Marcos 8

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Hik aka'aj iye kekhewe' neƚutsji', in ewi'ƚij iye hekhewe' olots jukhew in ham yeeƚi'ijji' pa'qu' netuj. Ha' Jesús qa taya'yii he' ƚ'ijatshenhei, qa yit'ijets:
1 Pouco tempo depois, ajuntou-se outra vez uma grande multidão. Como eles não tinham nada para comer, Jesus chamou os discípulos e disse:
2 —Hats tseq'eletij ene' jukhew qe hats wetshetk'ewi'ƚ ke' neƚuts in i'nyijup qa hats ham pa'qu' netuj.
2 — Estou com pena dessa gente porque já faz três dias que eles estão comigo e não têm nada para comer.
3 Qa qu' hipilhenintaxii hane'ej pe' ƚetsilii in hats ham pa'qu' netuj, qa nanaxkat'axijju' ƚeyipkul pa'qu' wit'ikheyije'ji', qe uja'x ne' totsii pe' ƚetsetits.—
3 Se eu os mandar para casa com fome, eles vão cair de fraqueza pelo caminho, pois alguns vieram de longe.
4 He' ƚ'ijatshenhei qa yeku'ƚ: —¿Pa'n qu' netenitaƚi'yiji' pe'qu' pane' qu' niƚinijju' enewe'en, ha'ne ju'uni' ham i'ni'i'?—
4 Os discípulos perguntaram: — Como vamos encontrar, neste lugar deserto, comida que dê para toda essa gente?
5 Qa nifaakanij: —¿Pa'n uja'x pe' pan na'li'ƚ e'm?— hekhewe'en qa yit'ijiju'ƚ: —Wetsjuk tatsaiƚe (7) ne' pan.—
5 — Quantos pães vocês têm? — perguntou Jesus. — Sete! — responderam eles.
6 Ma' qa inaqyaji'ij qu' week na'ni'ju'kii ha' sehe'. Qa t'eku'mi' ke' wetsjuk tatsai (7) pan. Ma' qa in hats yit'ijetspha'm ƚe'wisij pa' Intata, qa napk'asitju' qa netisijju' he' ƚ'ijatshenhei qa' hik hekhewe'ye' qu' net'ihinijkii qa' nentisijju' hekhewe' olots.
6 Aí Jesus mandou o povo sentar-se no chão. Depois pegou os sete pães e deu graças a Deus. Então os partiu e os entregou aos discípulos, e eles os distribuíram ao povo.
7 Qa na'l iye ke' uja'x sehets ƚelits, qa in hats iyinipji' iye, ma' qa yit'ijets iye qu' nentisijju' iye he' week.
7 Eles tinham também alguns peixinhos. Jesus deu graças a Deus por eles e mandou que os discípulos os distribuíssem.
8 Qa week tuj qa qi in iƚinijju' iye. Qa he' ƚ'ijatshenhei qa ewi'ƚ yeni' ke' ƚaqaxpalii qa topolij iye he' wetsjuk tatsai (7) qits canastul.
8 Todos comeram e ficaram satisfeitos; e os discípulos ainda encheram sete cestos com os pedaços que sobraram.
9 Hekhewe' tuj kekhewe'en i'nƚi'i qu' namets ikwetju'ƚ mil (4.000). Ma' qa ha' Jesús qa wetfeli'm.
9 As pessoas que comeram eram mais ou menos quatro mil. Jesus mandou o povo embora,
10 Ma' qa aje'eƚ t'ilitji'ju' ke' witinhitjii weeki'ƚ he' ƚ'ijatshenhei. Ma' qa ikii qu' namii ha' sehe' ƚii Dalmanuta.
10 e, logo depois, subiu no barco com os seus discípulos, e foi para a região de Dalmanuta.
11 Qa namii he' fariseol qu' niyetiƚju ha' Jesús, qe qa' nijaajin iye ma' qa iyintaxijets qu' nethinij pa'qu' pakha' ƚunye'je' qu' ham ƚunye'ji'iju'ƚ ha'ne wa'sji'pha'm.
11 Alguns fariseus chegaram e começaram a falar com Jesus. Eles queriam conseguir alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
12 Ha' Jesús qa s'uuf yit'ij, ma' qa yit'ij: —¿Inhats'ek enewe' hane'ej ƚahats'ij in iyintaxets qu' net'ethinheti'yij pa'qu' ham ƚunye'ji'iju'ƚ? Yijaa'ija aka' hit'iƚij ewets, in nite' ƚeke' qu' netesti'yij enewe' hane'ej ƚahats'ij pa'qu' ewi'ƚe' pakha' ƚunye'je' qu' ni'wen.—
