurumea agau longana ka i a agau laeala mirana inte
16 E se a orelha diz: “Não sou parte do corpo porque não sou olho”, será que, por isso, deixa de ser parte do corpo?
17 Ngaroma agau mirana nga i a matana kanna mana, na i ke la maingamia ka longana? Ba ngaroma nga i a longana mana, na i ke la maingamia ka singongana?
17 Se o corpo todo fosse olho, como vocês ouviriam? E, se o corpo todo fosse orelha, como sentiriam o cheiro de algo?
18 Ke sane minmina. Nutu ke palle agau mirana iname nga mallerea kenakena kurumea i muni lonangana.
18 Mas nosso corpo tem muitas partes, e Deus colocou cada uma delas onde ele quis.
19 Ngaroma ri kinung nga ri ra mira ina kena mana, na agau ke la maingamia ka mirana?
19 O corpo deixaria de ser corpo se tivesse apenas uma parte.
20 Minmina na mira ka rina papatu, ava ka i a mira kena mana.
20 Assim, há muitas partes, mas um só corpo.
21 Agau matana kanna nga manenasa roleng ka kamana roma, “Lo ngo lao, ta iau ka kuma ka orume kinung tapu!” Ba agau kunna nga manenasa roleng ka kaena roma, “Lo ngo lao, ta iau ka kuma ka orume kinung tapu!”
21 O olho não pode dizer à mão: “Não preciso de você”. E a cabeça não pode dizer aos pés: “Não preciso de vocês”.
22 Ke sane minmina. Ba bole, agau mirana ina ra ita ka role roma, ke sane ke gingging, kumangngareame keke bollau raumana ngallo nga mirarame.
22 Ao contrário, algumas partes do corpo que parecem mais fracas são as mais necessárias.
23 Ba ina ra ita ka role roma, ke sane ke kela masi, ita kaka kavitutulu rea raumana. Ba ina ra ragau ke sane ke alapaga rea, ita kaka alapagpaga rea raumana,
23 E as partes que consideramos menos honrosas são as que tratamos com mais atenção. Assim, protegemos cuidadosamente as partes que não devem ser vistas,
24 ava ina ra ragau ke alapaga rea, ke sa. Avae Nutu ke pagiue mira iname nga mira kena, ba ke tunge alangapaga e bollau ta ina ra sana karea ka alangpaga.
24 enquanto as mais honrosas não precisam dessa atenção especial. Deus estruturou o corpo de maneira a conceder mais honra e cuidado às partes que recebem menos atenção.
25 I ke kuma minmina ta baina ka sana nga kalingpala nga mira, ava mira iname kinung palingpe ngareangana kerea nga tongarea kena mana.
25 Isso faz que haja harmonia entre os membros, de modo que todos cuidem uns dos outros.
26 Ngaroma mira inte nge kanimaia miralali, na iname kinung ngeke kanimaia miralali kala nge i. Ngaroma mira inte nge rave alangpaga, na iname kinung ngeke sereng kala nge i.
26 Se uma parte sofre, todas as outras sofrem com ela, e se uma parte é honrada, todas as outras com ela se alegram.
27 Minmina na ka miau rae Karais mirana, ba kenakena nge miau ka i a mira inte nga mira laeala.
27 Juntos, todos vocês são o corpo de Cristo, e cada um é uma parte dele.
28 Ba ngaliua nga ra lopatokonakana te Karais, Nutu ke palle ragau nga mallereame minakai roma: Ke pulia aposelme nga malle e kapunu, reke toe Nutu kaona nga malle a lua, ba ra pangalomatanakana nga malle a mologi. Ba ngarume nga ragau nginngina Nutu ke pulia ragau reke umma ka killa reke bollalau, ba ragau ra karea ka tunga re nga pangapenge ragau mirareame, ba ragau reke kalaulaue ragau pattoto, ba ragau ra karea ka tunga re nga taongamuga ka ragau, ba ragau reke pamolloga ka kaling matantana.
28 Deus estabeleceu para a igreja: em primeiro lugar, os apóstolos; em segundo, os profetas; em terceiro, os mestres; depois, os que fazem milagres, os que têm o dom de cura, os que ajudam outros, os que têm o dom de liderança, os que falam em diferentes línguas.
29 Ava ri kinung ka sana ri ra aposel, ke sa, palu mana. Ba ri kinung ka sana ri ra ragau reke toe Nutu kaona, ba ri kinung ka sana ri ra pangalomatanakana. Ba ri kinung ke sane ke umma ka killa reke bollalau.
29 Somos todos apóstolos? Somos todos profetas? Somos todos mestres? Todos nós temos o poder de fazer milagres?
30 Ba ka sana ri kinung ka ri ra ragau ra karea ka tunga re nga pangapenge ragau mirareame, ba ri kinung ke sane ke pamolloga ka kaling matantana. Ba ri kinung ke sane ke rave tunga e nga kamongpiliunge kaling matantana, ta baina ragau nga loreamatana ka taru ra ri ke rorole tao.
30 Todos temos o dom de cura? Todos temos a capacidade de falar em diferentes línguas? Todos temos a capacidade de interpretar o que é dito?
31 Ava miau ngaka materaumane tunga reke bollau raumana nga tunga pattoto.
31 Portanto, desejem intensamente os dons mais úteis. Agora, porém, vou lhes mostrar um estilo de vida que supera os demais.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.