Lucas 24
INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs ARIB
1 Qa pa' yojo neƚu (domingo) in hats fo'iju' pa'aj sehe', qa pekhewe' efuts qa ikii pa'aj pe' nimeƚuk yeka'xtaxii pekhewe' hats yaji'let ƚesejets ewjisii.
1 Mas já no primeiro dia da semana, bem de madrugada, foram elas ao sepulcro, levando as especiarias que tinham preparado.
2 In yamtaxets pa'aj qa yi'wen pe' ƚit'otaxij ute pe' nimeƚuk in nite' i'nji' pa' ƚeji'.
2 E acharam a pedra revolvida do sepulcro.
3 Qa uitaxifi pa'aj pe' nimeƚuk qa ham qu' ni'wen pe' ƚ'ajiiki pa' Yatsat'ax'inij Jesús.
3 Entrando, porém, não acharam o corpo do Senhor Jesus.
4 Pekhewe'en qa ts'iƚitsi'mkii pa'aj in yi'wen aka'an, ma' qa thxuuƚets iye pa'aj pe' wetsjuk jukhew ts'ap'a'ajupju' leppepep pe' ƚeqhinatai,
4 E, estando elas perplexas a esse respeito, eis que lhes apareceram dois varões em vestes resplandecentes;
5 ma' qa qi in nijiwei pa'aj qa wonokok'enju'kii yametsju' sehe' in t'upiijukii pa'aj. Qa pe' wetsjuk jukhew qa yit'ijets pa'aj: —¿Inhats'ek in ƚenjeƚtaxiƚijii ke' naxju' hakha' hats nite' wa'm?
5 e ficando elas atemorizadas e abaixando o rosto para o chão, eles lhes disseram: Por que buscais entre os mortos aquele que vive?
6 Nite' i'ni' hane'e'in, hats iƚa'x iye. Menikfelitiƚik'i kakha' hats yit'iƚij ewets in mexe i'ni'kii ha' Galilea, in yit'ij:
6 Ele não está aqui, mas ressurgiu. Lembrai-vos de como vos falou, estando ainda na Galiléia.
7 “Ha'ne Ƚa's na' Jukhew testi'yij hatse' nekhewe' uƚ'ets jukhew qa' nenji'pha'm pe'qu' cruze' qa' nawa'm. Qa qu' namets wetshetk'ewi'ƚ neƚuts qa' iƚa'xe' iye.”—
7 dizendo: Importa que o Filho do homem seja entregue nas mãos de homens pecadores, e seja crucificado, e ao terceiro dia ressurja.
8 Ma' qa pe' efuts qa nikfe'lik'i pa'aj ekewe' wi'tlijei.
8 Lembraram-se, então, das suas palavras;
9 Qa tepilik'uikii pa'aj pe' nimeƚuk, ma' qa nifelimik'i week ekewe' wekwek pe' once (11) apóstoles qa week iye pekhewep.
9 e, voltando do sepulcro, anunciaram todas estas coisas aos onze e a todos os demais.
10 Enewe' efuts nifelii pa'aj hekhewe' apóstoles, enewe'en: María Magdalena, Juana, ke' María ƚenene ha' Santiago qa hekhewep iye efuts.
10 E eram Maria Madalena, e Joana, e Maria, mãe de Tiago; também as outras que estavam com elas relataram estas coisas aos apóstolos.
11 Qa hekhewe'ƚe apóstoles qa hik ƚeqjunyejeyij pa'aj eke' wi'tlijei na'aj wenitƚi'ij qe tefelhitiyik'i nite' yija' qu' ƚunye'je'kii, ma' qa nite' tek'enets pa'aj, yeqeku'.
11 E pareceram-lhes como um delírio as palavras das mulheres e não lhes deram crédito.
12 Qa hakha'ƚe Pedro qa niipha'm qa wekuma'xii pa' i'ni' pe' nimeƚuk, qa teleqhetinifi pa'aj qa uja'xƚe in yi'wen pe' penyilots. Ma' qa ik iye pa'aj qi in yitjuƚaxijpha'm qa yijamti'ijupkii pa'n ƚunyee'jkiiha.