12 Jesus deu um grande suspiro e disse:
13 Ma' qa ikik'ui qa wapiliiju' iye ke' witinhitjii qa i'nji'ju' iye qa ikiiteje'm iye ha' ƚajaika' ke' kaƚi'.
13 Então Jesus foi embora. Ele subiu no barco e voltou para o lado leste do lago.
14 He' ƚ'ijatshenhei qa nite' nikfe'liikii qu' neka'x ƚaqatse', qe ewi'ƚƚe ka' pan in hikka' yeka'xkii.
14 Os discípulos haviam esquecido de levar pão e só tinham um pão no barco.
15 Ha' Jesús qa yiyajitaxetskiiha he' ƚ'ijatshenhei: —Jeƚi'ƚiju'ƚ ne' ƚeqe levadura ne' fariseol qa ne' ƚeqe levadura na' Herodes.—
15 Jesus chamou a atenção deles, dizendo:
16 Qa he' ƚ'ijatshenhei qa aje'eƚ yifaakatetaxji' in hamitsi'm pe'qu' ƚaqatse' pan.
16 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não temos pão.
17 Ha' Jesús qa hatsƚe nikfe'lets, qa yit'ijji'ju': —¿Inhats'ek in ƚit'iƚijets qu' hamitsi'iƚ e'm pe'qu' pane'? ¿Me menjiit nite' ƚenikfe'li'ƚik'i qa qu' enikfe'li'ƚetsha iye? ¿Ye' me tit'oiji' pa' ikfeliyaxitsi'ƚkii?
17 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
18 Na'l ne' otoyi'ƚ. ¿Me qa nite' ƚi'weni'ƚ? Na'l ne' ekfiyi'ƚ. ¿Me qa nite' ƚepi'ye'eƚ?(Jer 5:21) ¿Me ƚantapi'iƚik'i
18 Vocês têm olhos e não enxergam? Têm ouvidos e não escutam? Não lembram
19 in hanapk'asiti'mju' kekhewe' lee'fij (5) pan hekhewe' lee'fij mil (5.000) yamets he' jukhew? ¿Qa pa'n uja'x canastul ke' topolij ke' ƚephelthii in ewi'ƚ ƚ'eniƚi'?— Qa yit'ijju': —Doce (12) hikke'.—
19 dos cinco pães que eu parti para cinco mil pessoas? Quantos cestos cheios de pedaços vocês recolheram? Eles responderam: — Doze.
20 —Qa in hanapk'asiti'mju' iye kekhewe' wetsjuk tatsai (7) pan hekhewe' ikwetju'ƚ mil (4.000) yamets iye he' jukhew, ¿qa pa'n uja'x iye ke' canastul topolij iye ke' ƚephelthii in ewi'ƚ ƚ'eniƚi' iye?— Qa yit'ijju' iye hekhewe'en: —Wetsjuk tatsai (7) hikke'.—
20 Jesus perguntou outra vez: Eles responderam: — Sete.
21 Qa yit'ijji'ju' iye: —¿Me qa menjiit nite' ƚenikfe'li'ƚik'i pa'n ikji' ekewe'en?—
21 Então Jesus perguntou:
22 Qa yamets wete'm ha' witset ƚii Betsaida. Ha' Jesús qa tetka'xii ha' ewi'ƚ puk'al. Hekhewe' neka'xii qa iyinijets qu' net'eku'mipji'.
22 Depois Jesus e os discípulos chegaram ao povoado de Betsaida. Algumas pessoas trouxeram um cego e pediram a Jesus que tocasse nele.
23 Qa t'eku'mi' ha' ƚokoi ha' puk'al qa yetsinik'uifik'i ha' witset. Ma' qa in hats tek'iiji' he' ƚotoi qa in hats t'eku'mipji' iye, qa nifaakan: —¿Me hats ƚi'wen pe'ye'?—
23 Ele pegou o cego pela mão e o levou para fora do povoado. Então cuspiu, passou a saliva nos olhos do homem, pôs a mão sobre ele e perguntou:
24 Ha' puk'al qa nejeƚtaxfik'i, qa yit'ij: —Hats hi'wentax nekhewe' jukhew qa hikƚe ƚunyejei najkakui qa ikƚe.—
24 O homem olhou e disse: — Vejo pessoas; elas parecem árvores, mas estão andando.
25 Ma' qa ha' Jesús qa ewi'ƚij iye in t'eku'mipji' he' ƚotoi. Qa ha' jukhew wo'oiji' qu' les exkemetsaxi'ijha in nejeƚfik'i iye, ma' qa hats ƚe'wisju'. Hats week yeqet'axi'mkiiha in yejeƚkii.
25 Jesus pôs outra vez as mãos sobre os olhos dele. Dessa vez o cego olhou firme e ficou curado; aí começou a ver tudo muito bem.
