Atos 4

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Ma' qa ha' Pedro qa ha' Juan in mexe iyettaxik'ui pa'aj pekhewe' jukhew qa efuts iye qa nekii pa'aj pekhewe' pa'il, qa pa' tenek'enhe'yipji' pekhewe' yejeƚ ke' qi witlijtsitjii qa pe' saduceos.
1 Enquanto falavam ao povo, Pedro e João foram confrontados pelos sacerdotes, pelo capitão da guarda do templo e por alguns saduceus.
2 Qi pa'aj in nayu'kii pekhewe'en qe hekhewe'en i'nq'ijatshenij pa'aj in iƚii iye hatse' pe' naxju' qe pa' Jesús hik pakha' inq'ethinij pa'aj aka'an in iƚa'x iye pa'aj.
2 Os líderes estavam muito perturbados porque Pedro e João ensinavam ao povo que em Jesus há ressurreição dos mortos.
3 Ma' qa t'eku'mi' pa'aj qa yuihinifi pe' ƚoq'opheƚitjii qa yamijii pa'aj in neƚukii, qe hats metju' pa'aj pe' junu'.
3 Eles os prenderam e, como já anoitecia, os colocaram na prisão até a manhã seguinte.
4 Qa hatsƚe olots iye pa'aj pekhewe' yepi'ye' pe' nifel pa'aj, qa nite' yeqeku'uk'i, ma' qa hats i'nƚi'i qu' namets lee'fij mil (5.000) in weekji' pekhewe' jukhew qa efuts iye tek'enets pa'aj.
4 Muitos que tinham ouvido a mensagem creram, totalizando, agora, cerca de cinco mil homens.
5 Qa ƚunye'jkii pa'aj pakhap neƚukii in not'axi' wetju'ƚ pa'aj na' Jerusalén pekhewe' tenek'enhe'yij pe' qi witlijtsitjii, pe' tenek'enheiji' pa' witset qa pe' i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei.
5 No dia seguinte, o conselho das autoridades, dos líderes do povo e dos mestres da lei se reuniu em Jerusalém.
6 I'nji'teje'm iye pa' qiji' pa'il ƚatata Anás, qa pa' Caifás, qa pa' Juan qa pa' Alejandro iye, qa pe' week pe' ƚejefets pa' qiji' ƚatata pe' pa'il.
6 Estavam ali Anás, o sumo sacerdote, e também Caifás, João, Alexandre e outros parentes do sumo sacerdote.
7 Ma' qa tetka'x pa'aj ha' Pedro qa ha' Juan, qa we'nenji'ju' pa'aj pa' ƚeqewuk'uji' pekhewe'en, ma' qa nifaakan pa'aj: —¿Pa'n ƚii ƚet'unha'x, axe'm pa'qu' witiye' qu' ƚit'iƚiji' in ƚaqsiiƚijkii ekewe'en?—
7 Mandaram trazer Pedro e João e os interrogaram: “Com que poder, ou em nome de quem, vocês fizeram isso?”.
8 Ma' qa ha' Pedro, topo'oj pa'aj pa' Espíritu Santo, qa yit'ijji'ju' pa'aj: —Wit'alhei qa week iye nekhewe' tenek'enheiji' ha'ne witset,
8 Cheio do Espírito Santo, Pedro lhes respondeu: “Autoridades e líderes do povo,
9 pakha' ƚatsfaakani'ƚij, qu' hik kakha'ye' kakha' ƚe'wis wanaqsiimijkii nakha' jukhew wanqats'etax qa pa'n ƚunye'j iye in hats ƚe'wisju' nakha'an.
9 estamos sendo interrogados hoje porque realizamos uma boa ação em favor de um aleijado, e os senhores querem saber como ele foi curado.
10 Ye'ehe, enikfe'li'ƚetsha week ekheweli'ƚ qa week iye ha'ne witset Israel, ha'ne jukhew in hats ƚe'wisju' qa hats ƚi'weni'ƚ hane'ej hane'e'in, ta'ƚets aka' ƚiiji' hakha' Jesucristo, Nazaret ƚeiƚe', hikha' ekheweli'ƚ ƚ'eni'ƚji'pha'm ke' cruz, qa hikha' iye pa' Dios niihinik'uipha'm pe' naxju'.
