Atos 5
Got Nga Nambuha Ik Kai (MED) vs VC
1 Wu ti murum, ei nga mbi ei, Ananaiyas, wote ambʉm nga mbi ei, Sapaira nʉtʉng. Wamp raⱡ nga mʉi ti, wu mat ngukʉⱡ, ku moni tʉtʉnggil.
1 Um certo homem chamado Ananias, de comum acordo com sua mulher Safira, vendeu um campo
2 Wote, Ananaiyas ku moni titim nimbʉ nga mat ou ndupa, elim timp nimba tepa ku moni mel wei kʉralt mepa omba, nombuⱡa rung wu ni kʉⱡ ngurum. Uⱡ ei, ambʉm ndi pilpa, kapⱡa nilinga itim.
2 e, combinando com ela, reteve uma parte da quantia da venda. Levando apenas a outra parte, depositou-a aos pés dos apóstolos.
3 Ni kʉn, Pita ndi, Ananaiyas kundpa, nimba mel, “Ananaiyas, nim Seitan ndi, nim nga numan orunga peka ropa moⱡnga, Muⱡnga Wingti ei, kol rokʉn ngukʉn, ku moni mat, ninim ambulkʉn tekʉn morun.
3 Pedro, porém, disse: Ananias, por que tomou conta Satanás do teu coração, para que mentisses ao Espírito Santo e enganasses acerca do valor do campo?
4 Nim unt, mʉi ila ku ti nʉtʉtʉn ei kʉn, mʉi ei nim nga ku. Wote, mʉi ila ku moni titin ei kʉn, ku moni ei nim nga ku. Ei kʉn, nambuⱡ emel, ku moni mbʉ, Got kʉn mint nguimp nʉkʉn, numan raⱡ etkʉn pitin? Nim wamp ti kʉn, ik kol rokʉn, ngui ngʉnggʉrʉn mon. Nim Got kʉn ik kol rokʉn ngurun,” nitim.
4 Acaso não o podias conservar sem vendê-lo? E depois de vendido, não podias livremente dispor dessa quantia? Por que imaginaste isso em teu coração? Não foi aos homens que mentiste, mas a Deus.
5 Wote Ananaiyas ni, ik ni pilpa, tʉngʉnda mint koⱡpa, mboi nitim. Uⱡ itim ni nga pʉtʉng wamp mbʉ, mundmong etʉng.
5 Ao ouvir estas palavras, Ananias caiu morto. Apoderou-se grande terror de todos os que o ouviram.
6 Wote, kang wu mat ndi ok, Ananaiyas nga on ni, tek kom rok, mek puk on etʉng.
6 Uns moços retiraram-no dali, levaram-no para fora e o enterraram.
7 Wote, ant mong raldika omba puⱡnga, Ananaiyas ambʉm ni, uⱡ itim ni, pili napilpa, manga nila murʉk urum.
7 Depois de umas três horas, entrou também sua mulher, nada sabendo do ocorrido.
8 Wote Pita ndi, amp ni, waldpa nimba mel, “Mʉi ila ku moni tʉnggil ei nga ku moni, ya kuraⱡ mint mendpʉⱡ ei?” nitim. Wote amp ndi, ik punt ropa, nimba mel, “Wote int kʉⱡ mint, ei ka!” nitim.
8 Pedro perguntou-lhe: Dize-me, mulher. Foi por tanto que vendestes o vosso campo? Respondeu ela: Sim, por esse preço.
9 Wote Pita ndi, amp ni kundpa nimba mel, “Nambuⱡ emel, nim kʉn, nim nga wanim raⱡ, Nuim ei nga Muⱡnga ei, oⱡa tʉkʉⱡ kanʉnggil. Nim nga wanʉm mek puk, on eng wu kʉⱡ ndi, yant ok, nim nga on ei, akup mek ping ei nga keta puⱡ puⱡ ila, nokundʉk mormin,” nitim.
9 Replicou Pedro: Por que combinastes para pôr à prova o Espírito do Senhor? Estão ali à porta os pés daqueles que sepultaram teu marido. Hão de levar-te também a ti.
10 Wote tʉngʉnda mint, amp ni, Pita nga kʉmp puⱡ ila koⱡpa, mboi nitim. Kang wu ni kʉⱡ, ruk ok kandrung ei, amp ni, kurum ila, on ni tʉk mek ekit puk, wam on etʉng wʉng ila angʉndʉtʉng.
