Mateus 16

Got Nga Nambuha Ik Kai (MED) vs NVI

Sair da comparação
NVI Nova Versão Internacional
1 Perisi wu mat kʉn, Sarusi wu mat kʉn, Jisas murum ila rʉk ok, Jisas ei kupa, Got nga kangʉm nda nʉk, oⱡa tʉk muⱡ ila kʉning pilik muⱡ ila uⱡ rʉpndi ti itangga kʉnmin, nʉtʉng.
1 Os fariseus e os saduceus aproximaram-se de Jesus e o puseram à prova, pedindo-lhe que lhes mostrasse um sinal do céu.
2 Wote Jisas ndi, punt ropa nimba mel, “Kona ant ei mana purum ei kʉn, enim ndi, nʉk mel, ‘Muⱡ ei kunt enim ei, kona kai etmba,’ nʉtmin.
2 Ele respondeu: "Quando a tarde vem, vocês dizem: ‘Vai fazer bom tempo, porque o céu está vermelho’,
3 Wote, ipri unt ei kʉn, ‘Mʉkʉlmʉ rumbʉⱡ morum ei kʉn kona romba,’ nitmin. Kona ant mba muna, kona romba ei oⱡa muⱡ ei kandʉk kʉn, tʉk mendʉtmin. Wote enim ndi, akup penim uⱡ mbʉ kandʉk, tʉk mindi namindʉtmʉn.
3 e de manhã: ‘Hoje haverá tempestade, porque o céu está vermelho e nublado’. Vocês sabem interpretar o aspecto do céu, mas não sabem interpretar os sinais dos tempos!
4 Enim uⱡ kit mbʉ etʉk, Got pep rui nʉri wamp mbʉ ye! Na uⱡ rʉpndi ti itamba kʉnmin ninmin ei? Ei mon! Got ndi, Jona kʉn uⱡ rʉpndi itim ei mel, na uⱡ rʉpndi ti, wote itamba kʉning,” nitim. Ei mel nimba pendpa, wu ni kʉⱡ wak ropa kelpa purum.
4 Uma geração perversa e adúltera pede um sinal miraculoso, mas nenhum sinal lhe será dado, a não ser o sinal de Jonas". Então Jesus os deixou e retirou-se.
5 Wote Jisas kʉn, elim nga kitip kʉni wu ni kʉⱡ kʉn, num Galili poⱡa rok noi orunga purung. Wote, rʉng nuing ei nga bret mat, mek pi naprʉng.
5 Indo os discípulos para o outro lado do mar, esqueceram-se de levar pão.
6 Wote Jisas ndi, wu kʉⱡ kundpa nimba mel, “Enim Perisi na, Sarusi wu kʉⱡ nga Yis ei nga, tʉk mendʉk muⱡʉi!” nitim.
6 Disse-lhes Jesus: "Estejam atentos e tenham cuidado com o fermento dos fariseus e dos saduceus".
7 En enim ol tek nʉk int yant etʉk nʉk mel, “I nʉnʉm, ei nambuⱡ emel, tʉn bret ti, mep ui nawʉnmʉn ei nga ninim nda?” nʉtʉng.
7 E eles discutiam entre si, dizendo: "É porque não trouxemos pão".
8 Wu kʉⱡ nʉtʉng ik ni, Jisas tʉpa mendpa waldpa nimba mel, “Enim bret ti, mek ui nawʉng ei nga, nambuⱡ emel, ol wal tenmin? Enim Got kʉn mondʉk pʉtmʉn ei, ronduⱡ pi naprʉm kant ei ka!
8 Percebendo a discussão, Jesus lhes perguntou: "Homens de pequena fé, por que vocês estão discutindo entre si sobre não terem pão?
9 Enim tʉk mindi namindʉnmʉn ye? Na bret 5 kʉⱡ puk rop nguⱡmba wu 5000 rʉng endʉtʉng. Wote, rʉng mana titim ei, kowa wal namba iti rok peka rondrʉng ye?
