Mateus 24

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Ha' Jesús in hats ikik'uifik'i ke' witlijtsitjii, qa hats iktax, qa he' ƚ'ijatshenhei qa we'tmetinheti'm qa yit'ijets: —Jeƚ qeku'nju' ene' witlijtsitjii, ¡hayits qa ƚe'wis!—
1 Jesus saiu do pátio do Templo, e, quando já estava indo embora, os seus discípulos chegaram perto dele e chamaram a sua atenção para os edifícios do Templo.
2 Ha' Jesús qa yeku'ƚ qa yit'ijets: —¿Me hats ƚi'weni'ƚ ene'en? Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets in ham pe'qu' ewii'ƚe' qu' amane'pha'm hatse' ene' utel ene' witlijtsitjii. Week qu' jaƚaq'eju'kii hatse'.—
2 Então ele disse:
3 Qa ha' Jesús qa i'niju' ke' utek ƚii Olivos, ma' qa nekets he' ƚ'ijatshenhei qa uja'xƚi'iƚkii, qa nifaakan: —Hisu'untaxi'ƚ qu' enfeli'ƚ ye'm ¿pa'n ipƚu'uk'ui qu' namets qu' ƚunye'je' kakha' ƚit'ij qu' jaƚaq'eju' ne' witlijtsitjii? ¿Qa pa'n ƚunye'j iye pa'qu' jutsiqaxi'ij qu' etpiltaxju' iye, qa pa'qu' jutsiqaxi'ij iye qu' nanaxtaxijik'i hatse' pakha' hane'ej ƚahats'ij?—
3 Jesus estava sentado no monte das Oliveiras. Então os discípulos chegaram perto dele e lhe perguntaram em particular: — Conte para nós quando é que isso vai acontecer. Que sinal haverá para mostrar que chegou o tempo de o senhor voltar e de tudo acabar?
4 Ha' Jesús qa yeku'ƚ, qa yit'ij: —Jeƚi'ƚiju'ƚha, hasu'uj pa'qu' nawitji'iƚ ma' qa' naqani'ƚkii.
4 Jesus respondeu:
5 Qe olots hatse' pe'qu' nanam qa' netyinenyij qa' nit'ij: “Yakha' ye' Cristo.” Ma' qa' olots pe'qu' naqankii.
5 Porque muitos vão aparecer fingindo ser eu e dizendo: “Eu sou o
6 Ekheweli'ƚ qa' impi'ye'jiiƚij pe'qu' hats nawatlaanija, qa' impi'ye'jiiƚij iye pe'qu' nanwatlanheyu'ji'ijtax. Qa hasu'ujƚe e'nijiwe'yi'ƚ, qe les ƚe'wis qu' ƚunyejeye'kii week ekewe'en, qa mexeƚe nite' yamets pa' ƚ'aka'the'ju' hatse'.
6 Não tenham medo quando ouvirem o barulho de batalhas ou notícias de guerras. Tudo isso vai acontecer, mas ainda não será o fim.
7 Qe ewi'ƚ pa'qu' witset'e qa' nawatlani'ƚ pakhape' iye witsetiika'ye', qa ewi'ƚ pa'qu' wittataye' qa' nawatlani'ƚ pakhape' iye wittataye'. Qa' nana'l iye pe'qu' witsetitse' qu' qi qu' niyipkunju', qa pe'qu' me'le'le' iye sehel.
7 Uma nação vai guerrear contra outra, e um país atacará outro. Em vários lugares haverá falta de alimentos e tremores de terra.
8 Qa hikƚe ƚunyejei ekewe'en ne'ej iwkajitshen in i'nk'a yoksi'wen pa'qu' ƚaqati'yi'ij hatse'.
8 Essas coisas serão como as primeiras dores de parto.
9 Ma' qa' yapeye'ƚek qu' namets qu' ekekiti'yi'ƚiikii qu' awitjaxti'yi'ƚju', qa qu' alanheti'yi'ƚju'ha iye qa' qi iye qu' na'napjaxi'ƚ e'm ene' week witsetits qe ta'ƚets qu' atsjayani'ƚ.—
9 — Depois vocês serão presos e entregues para serem maltratados e vocês serão mortos. Todos os odiarão por serem meus seguidores.