10 Saibam os senhores e todo o povo de Israel que ele foi curado pelo nome de Jesus Cristo, o nazareno, a quem os senhores crucificaram, mas a quem Deus ressuscitou dos mortos.
11 Ha'ne Jesús hik ha'ne pekhe' ute yuten qa yiwu'mfik'i pekhewe' niihinpha'm pe' wititsi' hik pekhewe' ekheweli'ƚ, qa hatsƚe ewi'ƚ ute les weju'ƚij in teniihinijpha'm pe' wititsi'.(Sal 118:22)
11 Pois é a respeito desse Jesus que se diz: ‘A pedra que vocês, os construtores, rejeitaram se tornou a pedra angular’.
12 Qa ham iye pakhape' qu' jiniƚin, qe ham pakhape' iye witiye' ha'ne week sehe' ipji' qu' netesti'yij ene' jukhew qu' hik pakha'ye' qu' jiniƚin.—
12 Não há salvação em nenhum outro! Não há nenhum outro nome debaixo do céu, em toda a humanidade, por meio do qual devamos ser salvos”.
13 Pekhewe' tenek'enhei in yi'wen in nite' nijiwei pa'aj ha' Pedro qa ha' Juan iye, qa nikfe'lets iye hekhewe'en in nite' ikii pe'qu' witq'ikatjiye' qa nite' iye hayiits qu' nenikfe'lets pe'ye', ma' qa qi in yitjuƚaxijpha'mkii, qa nikfe'lets in hik hekhewe' ƚijts'eyekkii ha' Jesús.
13 Quando os membros do conselho viram a coragem de Pedro e João, ficaram admirados, pois perceberam que eram homens comuns, sem instrução religiosa formal. Reconheceram também que eles haviam estado com Jesus.
14 Qa yi'wen iye pa'aj in ewi'ƚ ts'ap'a'aƚi' pakha' jukhew yiƚin pa'aj pekhewe'en, ma' qa ham pakha' qu' nit'ijiju'ƚ qu' net'ejuyiju'ƚ aka'an.
14 Mas não havia nada que pudessem fazer, pois o homem que tinha sido curado estava ali diante deles.
15 Qa inaqyajiƚi'ij pa'aj qu' mexe nak eku'nik'uifik'ikii pakha' ƚ'ithi'wet, ma' qa uja'xe'ƚe wetju'ƚ pa'aj qu' natfaakate'yijju',
15 Assim, ordenaram que Pedro e João fossem retirados da sala do conselho e começaram a discutir entre si.
16 qa yit'ijju' pa'aj: —¿Pa'n ineqfenyejeyij enewe' jukhew? Qe kakha' ewi'ƚ na'lij in ham ƚunye'ji'iju'ƚ yaqsiijkii nekhewe'en, week nikfe'letsha enewe' i'ni' ha'ne Jerusalén in yijaa'ija kakha'an, qa ham ƚeke'ye' qu' jintittaajets qu' nite' yija'ye'.
16 “Que faremos com esses homens?”, perguntavam uns aos outros. “Não podemos negar que realizaram um sinal, como todos em Jerusalém sabem.
17 Qa qu' nite' weeki'ij ha'ne week witset pekhewe' nifel, yape jit'ijeweikitijkii pe'qu' i'nlijeye', hats'inha qu' yape hasu'uj nenfeli'm pakhape' iye jukhewe' aka' witii.—
17 Mas, para evitar que espalhem sua mensagem, devemos adverti-los de que não falem nesse nome a mais ninguém.”
18 Ma' qa in taya'yiifik'i iye pa'aj qa yiyajitaxijets qu' yape hasu'uj nenfel qa qu' ninq'ijatshenij iye kakha' ƚii pa' Jesús.
