Romanos 7

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yejefets, k'efeli'ƚi'm hane'ej in t'ejuyets pekhewe' qu' nenikfe'lets pa'qu' leye'. ¿Me nite' ƚenikfe'li'ƚets na'aj ewi'ƚ jukhew in mexe iƚa'x qa mexe tek'enets pa'qu' nit'ij na'aj ley?
1 Meus irmãos, vocês todos podem compreender muito bem o que vou dizer. Vocês conhecem as leis e sabem que elas só têm poder sobre uma pessoa enquanto essa pessoa está viva.
2 Jitejeyumtshen qeku'nijupi' ek na'aj ley in yit'ijets ne'ej efu iwhe'yele' nite' ƚeke' qu' nili'ij in mexe iƚa'x pa'qu' ƚewhe'ye'ye'. Qa in hats wa'm pa'qu' ƚewhe'ye'ye'tax, pekhe'en qa hats ikik'uifik'i pa' yittaxij pa' ley in t'ejuitaxets pa' ƚewhe'ye'.
2 Por exemplo, a mulher casada está ligada pela lei ao marido enquanto ele estiver vivo; mas, se ele morrer, ela estará livre da lei que a liga ao marido.
3 Qa hik ta'ƚijupi' pe' efu qu' ƚewhe'ye'yi'ij pakhape' in mexente' wa'mtax pa'qu' ƚewhe'ye'ye', ma' qa pekhe'en qa hikpe' pekhewe' ƚenqiyits “wo'oi jukhew.” Qa in hatsƚe wa'm pa'qu' ƚewhe'ye'ye'tax, pekhe'en qa hats ikik'uifik'i pa' yittaxij pa' ley. Ma' qa qu' ƚewhe'ye'yi'ij pakhape' iye qa hats nite' pekhewe' ƚenqiyits “wo'oi jukhew” qe hats wa'm pa' hayiits ƚewhe'ye'tax.
3 De modo que, se ela viver com outro homem enquanto o marido estiver vivo, ela será chamada de adúltera. Mas, se o marido morrer, ela estará legalmente livre e não cometerá adultério se casar com outro homem.
4 Qa hik ejunyejeyi'ƚ iye yejefets, in hats ƚanaxiƚik'uiju' pa' ley qe ta'ƚets in ƚa'ni'ƚ ji'teje'm pa' ƚ'ese'n ha' Cristo hikha' iƚa'xik'ui pa'aj pe' naxju' hats'inha qa' aqsiiƚijkii pa'qu' ƚunye'je'ƚe pa' yisu'un pa' Intata.
4 O mesmo acontece com vocês, meus irmãos. Do ponto de vista da lei, vocês também já morreram, pois são parte do corpo de Cristo. E agora pertencem a ele, que foi ressuscitado para que nós possamos viver uma vida útil no serviço de Deus.
5 Qe inekhewel toxik'i in mexe tenek'enhei inij kakha' uƚ'ax injunyejei qa kekhewe' wenit'ij we'nika'ajji' pa'aj (ley) hik kekhewe' ta'ƚets in les yisu'un qu' naqsiijkii pa' uƚ'ax ene' ƚewekwekits ene' i'nesenits, qa pe' jitaqsiijkii qa ewi'ƚƚe in weju'ƚij pa' witwamhi'.
5 Pois, quando vivíamos de acordo com a nossa natureza humana, os maus desejos despertados pela lei agiam em todo o nosso ser e nos levavam para a morte.
6 Qa hane'ej qa hats hik injunyejei qu' hats jinanaxik'uiju' in tenek'enheitax inipji' kekhewe' wenit'ij we'nika'ajji' pa'aj (ley) ma' qa hats ju'ukik'uifik'i. Ma' qa hats jit'ithayi'yi'm pa' Intata qa jitatkin pa' ink'ayik int'unha'x ta'ƚets in in'initji' pa' Espíritu Santo, qa nite' ta'ƚets kekhewe' wenit'ij we'nika'ajji' pa'aj (ley).
6 Porém agora estamos livres da lei porque já morremos para aquilo que nos mantinha prisioneiros. Por isso somos livres para servir a Deus não da maneira antiga, obedecendo à lei escrita, mas da maneira nova, obedecendo ao Espírito de Deus.