10 —Ma' qa olots pe'qu' niliyij hatse', pekhewe'en qa' nowotk'onijkii qa qi iye qu' na'napjaxi'm pekhewep.
10 Nessa época muitos vão abandonar a sua fé e vão trair e odiar uns aos outros.
11 Qa olots iye hatse' pe'qu' nanam ejtitsits qu' nit'ij ƚetets qu' profetaye', ma' qa olots iye pe'qu' naqankii.
11 Então muitos falsos
12 Qa qu' hats qi qu' net'ijayijfik'i hatse' pa' uƚ'ax, ma' qa pa' ƚeqsu'unka'xtaxyij pe'qu' olootse' qa' net'ijayik'iju'.
12 A maldade vai se espalhar tanto, que o amor de muitos esfriará;
13 Qa pa' qu'nte' niliye'yij qu' namijii pa' ƚ'aka'the'ju' pa' ƚahats'ij qa hikpa' qu' iƚa'xe'.
13 mas quem ficar firme até o fim será salvo.
14 Qa eke' ƚe'sits wi'tlijei nifel pa' ƚunye'j qu' jina'nji'teje'm na' tenek'enheiji' na' Dios, qa week netfelhitiyi'pji' pe' week witsetits ha'ne sehe' epji'. Ma' qa qu' hats week nepiye'ek'i qa' hayitse' qa' hats nanam pa' ƚ'aka'the'ju'.—
14 E a boa notícia sobre o
15 —Qa hik ta'ƚijupi', qu' i'weni'ƚ pakha' qi uƚ'ax yeq'ilatkii hatse',(Dn 9:27) pakha' hayiits nifel ka' profeta'ik'i Daniel, qa' nawatts'ap'anhetifi nakha' qi ƚe'wis ƚetsettax na' Dios nekhe' witlijtsitjiiyifi (pakha' qu' niyinenik'i aka'an qa' nenikfe'lik'i).
15 E Jesus continuou:
16 Ma' qa pekhewe' qu' na'ni' na' Judea, qa' nilatii ne' utekui.
16 Então, os que estiverem na região da Judeia, que fujam para os montes.
17 Qa pa'qu' na'nipji' pe'qu' ƚetsi'ye' na'aj k'eewe'epji' qu' namtaxets pakha'an, hasu'uj nenuihiyu'ufi pe'qu' ƚetsi'ye' qu' net'ilitju' qa' neka'xfik'ikii pe'qu' ƚewekwekitse'. Aje'eƚ nilat yijat'ij.
17 Quem estiver em cima da sua casa, no terraço, que fuja logo e não entre para pegar as suas coisas.
18 Qa pa'qu' na'nji' na' ƚ'ejinqa'wet, hasu'uj netpilii iye pe'qu' ƚeqhinataye'. Aje'eƚ nilat yijat'ij.
18 E quem estiver no campo, que não volte para casa a fim de buscar as suas roupas.
19 Qa ¡hiye' enewusits pe'qu' efutse' pekhewe' qu' niwkajitshenju' qa pekhewe' qu' mexe nifunen iye pe'qu' ƚelitse' qu' namtaxets hatse' nekhewe' neƚutsji'!
19 Ai das mulheres grávidas e das mães com criancinhas naqueles dias!
20 Iyini'ƚijets na' Dios qu' hasu'uj qu' lop'e qu' ilati'ƚkii, qa qu' hasu'uje' iye pa'qu' witwapiihijiye'ji' (sábado).
20 Orem a Deus para que vocês não tenham de fugir no inverno ou no sábado .
21 Qe pe' neƚutsji' hatse' qii'ija pa'qu' a'taxe' qa iftsitsji'ha iye, qa ham pa'qu' hayiits ƚunye'ji'iju'ƚ in ipƚu'uk'i ek in i'nk'a wanaqsiijkii ha'ne sehe' qa yamijii hane'ej, qa nite' ƚ'anuuyi'i iye qu' ƚunye'je'kii iye hatse'.