18 Então os chamaram de volta e ordenaram que nunca mais falassem nem ensinassem em nome de Jesus.
19 Qa hakha'ƚe Pedro qa ha' Juan iye, qa yeku'ƚ pa'aj: —Ekheweli'ƚ qu' enfeli'ƚ ye'm ¿me les ƚe'wisi'm pa' Dios qu' ekheweli'iƚ qu' heik'eni'ƚ ewets qa pakha'ƚe Dios qa' nite'ye',
19 Pedro e João, porém, responderam: “Os senhores acreditam que Deus quer que obedeçamos a vocês, e não a ele?
20 qe yekheweli'ƚ nite' ƚeke' qu' hili'iƚij in henfeli'ƚ eke' hi'weni'ƚ qa hepi'ye'eƚ iye?—
20 Não podemos deixar de falar do que vimos e ouvimos!”.
21 Pekhewe' wit'alhei, in hats yili'ijju' in ewi'ƚij iye in yijiweikittaxkii, ma' qa yiwejinfik'ikii pa'aj, nite' yi'wen pa'qu' ƚeqfenyejeyi'ij ƚewek qu' ƚeke'ye' qu' nitanithen, qe ta'ƚets pekhewe' week jukhew qa efuts, qe week qi in yiwqinhet pa' Dios qe ta'ƚets pakha' ƚunye'jkii pa'aj.
21 Os membros do conselho fizeram novas ameaças, mas, por fim, os soltaram. Não sabiam como castigá-los sem provocar um tumulto, visto que todos louvavam a Deus pelo ocorrido,
22 Qe pakha' jukhew pakha' wanaqsiimijkii pa'aj aka' ewi'ƚ ham ƚunye'ji'iju'ƚ, t'ani' qu' cuarenta (40) ƚeqe'ninqapitse'.
22 pois o aleijado que havia sido curado milagrosamente tinha mais de quarenta anos de idade.
23 Ha' Pedro qa ha' Juan in hats t'atsji'ƚfik'ikii pa'aj, ma' qa ikii pakha' i'ni' pekhewe' hats ƚejefetsipji', ma' qa nifelimik'i pa'aj week pekhewe' yit'ijets pe' tenek'enhe'yij pe' pa'il qa pe' tenek'enheiji' pa' witset.
23 Assim que foram libertos, Pedro e João voltaram ao lugar onde estavam os outros irmãos e lhes contaram o que os principais sacerdotes e líderes tinham dito.
24 In yepi'ye' ek'i pa'aj aka'an pekhewe'en, qa yit'unhet ƚi'ijpha'mek pa' ewi'ƚik'i ƚ'a'x in iyinii pa' Intata, qa yit'ijiipha'm: —Yatsat'axyij, akha' pakha' yaqsiijkii pa'aj na' wa's qa ha'ne sehe', qa pakha' qi iweli' iye qa week iye pekhewe' i'nji' enewe'en.(Ex 20:11)
24 Ao ouvir o relato, todos os presentes levantaram juntos a voz e oraram a Deus: “Ó Soberano Senhor, Criador dos céus e da terra, do mar e de tudo que neles há,
25 Akha' ƚenukinijetsju' pa'aj pa' Espíritu Santo pe' e'lijei pa' eqejkunenek'ik'i yaqwa'maxi'ƚik'i David, ma' qa nifel pa'aj in ƚit'ij: “¿Inhats'ek in nayu'kii nekhewe' nite' judiol, qa nekhewe' Israel ƚeiƚets qa yijamti'ets qu' naqsiijkii pekhewe' wekwek ham weju'ƚi'ij?
25 falaste muito tempo atrás pelo Espírito Santo, nas palavras de nosso antepassado Davi, teu servo: ‘Por que as nações se enfureceram tanto? Por que perderam tempo com planos inúteis?
26 Pekhewe' wittatal ha'ne sehe' yit'ijju' pakha' t'eku'mi' qu' naqsiijkii, qa pe' tenek'enhei qa ewi'ƚ i'niji' in t'eku'mij wetju'ƚ qu' net'ejuyiju'ƚ pa' Yatsat'ax'inij Dios qa pa' ƚeqe Cristo.”(Sal 2:1,2)
26 Os reis da terra se prepararam para guerrear; os governantes se uniram contra o Senhor e contra seu Cristo’.
27 Qe yijaa'ija ha'ne witset in not'axi' wetju'ƚ hakha' Herodes qa ha' Poncio Pilato qa week nekhewe' jukhewiikal nite' judiol qa nekhewe' witsetits ha'ne Israel, qa ewi'ƚ i'niji' in t'ejuyiju'ƚ hakha' ƚe'wis oqwomehe' Jesús, hikha' ƚ'ekumiiji' pa'aj,
27 “De fato, isso aconteceu aqui, nesta cidade, pois Herodes Antipas, o governador Pôncio Pilatos, os gentios e o povo de Israel se uniram contra Jesus, teu santo Servo, a quem ungiste.