10 Imediatamente caiu aos seus pés e expirou. Entrando aqueles moços, acharam-na morta. Levaram-na para fora e a enterraram junto do seu marido.
11 Wote kona ila, Got nga rapa tenda wamp kʉn, wote wamp wei mat kʉn, uⱡ itim ei nga pʉtʉng wamp mbʉ pora, mundmong minal etʉng.
11 Sobreveio grande pavor a toda a comunidade e a todos os que ouviram falar desse acontecimento.
12 Uⱡ rʉpndi wamp kʉni nakʉndʉmʉn mat, Jisas nga nombuⱡa rung wu nimbʉ ndi, wamp morung nimbila etʉng. Nuim ei, mondʉk pʉtmʉn wamp nimbʉ, numan omba tenda puⱡnga ok, Solomon nga kʉpkʉ titim kona nila mou rorung.
12 Enquanto isso, realizavam-se entre o povo pelas mãos dos apóstolos muitos milagres e prodígios. Reuniam-se eles todos unânimes no pórtico de Salomão.
13 Wote, mondpa pili wamp mbʉ nga ekit orunga, wamp rʉⱡaip elpa nimbʉ ndi, kaip minal nʉndʉtʉng. Ei wote, ekit orunga wamp mou morung wamp rʉⱡaip elpa mbʉ nga mat, ruk ui nawʉrʉng.
13 Dos outros ninguém ousava juntar-se a eles, mas o povo lhes tributava grandes louvores.
14 Wote, mondpa pili wamp mou rorung nila wu kep, amp kep, wamp kont nga, minal rukʉr oⱡungina, mondpa pili wamp mou ei mam itim.
14 Cada vez mais aumentava a multidão dos homens e mulheres que acreditavam no Senhor.
15 Nombuⱡa rʉng wu kʉⱡ nga kongun etʉng puⱡ ila kui wamp mbʉ, nombuⱡa mam mbila mek ekit ok, muⱡ kombilik pendʉk, Pita nga min ei ndi, ropa rʉngʉndangga, kui mbʉ pora nangga, nʉk etʉng.
15 De maneira que traziam os doentes para as ruas e punham-nos em leitos e macas, a fim de que, quando Pedro passasse, ao menos a sua sombra cobrisse alguns deles.
16 Ei kʉn, wamp ou ndupa, Jerusalem kona peng ila nondpa tetʉm kona peng mbila petmin wamp mbʉ nga, en enim nga kui rurum wamp mbʉ kʉn, wote kur kit rukʉr orunga murum wamp nimbʉ, mek orung. Wamp nimbʉ pora, etpa kai mundrum.
16 Também das cidades vizinhas de Jerusalém afluía muita gente, trazendo os enfermos e os atormentados por espíritos imundos, e todos eles eram curados.
17 Wote, wu pris kuimbal ei kʉn, elim nga rʉp wu mat, Sarusi rʉⱡaip ila mat kunda, nombuⱡa rʉng wu kʉⱡ etʉng uⱡ mbʉ nga wʉlʉk rok, wu kʉⱡ kʉn, uⱡ mat itimin nʉk pʉtʉng.
17 Levantaram-se então os sumos sacerdotes e seus partidários {isto é, a seita dos saduceus} cheios de inveja,
18 Nʉk kʉn, wu kʉⱡ imp molk, tek kan manga ila pendʉtʉng.
18 e deitaram as mãos nos apóstolos e meteram-nos na cadeia pública.
19 — ausente —
19 Mas um anjo do Senhor abriu de noite as portas do cárcere e, conduzindo-os para fora, disse-lhes:
20 — ausente —
20 Ide e apresentai-vos no templo e pregai ao povo as palavras desta vida.
21 Ni kʉn, nombuⱡa rʉng wu ni kʉⱡ, ik ei pilik, kona ranggʉⱡnga unt puk, manga wingti ila wamp mbʉ kʉn, ik mbo puⱡ mondʉk endʉtʉng. Ei kʉn, wu pris kuimbal ei kʉn, elim nga rʉp wu mbʉ kʉn, Jura wu kuimbal mbʉ kʉn, wi rok tʉk mou rok molk, nombuⱡa rung wu kan manga ila petʉng ni kʉⱡ, mek weing nʉtʉng.
21 Obedecendo a essa ordem, eles entraram ao amanhecer, no templo, e puseram-se a ensinar. Enquanto isso, o sumo sacerdote e os seus partidários reuniram-se e convocaram o Grande Conselho e todos os anciãos de Israel, e mandaram trazer os apóstolos do cárcere.