7 Qa hane'ej ¿ƚekpa' jitumti qu' nakji' aka'an? ¿Me jitumti qu' uƚ'etse' kekhewe' wenit'ij we'nika'ajji' pa'aj (ley)? Nite', nite' ƚeke' aka'an. Qe qek hamitse' kekhewe' wenit'ij we'nika'ajji' pa'aj (ley) qekha nite' netsikfe'letaxets pa' ƚunye'j pa' uƚ'ax. Axe'm yakha' tees qek netsikfe'ltaxets in nite' ƚe'wis qu' jintesu'un qu' jinatsat'axij pa'qu' natsat'axij pakhape', qa hik aka'ƚe ka' yit'ij ka' ley in yit'ij: —Hasu'uj isu'un qu' antsat'axij pa'qu' natsat'axij pakhape'.—
7 O que vamos dizer então? Que a própria lei é pecado? É claro que não! Mas foi a lei que me fez saber o que é pecado. Pois eu não saberia o que é a cobiça se a lei não tivesse dito: “Não cobice.”
8 Pa' uƚ'ax yiwq'axinik'i kakha' ley ma' qa tsatkin qa hisu'untax qu' nastsat'axij na'aj nite' tsatsat'axij, qe in ham pa'qu' leye' qa hik ƚunye'j qu' hame' pa'qu' witwuƚ'axe' qe ham pa'qu' nenikfe'lets pa'qu' witwuƚ'axe'.
8 Porém o pecado se aproveitou dessa lei para despertar em mim todo tipo de cobiça. Porque, se não existe a lei, o pecado é uma coisa morta.
9 Na'l ka' ƚahats'ij in na'l ye'm pa' witiƚa'x qa nite' ƚeke' qu' netnek'enheiyij ka' ley. Qa in hats yamets ƚahats'ij qu' netnek'enheiyij ka' ley, ma' qa pa' uƚ'ax qa niipha'm qa yakha' qa hawa'm.
9 Pois houve um tempo em que eu não conhecia a lei e estava vivo. Mas, quando fiquei conhecendo o mandamento, o pecado começou a viver,
10 Qa ka' ley in t'ejuitaxets qu' yi'ƚaxe' qa ju'f qa tseka'xtaxii pa' witwamhi'.
10 e eu morri. E o próprio mandamento que me devia trazer a vida me trouxe a morte.
11 Qe pa' uƚ'ax yiwq'axinik'i kakha' ley ma' qa tsaqankii qa yaq'alyij qe i'nijji' ka' ley.
11 Porque o pecado, aproveitando a oportunidade dada pelo mandamento, me enganou e, por meio do mandamento, me matou.
12 Ma' hayits, kekhewe' wenit'ij we'nika'ajji' pa'aj (ley) ta'ƚets pa' Intata. Qa week ewiƚei kekhewe' wenit'ij we'nika'ajji' pa'aj (ley) ta'ƚets pa' Intata, week ekewe'en yatsathen qa ƚe'sits iye.
12 Assim a lei vem de Deus; e o mandamento também vem de Deus, diz o que é certo e é bom.
13 Qa in ƚe'sits kekhewe'en ¿me qa ikji' qu' nesƚisij pa' witwamhi'? Nite', nite' inek ikji' aka'an. Pakha'ƚe uƚ'ax tseƚisij pa' witwamhi' in yiwq'axinik'i kekhewe' ƚe'sits wenit'ij we'nika'ajji' pa'aj (ley) hats'inha in ta'ƚets ka' ley qa jinikfee'letsha pa' ƚunye'j pa' uƚ'ax in uƚ'aaxija.
13 Então será que o que é bom me levou à morte? É claro que não! Foi o pecado que fez isso. Pois o pecado, usando o que é bom, me trouxe a morte para que ficasse bem claro aquilo que o pecado realmente é. E assim, por meio do mandamento, o pecado se mostrou mais terrível ainda.
14 Jinikfe'lets kekhewe' wenit'ij we'nika'ajji' pa'aj (ley) in ƚe'sits qe ta'ƚets pa' Intata qa yakha'ƚe qa yuƚ'ax qe hata'ƚets ene' jukhewƚe. Yakha' heininei pa'aj qa hik ƚunye'j qu' ƚeƚinek'eyij pa' uƚ'ax.
14 Sabemos que a lei é divina; mas eu sou humano e fraco e fui vendido ao pecado para ser seu escravo.
15 Nite' tsikfe'lets pa' ƚunye'jkiiha kakha' yijunye'j, qe nite' haqsiijkii na'aj hisu'untax qu' haqsiijkii. Qa na'aj nite' hisu'untax hutentax qu' haqsiijkii qa hik na'aj qa haqsiijkii.