12 Mas Pedro, levantando-se, correu ao sepulcro; e, abaixando-se, viu somente os panos de linho; e retirou-se, admirando consigo o que havia acontecido.
13 Hik pakha'aj pa' neƚuji' pe' wetsjuk pekhewe' tek'enets in nekik'iju' pa' wit'ikheyi'j yamii pa' witset ƚa's ƚii Emaús, ipƚu'umii once (11) kilómetro na' Jerusalén.
13 Nesse mesmo dia, iam dois deles para uma aldeia chamada Emaús, que distava de Jerusalém sessenta estádios;
14 Pekhewe'en qi in yifaakateji' pa'aj week aka' ƚunye'jkii.
14 e iam comentando entre si tudo aquilo que havia sucedido.
15 Qa ƚunye'jkii pa'aj pekhewe'en in mexe yifaakateji' pa'aj, qa pa' Jesús qa nijayanpha'm ma' qa ƚijts'eyek pa'aj.
15 Enquanto assim comentavam e discutiam, o próprio Jesus se aproximou, e ia com eles;
16 Qa pekhewe'ƚe ƚotoi pekhewe'en qa mexeƚe hik ƚunyejei qu' netit'oijo' qe qa' nite' nenikfe'li'ij.
16 mas os olhos deles estavam como que fechados, de sorte que não o reconheceram.
17 Pa' Jesús qa nifaakanij: —¿Ƚekpa' ƚifaakateji'iƚji' ha'ne wit'ikheyi'jik'i?— Qa teke'lenju'kii pa'aj qi in ika'metetskii pa'aj.
17 Então ele lhes perguntou: Que palavras são essas que, caminhando, trocais entre vós? Eles então pararam tristes.
18 Qa pakha' ewi'ƚ pekhewe'en ƚii Cleofas, qa yeku'ƚ pa'aj qa yit'ijets: —¿Me akha' eƚ'ewi'ƚƚe in pakha' ƚataƚik'uiji' na' Jerusalén qu' nite' enikfe'le'ets ekewe' wekwek ƚunyejeyi'kii nakha'an eke' neƚutsik'i?—
18 E um deles, chamado Cleopas, respondeu-lhe: És tu o único peregrino em Jerusalém que não soube das coisas que nela têm sucedido nestes dias?
19 Ma' qa pa' Jesús qa yit'ijets pa'aj: —¿Ƚek pekhewe' wekwek?— Pekhewe'en qa yit'ijju' pa'aj: —Kekhewe' ƚunyejeikii kakha' Jesús Nazaret ƚeiƚe', hik kakha' ewi'ƚ profetatax qi pa' ƚet'unha'xijup na'aj yaqsiijkii qa ne'ej yit'ij iye, qa yi'wenijha pa' Dios qa week iye ene' jukhew.
19 Ao que ele lhes perguntou: Quais? Disseram-lhe: As que dizem respeito a Jesus, o nazareno, que foi profeta, poderoso em obras e palavras diante de Deus e de todo o povo.
20 Qa hekhewe' tenek'enhe'yij he' pa'il qa he' tenek'enheiji' ha' witset in inaqyaji'ij qu' natlanhetiiyija, ma' qa yenji'pha'm ke' cruz.
20 e como os principais sacerdotes e as nossas autoridades e entregaram para ser condenado à morte, e o crucificaram.
21 Yekheweli'ƚ qi in humtitaxi'ƚ qu' hik kakha'ye' pakha' qu' naqsijju'ha qa' netwejinhetiiƚe ene' Israel. Qa hatsƚe wetshetk'ewiƚik'i neƚuts kakha' ƚunye'jkii.
21 Ora, nós esperávamos que fosse ele quem havia de remir Israel; e, além de tudo isso, é já hoje o terceiro dia desde que essas coisas aconteceram.