9 Ainda não compreendem? Não se lembram dos cinco pães para os cinco mil e de quantos cestos vocês recolheram?
10 Muna bret 7 kʉⱡ ila, wu 4000 rʉng endʉtʉng. Wote, rʉng norung mana titim ei, kowa wal namba iti rok peka rondrʉng ye?
10 Nem dos sete pães para os quatro mil e de quantos cestos recolheram?
11 Na bret mendpʉⱡ ei nga ik ti, ni nanʉnt. Ei nambuⱡ emel, pilik kun iti natʉnmʉn? Enim Perisi na, Sarusi wu kʉⱡ nga yis ei, tʉk mendʉk muⱡʉi!” nitim.
11 Como é que vocês não entendem que não era de pão que eu estava lhes falando? Mas tomem cuidado com o fermento dos fariseus e dos saduceus".
12 I nitim ila, kitip kʉni wu ni kʉⱡ, yis bret ila mundʉrmʉn ei nga ni nʉndʉtʉm. Ya Perisi na, Sarusi wu kʉⱡ nga, ik mong wamp mbo endʉtmin kʉⱡ nga, tʉk mendʉk muⱡeing nimba nitim ik ei, akil tek pilik kun etʉng.
12 Então entenderam que não estava lhes dizendo que tomassem cuidado com o fermento de pão, mas com o ensino dos fariseus e dos saduceus.
13 Jisas kʉn, elim nga kitip kʉni wu kʉⱡ kʉn puk, Sesariya nga kona peng Pilipai nga tetʉm kona tila puk molk, elim nga kitip kʉni wu kʉⱡ, waldpa nimba mel, “Wamp mbʉ ndi, Muⱡʉl Wu Kupa ei, kundʉk wu nam ninmin?” nitim.
13 Chegando Jesus à região de Cesaréia de Filipe, perguntou aos seus discípulos: "Quem os homens dizem que o Filho do homem é? "
14 Wu nimbʉ ndi, punt rok nʉk mel, “Wamp mat ndi, wamp nu tindi wu Jon ninmin mat ndi, wu Ilaija ninmin mat ndi, wu Jerimaiya muna, painui wu ti ninmin,” nʉtʉng.
14 Eles responderam: "Alguns dizem que é João Batista; outros, Elias; e, ainda outros, Jeremias ou um dos profetas".
15 “Wote enim ndi, na wu nam ninmin?” nimba wu ni kʉⱡ wuldʉtʉm.
15 "E vocês? ", perguntou ele. "Quem vocês dizem que eu sou? "
16 Wote, Saimon Pita ndi, ik punt ropa nimba mel, “Nim Wu Kraist, nim kont moⱡpa, mint pi Wu Got ei nga Kangʉm,” nitim.
16 Simão Pedro respondeu: "Tu és o Cristo, o Filho do Deus vivo".
17 Ni kʉn, Jisas ndi, ik punt ropa nimba mel, “Wu Jon kangʉm Saimon ye! Got ndi, nim memp pindilinga, nim ik kupa nʉn. Ya mʉi kona ila wamp ti nga ronduⱡ tila tʉkʉn, ni nanʉn mon. Ik nʉn ei, na nga muⱡ kona Wu Tipam ei ndi, nim nimba nguⱡnga nʉn.
17 Respondeu Jesus: "Feliz é você, Simão, filho de Jonas! Porque isto não lhe foi revelado por carne ou sangue, mas por meu Pai que está nos céus.
18 Ei kʉn, Pita ei, nim ik kupa ei kundʉp nʉnt, nim ku mel muⱡana, ku pol ila na nga manga wingti ei, rʉⱡimp wamp mbʉ, tʉp oⱡa ndup mundimp. Wote, wamp kul uⱡ ei ndi, manga wingti ei ropa mana ndui nandʉmba.
18 E eu lhe digo que você é Pedro, e sobre esta pedra edificarei a minha igreja, e as portas do Hades não poderão vencê-la.
19 Muⱡ ila tʉpa mumuk rui kona ei nga kumba ki kʉⱡ, nim nguimp. Nim ndi, ya mʉi kona ila mi run uⱡ mbʉ, oⱡa muⱡ kona ila mi ku romba. Ya mʉi kona ila, kapⱡa nin uⱡ mbʉ, oⱡa muⱡ ila kapⱡa ku nimba,” nitim.
19 Eu lhe darei as chaves do Reino dos céus; o que você ligar na terra terá sido ligado nos céus, e o que você desligar na terra terá sido desligado nos céus".