22 — ausente —
22 Dirigiram-se para lá os guardas, mas ao abrirem o cárcere, não os encontraram, e voltaram a informar:
23 — ausente —
23 Achamos o cárcere fechado com toda segurança e os guardas de pé diante das portas, e, no entanto, abrindo-as, não achamos ninguém lá dentro.
24 Wote, manga wingti rup wu kuimbal ei kʉn, wu pris kuimbal mbʉ kʉn, ik kʉⱡ pilik, nombuⱡa rung wu ni kʉⱡ etʉk, eng mel nant nda nʉk, numan ou nduk pʉtʉng.
24 A essa notícia, os sumos sacerdotes e o chefe do templo ficaram perplexos e indagaram entre si sobre o que significava isso.
25 Ei kʉn, wu ti ndi omba, nimba mel, “Enim pinmin ye! Enim nga kan ngʉk pendʉng wu nimbʉ, manga wingti ila wamp ik mbo endʉk mormin ei ka!” nitim.
25 Mas, nesse momento, alguém transmitiu-lhes esta notícia: Aqueles homens que metestes no cárcere estão no templo ensinando o povo!
26 Wote, rʉp wu kuimbal ni kʉn, elim nga el wu nimbʉ kʉn, puk nombuⱡa rung wu nimbʉ, tek mek orung. Puk ting etʉk kʉn, ronduⱡ mundʉk uⱡ ti, iti natʉtʉng. Ei nambuⱡ emel, ronduⱡ mundʉp nimin ndam, wamp mbʉ ndi, en enim ku ndi ruing nʉk pʉtʉng.
26 Foi então o comandante do templo com seus guardas e trouxe-os sem violência, porque temiam ser apedrejados pelo povo.
27 — ausente —
27 Trouxeram-nos e os introduziram no Grande Conselho, onde o sumo sacerdote os interrogou, dizendo:
28 — ausente —
28 Expressamente vos ordenamos que não ensinásseis nesse nome. Não obstante isso, tendes enchido Jerusalém de vossa doutrina! Quereis fazer recair sobre nós o sangue deste homem!
29 Pita kʉn, nombuⱡa rung wu kat kʉn, punt rok nʉk mel, “Tʉn Got nga ik ei mendpʉⱡ, pep ruimʉn, wote wamp ti nga mon!
29 Pedro e os apóstolos replicaram: Importa obedecer antes a Deus do que aos homens.
30 Enim ndi, Jisas nde peta ila pendʉk, rok kondrung wu ni, wote tʉn nga anda kouwʉ nimbʉ nga tipam Got elim ndi, ⱡoporpa tʉpa oⱡa mundrum.
30 O Deus de nossos pais ressuscitou Jesus, que vós matastes, suspendendo-o num madeiro.
31 Wote Got ndi, mepa muⱡ kona ila oⱡa mba, elim nga ki mbo orunga, wamp Etpa Ti Wu Nuim ei mundrum. Nambuⱡ emel, wu ei ndi, Isrel wamp mbʉ numan ropʉl rangina wamp mbʉ, nga uⱡ kit mbʉ pendpa kelmba.
31 Deus elevou-o pela mão direita como Príncipe e Salvador, a fim de dar a Israel o arrependimento e a remissão dos pecados.
32 Muⱡnga Wingti tʉn uⱡ kʉndrʉmʉn mbʉ nga pora nimba, mot ndonmun. Tʉn kʉn Got ndi, elim nga ik ei, kum teng wamp mbʉ kʉn, Muⱡnga Wingti ei, wei gem ngurum,” nʉtʉng.
32 Deste fato nós somos testemunhas, nós e o Espírito Santo, que Deus deu a todos aqueles que lhe obedecem.
33 Wu nimbʉ ndi, nombuⱡa rung wu ni kʉⱡ, ik nʉtʉng nimbʉ, pilik popʉⱡ kulk wu ni kʉⱡ, rop kundmin nʉtʉng.
33 Ao ouvirem essas palavras, enfureceram-se e resolveram matá-los.
34 Mi ik mbo wu ti, mbi tek, Gamaliyel nʉtʉng. Wu ei, Perisi wu ei, Moses nga mi ik kʉⱡ, wamp mbʉ mbo rondrum. Wu ei, wamp minal ndi, tʉk ou ndurʉng. Wu ni ndi, wu nuim morung nimbʉ nga kuimp keta ila oⱡa anggilpa, kundpa nimba mel, “Nombuⱡa rʉng wu mbʉ, tʉk pena ndangina, ant mong ralt pena ila muⱡeing,” nitim.