22 Qa na'l iye he' uja'x efuts i'ni'ƚ yitji'teje'm qi in ts'itjuƚati'ƚij iye, qe ikii pa'aj mexe leefiju' ke' ƚenimeƚuk.
22 Verdade é, também, que algumas mulheres do nosso meio nos encheram de espanto; pois foram de madrugada ao sepulcro
23 Qa nite'ƚe yi'wen pe' ƚ'ajiiki kakha'an. Qa nami'ƚyii qa nifelkii in yi'wen pe' angelits qa nifeli'm pa'aj in hatste' iƚa'x iye ka' Jesús.
23 e, não achando o corpo dele voltaram, declarando que tinham tido uma visão de anjos que diziam estar ele vivo.
24 Qa hekhewe' uja'x hekhewe' i'ni'ƚ yitji'teje'm qa ikkii qa yejeƚii iye ke' ƚenimeƚuk pa'aj, qa yi'wen ka' hats yit'ijju' he' efuts, kakha'ƚe Jesús qa nite' te'wenhetii.—
24 Além disso, alguns dos que estavam conosco foram ao sepulcro, e acharam ser assim como as mulheres haviam dito; a ele, porém, não o viram.
25 Ma' qa pa' Jesús qa yit'ijets pa'aj: —¡Hayits qa nite' ƚenikfe'li'ƚik'i qa nite' iye aje'eƚ qu' ek'eeni'ƚik'iha week ke' hats nifel ke' profetas'ik'i!
25 Então ele lhes disse: ó néscios, e tardos de coração para crerdes tudo o que os profetas disseram!
26 ¿Me nite' yit'ij qu' les ƚe'wise' pa' Cristo qu' naats'e'ej week ekewe' wekwek ma' qa' nuiji'teje'm pa' tenek'enhe'yi' na' wa'sji'?—
26 Porventura não importa que o Cristo padecesse essas coisas e entrasse na sua glória?
27 Ma' qa nifeeli'mha pa'aj week pekhewe' t'ejuyets pakha'an kekhewe' hats we'nika'ajji' pa'aj, qa ta'ƚijii pe' ƚ'ikahai pa' Moises'ik'i qa teiƚi'ij pe' week ƚ'ikahai pe' profetas'ik'i.
27 E, começando por Moisés, e por todos os profetas, explicou-lhes o que dele se achava em todas as Escrituras.
28 In yamets pa' witset ƚa's Emaús hikpa' yamii pa'aj pekhewe'en, qa pa' Jesús qa we'nitonhiftsin ƚi'ik'i pa'qu' nakji'.
28 Quando se aproximaram da aldeia para onde iam, ele fez como quem ia para mais longe.
29 Qa pekhewe'en qa yinijit qu' mexe amane' eku'nijup, qa yit'ijets pa'aj: —A'mane' eku'ni'ƚ yijup. Hats metju' ne' junu'. Hats najaleyiyukii.— Ma' qa yijayanteje'm pa'aj qa amanijup hekhewe'en.
29 Eles, porém, o constrangeram, dizendo: Fica conosco; porque é tarde, e já declinou o dia. E entrou para ficar com eles.
30 Qa ƚunye'jkii pa'aj in hats i'nijupju'kii pa' mesa qu' netekju' qa t'eku'mi' pa' pan qa yit'ijetspha'm ƚe'wisij pa' Dios qa napk'asitju' qa netisijju' pa'aj pekhewe'en.
30 Estando com eles à mesa, tomou o pão e o abençoou; e, partindo-o, lho dava.
31 Qa hik pakha'aj qa hats ƚeke' qu' nenikfe'lij in hik pakha' Jesús, qa aje'eƚƚe qessiikii pa'aj.
31 Abriram-se-lhes então os olhos, e o reconheceram; nisto ele desapareceu de diante deles.
32 Qa yifaakateji' pa'aj hekhewe'en: —¿Me nite' f'uƚfik'ikii pe' intawjets in i'nk'a nifel ine'm na' wit'ikheyi'jik'i, qa yeqethen inemik'iha iye kekhewe' hayiits we'nika'ajji' pa'aj?—
32 E disseram um para o outro: Porventura não se nos abrasava o coração, quando pelo caminho nos falava, e quando nos abria as Escrituras?