20 I nimba, kitip kʉni wu ni kʉⱡ kundpa, wamp ti kandʉk, elim Kraist ei, ni nʉnʉi nitim.
20 Então advertiu a seus discípulos que não contassem a ninguém que ele era o Cristo.
21 Ui ni kʉn, puⱡ mondpa, elim nga kitip kʉni wu ni kʉⱡ kʉn, nimba mot ndupa, na wi Jerusalem pamba rʉp wu na, wu peng mumuk na, mi ik mbo wu na mbʉ nga ki pol ila mindil mam nomp, wote rok kundangina, rumbʉⱡ raldika omba pangga! Wote Got ndi, ⱡoporpa kont mundʉmba.
21 Desde aquele momento Jesus começou a explicar aos seus discípulos que era necessário que ele fosse para Jerusalém e sofresse muitas coisas nas mãos dos líderes religiosos, dos chefes dos sacerdotes e dos mestres da lei, e fosse morto e ressuscitasse no terceiro dia.
22 Wote Pita ndi, ik ni pilpa, Jisas ʉldʉ tila ekit tʉpa, ik ngumba nimba mel, “Nuim ye! Uⱡ mbʉ nim kʉn omba ei, Got ndi, pendpa kilangga. Nin uⱡ mbʉ, nim kʉn omba pi nʉpangga!” nitim.
22 Então Pedro, chamando-o à parte, começou a repreendê-lo, dizendo: "Nunca, Senhor! Isso nunca te acontecerá! "
23 Jisas tʉpa ropʉl ropa, Pita ni tʉpa pendpa ik ngumba, “Seitan ye! Na mor ila kelkʉn pa! Nambuⱡ emel, na nga mbi nombuⱡa mam ei imp mon? Nim nga pilkʉn nʉn ik kʉⱡ, Got kʉn ui nawʉnʉm mon. Nim wamp nga numan ila pilkʉn nʉn,” nitim.
23 Jesus virou-se e disse a Pedro: "Para trás de mim, Satanás! Você é uma pedra de tropeço para mim, e não pensa nas coisas de Deus, mas nas dos homens".
24 Jisas ndi, ik ei nimba kʉn, wote elim nga kitip kʉni wu kʉⱡ kundpa nimba mel, “Wamp ti ndi, na kʉn uimp nimba pilim ndam, elim nga mul uⱡ ei wak ropa, elim nga nde peta ei koma ropa, na punt mel kandpa, pep ropa akil tepa wangga!
24 Então Jesus disse aos seus discípulos: "Se alguém quiser acompanhar-me, negue-se a si mesmo, tome a sua cruz e siga-me.
25 Wamp ti ndi, elim nga kont mul uⱡ ei, ambuⱡpa gi ndum ndam, uⱡ nga kʉnt nga kont mul uⱡ ei ti natʉmba. Wote, wamp ti ndi, elim nga mul uⱡ ei na nga nimba wak rom ndam, uⱡ nga kʉnt nga kont mul uⱡ ei tʉmba.
25 Pois quem quiser salvar a sua vida, a perderá, mas quem perder a vida por minha causa, a encontrará.
26 Wamp ti ndi, ya mʉi kona ila mel mbʉ nga etpa nomba, elim nga min ei nimba etpa yant tʉmba. Ei kapⱡa iti natʉmba. Ei kʉn, namba mel mat ndi, int ndupa ngumba, elim nga min ei etpa tʉmba?
26 Pois, que adiantará ao homem ganhar o mundo inteiro e perder a sua alma? Ou, o que o homem poderá dar em troca de sua alma?
27 Muⱡʉl Wu Kupa ei, elim nga anggelo mbʉ kʉn, tipam nga rʉpndi pol ila omba, tʉn wamp mbʉ uⱡ etmin mbʉ mel, punt ropa elpa elpa ngumba.
27 Pois o Filho do homem virá na glória de seu Pai, com os seus anjos, e então recompensará a cada um de acordo com o que tenha feito.
28 Enim ik kupa ei, kundʉp nʉnt, ya wamp mormin mbʉ nga mat, kuⱡi nʉⱡangina, Wu Nuim Mumuk ei, elim nga Tipam nga rʉpndi pol ila Nuim moⱡpa, wangga kʉning,” nitim.
28 Garanto-lhes que alguns dos que aqui se acham não experimentarão a morte antes de verem o Filho do homem vindo em seu Reino".

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.