21 Porque naqueles dias haverá um sofrimento tão grande como nunca houve desde que Deus criou o mundo; e nunca mais acontecerá uma coisa igual.
22 Qa qu' nite' neniwk'itsini'iju'ƚ pekhewe' neƚutsji' hatse', qa' ham pa'qu' iƚa'xe'. Qa in ta'ƚƚe'ets pekhewe' hats te'nekumhi'yiiji', ma' qa' neniwk'itsiniju'ƚ hatse'.
22 Porém Deus diminuiu esse tempo de sofrimento. Se não fosse assim, ninguém seria salvo. Mas, por causa do povo que Deus escolheu para salvar, esse tempo será diminuído.
23 Qa qu' nana'l pa'qu' ni'ttaxi'ƚij ewets hatse' pekhewe' neƚutsji': “Ek'en qeku'ni'ƚek, hik ha'nete' i'ni' pa' Cristo,” i'nƚi'i qu' nit'ij “hatsiite' pa' i'ni'”. Qa' hasu'ujƚe umti'iƚ qu' yijaayi'ija.
23 — Portanto, se alguém disser para vocês: “Vejam! O
24 Qe nam hatse' pe'qu' nit'ij ƚetets qu' Cristoye' qa pe'qu' nit'ij ƚetets qu' profetaye'. Qa' ni'nq'ethinij pe'qu' qits ham ƚunyejeyi'iju'ƚ qa pe'qu' qi qu' nitjuƚaxijpha'mkii iye, qe qa' naqankii ene' week, qa qu' ƚeke'ye', qa' naqankii iye nekhewe' hats t'eku'miiji' na' Dios.
24 Porque aparecerão falsos profetas e falsos messias, que farão milagres e maravilhas para enganar, se possível, até o povo escolhido de Deus.
25 Jeƚ qeku'ni'ƚek, hats week henfeli'ƚ e'm aje'eƚ ekewe'en in mente' yamets qu' nana'l.
25 Prestem atenção! Eu estou lhes dizendo tudo isso, antes que aconteça.
26 Qa hik ta'ƚijupi', pa'qu' ni'ttaxi'ƚij ewets: “Jeƚ qeku'ni'ƚii i'nti'i' pa' ham i'ni'i',” qa hasu'uj jeƚi'ƚii, qa i'nƚi'i qu' ni'ttaxi'ƚij ewets: “I'nifi ke' wititsi',” qa hasu'uj iye qu' umti'iƚ qu' yija'ye'.
26 — E, se disserem: “Vejam! Ele está no deserto”, não vão lá. Ou ainda: “Vejam! Ele está escondido aqui”, não acreditem.
27 Qe hik qu' ƚunye'je' na'aj etheluna'x in nite' wanat'in qe tethelun qa na'lji' na' neƚu'uju'ƚ qa i'nƚi'i qe na'lji' iye na' tefeji', qa' hik aka' qu' ƚunye'je' hatse' na' Ƚa's na' Jukhew qu' netpiltaxju' iye.
27 Porque, assim como o relâmpago risca o céu, do nascente até o poente, assim será a vinda do
28 Na'aj i'ni' na'aj iwamhi'l qa hik na'aj i'njii ek ne'ej o'powil.—
28 — Onde estiver o corpo de um morto, aí se ajuntarão os urubus.
29 —Qu' nanaxijik'i hatse' pekhewe' neƚutsji' qi iftsitsji' qa a'tits iye, ma' qa ne' junu' qa' aje'eƚ nom, qa juwel iye qa'nte' nana'leji' iye, qa ne' footekii qa' nanamiiju'kii iye(Is 13:10) qa pa' qi ƚet'unha'x ne' wasits qa' nawapja'.