33 Pekhewe'en qa nite' optotskii iye pa'aj, qa aje'eƚ wapilii iye ha' Jerusalén, qa iwoyitsii in ewi'ƚ i'niji' hekhewe' once (11) apóstoles qa pekhewep iye,
33 E na mesma hora levantaram-se e voltaram para Jerusalém, e encontraram reunidos os onze e os que estavam com eles,
34 in yit'ijju': —Yijaa'ija in hats iƚa'x iye ha' Yatsat'ax'inij, qa we'nethinets pa'aj na' Simón.—
34 os quais diziam: Realmente o Senhor ressurgiu, e apareceu a Simão.
35 Ma' qa he' wetsjuk qa nifelimik'i' ek pakha'aj in ƚijts'ekii pa'aj wete'm qa nite'ƚe nikfe'lij pa'aj, qa i'nk'aƚe nikfe'ltaxij in napk'asiti'mju' pa'aj pa' pan.
35 Então os dois contaram o que acontecera no caminho, e como se lhes fizera conhecer no partir do pão.
36 In mexente' yilitaxijju' pa'aj in yifaakateji' hekhewe'en, ma' qa we'nethinets pa' Jesús ts'ap'aji'ju' ƚeqewuk'u, qa yit'ijji'ju' in wetfelji'ju' pa'aj: —Na' wit'ikesimeya'xƚekii qu' na'ni'ƚ ejup.—
36 Enquanto ainda falavam nisso, o próprio Jesus se apresentou no meio deles, e disse-lhes: Paz seja convosco.
37 Qa pekhewe'ƚe'en qa qi in nijiwei pa'aj, yumtitax qu' ni'wen pa'qu' wit-si'nq'ale'.
37 Mas eles, espantados e atemorizados, pensavam que viam algum espírito.
38 Qa pa' Jesús qa yit'ijji'ju' pa'aj: —¿Inhats'ek in qi in ƚe'nijiwe'yi'ƚ? ¿Qa inhats'ek iye in ƚ'eni'ƚji' eke' witaqjamtikineyejeikii ne' atawjetsi'ƚ?
38 Ele, porém, lhes disse: Por que estais perturbados? e por que surgem dúvidas em vossos corações?
39 Jeƚi'ƚ ene' yikoyei qa ene' yif'iyei iye. Yakhaa'ija, nite' ye'tujtseika'. Ku'mi'ƚ yiwetsha qa' enikfe'li'ƚ yiwetsha, qe na'aj witsinq'al ham ƚ'ese'ne' qa ham iye ƚenutse' qa yakha'ƚe qa ƚetsweni'ƚ in week na'l ye'm.—
39 Olhai as minhas mãos e os meus pés, que sou eu mesmo; apalpai-me e vede; porque um espírito não tem carne nem ossos, como percebeis que eu tenho.
40 In yit'ijets pa'aj ekewe'en qa yethiinijha pe' ƚokoyei qa pe' ƚef'iyei iye.
40 E, dizendo isso, mostrou-lhes as mãos e os pés.
41 Qa in ƚunyejeyek pa'aj pekhewe'en in mexe nite' yumtii'ija qu' hik pakha'ye' qe ta'ƚijupi' pa' ƚesaxitstaxi'mkii qa in yitjuƚaxijpha'mkii iye pa'aj. Pa' Jesús qa yit'ijets pa'aj: —¿Me na'li'ƚ e'm aqi'iƚ qu' hetuj?—
41 Não acreditando eles ainda por causa da alegria, e estando admirados, perguntou-lhes Jesus: Tendes aqui alguma coisa que comer?