15 Eu não entendo o que faço, pois não faço o que gostaria de fazer. Pelo contrário, faço justamente aquilo que odeio.
16 Qa in haqsiijkii pakha' nite' hisu'untax qu' haqsiijkii, ma' qa tsikfe'letsha in ƚe'siitsija kekhewe' wenit'ij we'nika'ajji' pa'aj (ley).
16 Se faço o que não quero, isso prova que reconheço que a lei diz o que é certo.
17 Qa nite'ƚe yakha' qu' nata'ƚ yiwets in haqsiijkii pakha' nite' hisu'untax qu' haqsiijkii. Pakha'ƚe uƚ'ax i'nyitji' hikpa' ta'ƚets.
17 E isso mostra que, de fato, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
18 Qe tsikfe'lets yakha', ha'ne yese'nƚe te'eme, in hamji' pa'qu' ƚe'wise', qe in hisu'untax qu' haqsiijkii pa'qu' ƚe'wise' qa nite'ƚe ƚeke' qu' haqsiijkii.
18 Pois eu sei que aquilo que é bom não vive em mim, isto é, na minha natureza humana. Porque, mesmo tendo dentro de mim a vontade de fazer o bem, eu não consigo fazê-lo.
19 Ma' qa nite' haqsiijkii pa' ƚe'wis hisu'untax qu' haqsiijkii, qa pa' uƚ'ax nite' hisu'untax qu' haqsiijkii qa haqsiijkii.
19 Pois não faço o bem que quero, mas justamente o mal que não quero fazer é que eu faço.
20 Ye'ehe in haqsiijkii pakha' nite' hisu'untax qu' haqsiijkii, qa ikji' in pakha'ƚe uƚ'ax in i'nyitji' yaqsiijkii aka'an qa nite' qu' yakhaayi'ija qu' haqsiijkii.
20 Mas, se faço o que não quero, já não sou eu quem faz isso, mas o pecado que vive em mim é que faz.
21 Ma' hats tsikfe'lets aka' ƚunyee'jkiiha, qe in hisu'untax qu' haqsiijkii pa' ƚe'wis, qa pa' uƚ'ax in i'nyitji' qa niyejinik'uikii.
21 Assim eu sei que o que acontece comigo é isto: quando quero fazer o que é bom, só consigo fazer o que é mau.
22 Qa pakha'ƚe te'weiju' hikpa' yitawe'j qa yi'sinheti'mkii in yisu'uunija kekhewe' we'nika'ajji' pa'aj yit'ij pa' Intata (ley).
22 Dentro de mim eu sei que gosto da lei de Deus.
23 Qa na'lƚe iye kakhap tsikfe'lets in ƚunye'jkii kakha'an pa' yisu'un ene' ƚewekwekits ha'ne yese'n. Qa pa' yisu'un ene' ƚewekwekits ha'ne yese'n watlani'ƚkii pa' yisu'untaxek pa' yaqjamtikineye'jkii qa hik ta'ƚijupi' in ts'ophe'ƚ pa' uƚ'ax i'nyitji'.
23 Mas vejo uma lei diferente agindo naquilo que faço, uma lei que luta contra aquela que a minha mente aprova. Ela me torna prisioneiro da lei do pecado que age no meu corpo.
24 ¡Ya'ha'nus yijaat'ij! ¿Ƚekpa' qu' netswejinik'uifik'i pa' uƚ'ax i'nji' ene' ƚewekwekits ha'ne yese'n, hik ha'ne yese'n wa'm hatse'?
24 Como sou infeliz! Quem me livrará deste corpo que me leva para a morte?
25 ¡Pa' Intata hikpa' qu' netswejinik'uifik'i! Qa hit'ijets ƚe'wisij pakha'an in tsiwejinik'uifik'i qe ta'ƚets ha' Yatsat'ax'inij Jesucristo. Ma' qa hik ta'ƚijupi' aka' ƚunye'jkiiha ekewe'en, aka'an: pa' yitawe'j tek'enets kekhewe' yit'ij pa'aj pa' Intata (ley) qa ha'neƚe yese'n i'nji' pa' uƚ'ax qa tsijufta'xtaxij qu' haqsiijkii pa' uƚ'ax.
25 Que Deus seja louvado, pois ele fará isso por meio do nosso Senhor Jesus Cristo! Portanto, esta é a minha situação: no meu pensamento eu sirvo à lei de Deus, mas na prática sirvo à lei do pecado.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.