29 Jesus disse:
30 Ma' qa' hayitse' qa' ne'twenhetii na' wa'sji'pha'm pa'qu' jutsiqaxi'ij na' Ƚa's na' Jukhew, qa qi qu' ne'nijiwei week pe' witsetits ha'ne sehe' ipji'. Ma' qa' ne'twenhetii ha'ne Ƚa's na' Jukhew qu' netpiltaxju' iye i'nji' pe' wasi' in ta'ƚiipha'm na' wa's,(Dn 7:13) qi pa'qu' ƚet'unha'xe' qa qi iye pa'qu' ƚesa'xe'.
30 Então o sinal do
31 Ma' qa' nukinkii ne' ƚaqa angelits qu' hats nat'ai pe' qi foj, qa' nonothet wetju'ƚ(Ex 19:16) week pe' hats t'eku'miiji' na' ima'xii, i'wk'uyi'lii, neƚu'uju'ƚ qa pe' tefeji' iye, in uja'xek pe' week te'weyik'uiju' ha'ne wa's.
31 A grande trombeta tocará, e ele mandará os seus anjos para os quatro cantos da terra. E os anjos reunirão os escolhidos de Deus de um lado do mundo até o outro.
32 Maxtayit qekuni'ƚijupi' ek ne'ej ewi'ƚ higokuk aka' jiyijatshenij, in hats esufui iye ne'ej ƚenuts ma' qa ta'ƚji' iye ne'ej ƚesejets, qa hats ƚenikfe'li'ƚets in hats k'esets na'aj jinawa'p.
32 Jesus disse ainda:
33 Qa hik ƚunye'j, ekheweli'ƚ qu' i'weni'ƚ week ekewe' wekwek tefelhitii, qa' menikfeliti'ƚets na' Ƚa's na' Jukhew in hats metifikii na' ƚeji'.
33 Assim também, quando virem acontecer essas coisas, fiquem sabendo que o tempo está perto, pronto para começar.
34 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets in nite' hamits hatse' pekhewe' qu' nanamji'ju' pakha' ƚahats'ij hatse', qa namƚi'ii qu' week ƚunye'je'kii ekewe' hats hit'ij.
34 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: essas coisas vão acontecer antes de morrerem todos os que agora estão vivos.
35 Na' wa's qa ha'ne sehe' hamits hatse', qa ekewe'ƚe hats hit'ij qa yijaa'ija, nite' ƚeke' qu' hamitse'.
35 O céu e a terra desaparecerão, mas as minhas palavras ficarão para sempre.
36 Qa hamƚe nikfe'le'ets pa' neƚuji' qa pa' i'ni' iye junu' hatse'. Nite' nikfe'lets iye ne' angelits na' wa'sji'. Nite' nikfe'lets iye na' Ƚa's. Qe ewi'ƚƚe in nikfe'lets na' Ƚatata.—
36 Jesus continuou, dizendo:
37 —Qe in ƚunyejeyek ke' ƚeqe neƚutsji' ka' Noe'ik'i, qa hik aka' qu' ƚunye'je' iye hatse' qu' netpiltaxju' iye ha'ne Ƚa's na' Jukhew.
37 A vinda do
38 Qe in ƚunyejeyek kekhewe' neƚutsji' in mexente' nam ka' qi piƚei qa iwelitax iye, ke' jukhew'ik'i tek, iya', tewhe'yeiju'kii qa ke' ƚelits qa yiwhe'yeyinju'kii, qa yamƚi'ijii ka' neƚuji' ka' Noe'ik'i in t'ilitji'ju' ke' qi tokoyei.
38 Pois, antes do dilúvio, o povo comia e bebia, e os homens e as mulheres casavam, até o dia em que Noé entrou na barca.
39 Qa nite' yumti qu' yijayi'ija yamijii in hats nam ka' qi piƚei qa iwelitax iye, ma' qa week yeka'x ka' iweli'. Hik aka' qu' ƚunye'je' hatse' qu' netpiltaxju' iye na' Ƚa's na' Jukhew.
39 Porém não sabiam o que estava acontecendo, até que veio o dilúvio e levou todos. Assim também será a vinda do Filho do Homem.
40 Wetsjuk pe'qu' na'ni' pa'qu' ƚ'ejinqa'wet'e, ewi'ƚ pa'qu' neka'x qa ewi'ƚ pa'qu' nenejet.
40 — Naquele dia dois homens estarão trabalhando na fazenda: um será levado, e o outro, deixado.