42 Qa testi'yij pa' ewi'ƚ ƚapk'as pa' wit'osjeyik sehets.
42 Então lhe deram um pedaço de peixe assado,
43 Qa t'eku'miju'ƚ qa tuj pa'aj qa week yi'wenij pekhewe'en.
43 o qual ele tomou e comeu diante deles.
44 Qa yit'ij iye pa'aj: —Aka'an aka' yinifenye'j hik aka' ka' henfeli'ƚ e'mkii in mexe ha'ni'ƚ etji'teje'mkii, in hit'iƚij ewets qu' les ƚe'wise' qu' nafits qa' nasini'ik'iha kekhewe' week yika'ajji' pa'aj ka' Moises'ik'i qa kekhewe' iye ƚafaakanhei ke' profetas'ik'i qa kekhewe' iye Salmos.—
44 Depois lhe disse: São estas as palavras que vos falei, estando ainda convosco, que importava que se cumprisse tudo o que de mim estava escrito na Lei de Moisés, nos Profetas e nos Salmos.
45 Ma' qa hik pakha'aj pa' Jesús qa yit'ij qhof pe' ƚaqjamtikineyejeikii ma' qa nikfe'lik'i kekhewe' ƚe'lijei pa'aj pa' Intata.
45 Então lhes abriu o entendimento para compreenderem as Escrituras;
46 Qa yit'ijets pa'aj: —We'nika'ajji' pa'aj, pa' Cristo qu' nawa'm qa qu' namets wetshetk'ewi'ƚ neƚuts qa' iƚa'xe' iye,
46 e disse-lhes: Assim está escrito que o Cristo padecesse, e ao terceiro dia ressurgisse dentre os mortos;
47 qa aka' ƚii qa' netfelhitii qa hik aka' nata'ƚets qu' nenikfe'lƚetets qa' nili'ij pe' uƚ'ets in yaqsiijkii hats'inha qu' netwumhiti'yik'ui pe' ƚewuƚ'ets ene' week witsetits, qa' nojo'oj na' Jerusalén.
47 e que em seu nome se pregasse o arrependimento para remissão dos pecados, a todas as nações, começando por Jerusalém.
48 Qa ekheweli'ƚ ƚi'weni'ƚha week ekewe' wekwek qa' enfeli'ƚ.
48 Vós sois testemunhas destas coisas.
49 Qa yakha' qa' he'nukini'ƚ ewetsju' nakha' hats yiwjutsiqen na' Tata. Qa ekheweli'ƚ, amaneye' ekuni'ƚji' ha'ne witset Jerusalén hatse'ƚu' qu' hats estiitaxi'ƚij na' witt'unha'x ta'ƚetspha'm na' wa's.—
49 E eis que sobre vós envio a promessa de meu Pai; ficai porém, na cidade, até que do alto sejais revestidos de poder.
50 Ma' qa i'nk'aƚe pa'aj pa' Jesús qa yeka'xik'uifik'i pekhewe'en pa' witset, qa yamii pa'aj hakha' meti'm ha' Betania, ma' qa yit'ijipji' pa'aj k'eewe ƚokoyei in iyinipji' pa'aj.
50 Então os levou fora, até Betânia; e levantando as mãos, os abençoou.
51 In mexe iyinipji' pa'aj qa ƚeyijƚem in toxi'mets pa'aj hekhewe'en qa tenilesi'yiju'ƚ na' wa'sji'.
51 E aconteceu que, enquanto os abençoava, apartou-se deles; e foi elevado ao céu.
52 Hekhewe'en, in hats yili'ijju' pa'aj in totjoyik'uiju'kii in qi in iyinets, ma' qa wapilii iye pa'aj ha' Jerusalén qi in ƚe'sitsi'mkiiha,
52 E, depois de o adorarem, voltaram com grande júbilo para Jerusalém;
53 qa week neƚuts yamji'jii pa'aj ke' qi witlijtsitjii qu' niwqinhetji' pa' Dios.
53 e estavam continuamente no templo, bendizendo a Deus.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.