34 Levantou-se, porém, um membro do Grande Conselho. Era Gamaliel, um fariseu, doutor da lei, respeitado por todo o povo.
35 Ei mel elingina, wu Gamaliyel ndi, mukʉr morung wu nimbʉ, kundpa nimba mel, “Enim Isrel wu mbʉ ye! Tʉk pena ndunmin wu kʉⱡ kʉn, uⱡ ti itmin nʉk, pʉlʉng ndam, numan tʉk mondʉk, pilik kun etʉk mint itʉi!
35 Mandou que se retirassem aqueles homens por um momento, e então lhes disse: Homens de Israel, considerai bem o que ides fazer com estes homens.
36 Ei kʉn, enim pʉtmin ni, kot unt mel, Tatiyas ni, wu ei, elim wu nuim ti mor ku, nimba pilpa, wu 400 elim kʉn pep rorung. Wote wu ni, rok kondrung ei kʉn, pep rok andrʉng wu nimbʉ, mbuⱡ mbaⱡ nilimina, kongun etʉng uⱡ nimbʉ, pora nitim.
36 Faz algum tempo apareceu um certo Teudas, que se considerava um grande homem. A ele se associaram cerca de quatrocentos homens: foi morto e todos os seus partidários foram dispersados e reduzidos a nada.
37 Wote wu ei, kurum ni kʉn, gapman ndi, wamp mbi titim ei kʉn, Galili kona wu Juras ndi, oⱡa omba, elim wu nuim ti ku nimba, wamp minal rukʉr tʉpa itim. Wote wu ni, rok konduⱡina kʉn, elim nga pep rok orung wamp nimbʉ, kʉni i ku etʉk, mbuⱡ mbaⱡ nʉtʉng.
37 Depois deste, levantou-se Judas, o galileu, nos dias do recenseamento, e arrastou o povo consigo, mas também ele pereceu e todos quantos o seguiam foram dispersados.
38 Uⱡ ei nga, na akup enim kundʉp nʉnt. Enim wu kʉⱡ kʉn, kʉni nakʉndʉk uⱡ ti iting, ama mon! Wu kʉⱡ, wak rop mundamin peing. Uⱡ enmin kʉⱡ, wamp nga ronduⱡ tila eng ndam, etʉk roⱡ pi nʉping.
38 Agora, pois, eu vos aconselho: não vos metais com estes homens. Deixai-os! Se o seu projeto ou a sua obra provém de homens, por si mesma se destruirá;
39 Wote uⱡ mbʉ, Got nga ronduⱡ ila eng ndam, enim ndi kapⱡa rok, mana ndui nʉnding. Wote, itimin nʉk eng ndam, enim Got kʉn el ruing!” nitim.
39 mas se provier de Deus, não podereis desfazê-la. Vós vos arriscaríeis a entrar em luta contra o próprio Deus. Aceitaram o seu conselho.
40 Wote, wu nuim ila morung nimbʉ, wu Gamaliyel nga ik nitim nila, teng nduk Jisas nga nombuⱡa rung wu nimbʉ, wi rok mukʉr tʉk, tʉmbʉⱡ ndi rok, Jisas nga mbi ila aldpa ik mbo indi, mon nʉk, wak rok mundrung.
40 Chamaram os apóstolos e mandaram açoitá-los. Ordenaram-lhes então que não pregassem mais em nome de Jesus, e os soltaram.
41 Ei nga, Jisas nga nombuⱡa rung wu ni kʉⱡ ndi, wu nuim morung nimbʉ nga manga ni, numan kai pilik, wak rok, pena orung. Ei nambuⱡ emel, Got ndi, pilim ila, tʉn kapⱡa enim. Jisas nga mbi ila mindil tʉk, wote pipil kulk etʉk morung.
41 Eles saíram da sala do Grande Conselho, cheios de alegria, por terem sido achados dignos de sofrer afrontas pelo nome de Jesus.
42 Uⱡ ei nga, rumbʉⱡ ui mbila rʉk rʉk, manga wingti ou ila kep, wamp mang kona mbila kep, wote kona mbila pora, aldpa puⱡ mondʉk, Jisas Wu Kraist, Got nga ngurum wu ei nga Rʉnang Ik Kai mbʉ, mbo rondrung.
42 E todos os dias não cessavam de ensinar e de pregar o Evangelho de Jesus Cristo no templo e pelas casas.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.