41 Wetsjuk pe'qu' efutse' taqfijinju'. Ewi'ƚ iye pe'qu' neka'x qa ewi'ƚ iye pe'qu' nenejet.
41 Duas mulheres estarão no moinho moendo trigo: uma será levada, e a outra, deixada.
42 Qa hik ta'ƚijupi', matjanitheni'ƚkii qe nite' ƚenikfe'li'ƚets pa' neƚu ƚamijiiju' na' Yatsat'etsi'ƚ ej.
42 Fiquem vigiando, pois vocês não sabem em que dia vai chegar o seu Senhor.
43 Menikfeliti'ƚets aka'an, pa'qu' ewi'ƚ natsat'axij pe'qu' wititsi'ye' qu' nenikfe'lets pa'n uja'x hora qu' na'naja'xij qu' nanamets pa'qu' ejtenhetsi'le', ma' qa' qi qu' natjanithenik'ui hats'inha qu' nite' name'etsji' qu' nuyifi pe'qu' ƚetsi'ye'.
43 Lembrem disto: se o dono da casa soubesse quando ia chegar o ladrão, ficaria vigiando e não deixaria que a sua casa fosse arrombada.
44 Qa hik ta'ƚijupi' ekheweli'ƚ qu' matjanitheni'ƚkiiha qe ha'ne Ƚa's na' Jukhew i'nƚi'i qu' nanamji' pakha' qu'nte' umtiyetaxi'ƚ qu' nanamji'.—
44 Por isso vocês também fiquem vigiando, pois o Filho do Homem chegará na hora em que vocês não estiverem esperando.
45 —¿Ƚekpa' witqejkunenek tek'en qa nikfe'lkiiha iye? Pakha'an pa' ƚaqa patun qa nejetij qu' week nejeƚ pe' ƚetsi' qa' nenkunhenji'ijju' iye qa yamji'jets ƚekujii pekhewe' i'ni' pe' ƚetsi'.
45 Jesus disse ainda:
46 Ƚe'wisi'mkii pa' witqejkunenek, pakha'an in nam pa' ƚaqa patun, qa yi'wen in yaqsiijkii aka'an.
46 Feliz aquele empregado que estiver fazendo isso quando o patrão chegar!
47 Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, pakha' patun qa' netisij qu' week netnek'enhe'yipji' pe' ƚewekwekits.
47 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o patrão vai colocá-lo como encarregado de toda a sua propriedade.
48 Qa pakha'ƚe qu' witqejkunenek'e in uƚ'ax, qa yit'ij pa'qu' ƚatawe'je': “tees qu' nanam aje'eƚ ha' yaqa patun,”
48 Mas, se o empregado for mau, pensará assim: “O meu patrão está demorando muito para voltar.”
49 ma' qa' yapeye'ƚek qu' nilanji'ij je'mkii pakhape' iye pekhewep ƚ'ithayifetstax, qa tek qa iya' iye, i'nji'teje'mkii iye pekhewe' yek'uwetju'kii.
49 Então começará a bater nos seus companheiros, e a comer, e a beber com os bêbados.
50 Ma' qa pa' ƚaqa patun pa' witqejkunenek qa' nanamji' pa' neƚuji' nite' yumtitaxji' qa pe' hora iye nite' yumtitaxji' iye.
50 E o patrão voltará no dia em que o empregado menos espera e na hora que ele não sabe.
51 Ma' qa qi qu' nitanithen qa' nuihinetsji' iye pakha' ewi'ƚ ƚeq'itset'ij pekhewe' hik ƚunyejei qu' wetsjuk'e ƚejusitse'. Ma' qa' hikpa' qu' qi qu' napi' qa' tx'ak'ak'etaxkii iye ƚek'unhetii.—
51 Aí o patrão mandará cortar o empregado em pedaços e o condenará a ir para o lugar aonde os hipócritas vão. Ali ele vai chorar e ranger os dentes de desespero.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.