26 Ha' Jesús in yipilheninii pe' ƚetsi', qa yit'ijets iye: —Hasu'uj mapil ji'teje'm iye na' witset.—
26 Em seguida, Jesus mandou o homem para casa e ordenou:
27 Ha' Jesús qa he' ƚ'ijatshenhei qa ikkii iye qe qa' namii hekhewe' witsetits ƚelits hakha' witset Cesarea de Filipo. Qa ha' wit'ikheyi'jik'i, ha' Jesús qa nifaakan he' ƚ'ijatshenhei: —¿Pa'n ƚii pa' tsumti'iikii ene' jukhew qu' yakha'ye'?—
27 Depois Jesus e os seus discípulos foram para os povoados que ficam perto de Cesareia de Filipe. No caminho, ele lhes perguntou:
28 Qa hekhewe'en qa yeku'ƚ: —Na'l he' yit'ijets in akha' ka' Juan Bautista'ik'i, qa hekhewep iye qa yit'ijetsek iye in akha' pa' Elias'ik'i, qa hekhewep iye qa yit'ijetsek iye in akha'te' ewi'ƚ pekhewe' profetas'ik'i.—
28 Os discípulos responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é um dos
29 Ha' Jesús qa nifaakanji'ju' iye: —Qa ekheweli'ƚ, ¿ƚekpa' ƚetsumti'iƚiikiyek qu' yakha'ye'?— Ha' Pedro qa yit'ijiju'ƚ: —Akha' pa' Cristo.—
29 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus. — O senhor é o
30 Ha' Jesús qa yiyaji'ijetskiiha qu' hasu'uj nenfeli'm pe'ye' in ƚakha' pa' Cristo.
30 Então Jesus proibiu os discípulos de contarem isso a qualquer pessoa.
31 Ha' Jesús qa i'nk'aƚe yijatshenij he' ƚ'ijatshenhei: —Ha'ne Ƚa's na' Jukhew qi qu' nawtsheten hatse' pa'qu' ƚunye'je'kii, qa' nite' net'ekumi'iju'ƚ iye ne' tenek'enheiji' na' witset, qa ne' tenek'enhe'yij ne' pa'il qa nekhewe' iye i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei. Ma' qa' ninaqyaji'ij qu' nawa'm, qa qu' namets wetshetk'ewi'ƚ neƚuts qa iƚa'xe' iye.—
31 Jesus começou a ensinar os discípulos, dizendo: — O
32 In nifeli'm ekewe'en qa yeqetheenimik'iha. Qa ha' Pedro qa wenitonijfik'i pa'aj, ma' qa yaq'ayintaxij ekewe' yit'ij.
32 Jesus dizia isso com toda a clareza. Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo.
33 Ha' Jesús qa tetwek'elax qa t'ejuyii in yejeƚii he' ƚ'ijatshenhei. Qa yaq'ayinij ha' Pedro, qa yit'ij: —Me'niton ye'mii inwo'met (Satanás). Akha' nite' ƚijamti'ijets pa'qu' nisu'un na' Dios, qe uja'xƚe ene' jukhewe'ƚe in ƚijamti'ijets pa'qu' nisu'un.—
33 Jesus virou-se, olhou para os discípulos e repreendeu Pedro, dizendo:
34 Ma' qa ha' Jesús qa taya'yets hekhewe' olots qa week iye he' ƚ'ijatshenhei, qa yit'ijji'ju': —Qu' nana'l pa'qu' ewi'ƚe' qu' nisu'unija qu' natsjayan, qa' nili'ij pa'qu' ƚakhayeƚetax qu' nisu'un, net'eku'mi' yijat'ij pe'qu' ƚeqe cruze' qa' natsjayan.
34 Aí Jesus chamou a multidão e os discípulos e disse:
35 Qe pa'qu' nisu'un pa' witiƚa'x ha'ne sehe' ipji', qa qu' nawa'm qa' hami'im. Qa pakha'ƚe qu' nite' nana'yi'ij pa' witiƚa'x ha'ne sehe' ipji' qe ta'ƚ yiwets qa ta'ƚets iye ekewe' ƚe'sits wi'tlijei, qa' nanali'm pa' witiƚa'x.
35 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa e por causa do
36 ¿Qe pa'n ƚii pa'qu' ne'weju'ƚij pa'qu' jukhewe' qu' nanaxtaxij ha'ne week sehe' ipji' qa ham ƚi'im na' witiƚa'x nite' yili'ij?
36 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira?
37 ¿Qe ƚek pakha' qu' ƚaqja'ye'taxij pa'qu' jukhewe' qu' nataqhaitaxets na' witiƚa'x nite' yili'ij?
37 Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
38 Qe pakha' qu' ƚunye'je'ƚe qu' newepinyij qa wepiniji'm iye eke' yi'lijei enewe' hane'ej ƚahats'ij nite' ewi'ƚƚi'i' nakha' yijayantax qa qi iye pe' ƚewuƚ'ets, qa ha'ne Ƚa's na' Jukhew qa' newepinjiijek hatse' pakha'an, qu' netpiltaxijju' iye na' qi ƚesa'x qa na' ƚet'unha'x iye na' Ƚatata qa ne' ƚe'sits angelits ha'ne wa'sji'.—
38 Portanto, se nesta época de incredulidade e maldade alguém tiver vergonha de mim e dos meus ensinamentos, então o Filho do Homem, quando vier na

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.