28 qe qa' naqsiijkii enewe'en pakha' hayiits yaji'letju' pa'aj pa' et'unha'x qa pa' ikfeliya'xkii iye qu' ƚunye'je'kii.
28 Tudo que fizeram, porém, havia sido decidido de antemão pela tua vontade.
29 Qa hane'ej Yatsat'axyij, jeƚii wat'ij kakha' ts'ijiweikittaxi'ƚijkii enewe'en, qa ƚisij wat'ij ene' eqejkunenhei pakha' qu' nite' ƚ'ijiweyaxitsi'ipji' qu' nenfel eke' e'lijei,
29 E agora, Senhor, ouve as ameaças deles e concede a teus servos coragem para anunciar tua palavra.
30 qa pa' ƚet'unha'x pa' okoi qa' naqsiijkiyek qu' nenqiƚinkii, qa qu' naqsiijkii iye pe'qu' ham ƚunyejeyi'iju'ƚ qa pe'qu' qi qu' nitjuƚaxijpha'mkii iye qu' nata'ƚets aka' ƚiiji' hakha' qi ƚe'wis oqwomehe' Jesús.—
30 Estende tua mão com poder para curar, e que sinais e maravilhas sejam realizados por meio do nome de teu santo Servo Jesus”.
31 Qa in hats uja'xƚi'ik'i pa'aj in iyin, ma' qa pakha' i'niji' in not'ax wetju'ƚ qa me'le'le'l pa'aj. Qa week topolij pa'aj pa' Espíritu Santo, ma' qa nite' nijiweyipji' in nifel ke' ƚe'lijei pa' Dios.
31 Depois dessa oração, o lugar onde estavam reunidos tremeu, e todos ficaram cheios do Espírito Santo e pregavam corajosamente a palavra de Deus.
32 Pekhewe' tek'enik'i pa'aj week ewi'ƚ pa' ƚaqjamtikineyejeikii. Ham pa'qu' nit'ijets qu' natsat'etsijha pekhewe' yatsat'etstaxijha in ƚewekwekits, qe weekij yijat'ij in yatsat'etsij week pekhewe' wekwek.
32 Todos os que creram estavam unidos em coração e mente. Não se consideravam donos de seus bens, de modo que compartilhavam tudo que tinham.
33 Qi pa'aj pa' ƚet'unha'x hekhewe' apóstoles qa nite' yili'ij pa'aj in nifel in iƚa'x iye pa' Yatsat'ax'inij Jesús, qa qi pa'aj in yi'fen pa' Dios.
33 Com grande poder, os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus, e sobre todos eles havia grande graça.
34 Ham pakha' qu' hami'im pa'aj pe'ye' pekhewe'en, qe week pekhewe' na'li'm ƚeqe sehel qa pe' ƚetsil iye qa t'ihinji'jij pa'aj, qa neka'xiikii pe' ƚ'astai
34 Entre eles não havia necessitados, pois quem possuía terras ou casas vendia o que era seu
35 qa tisji'jij pa'aj he' apóstoles. Ma' qa netisjiiju' pe' weekji' pakha' qu' hame'jiji'm pe'ye'.
35 e levava o dinheiro aos apóstolos, para que dessem aos que precisavam de ajuda.
36 Qa pakha' José, Chipre ƚeiƚe', ewi'ƚ jukhew ta'ƚets pekhewe' ta'ƚets pa'aj pa' Levi'ik'i, qa he' apóstoles qa ƚeqiyij pa'aj Bernabé, ikji' eq'iltinhetsax.
36 José, a quem os apóstolos deram o nome Barnabé, que significa “Filho do encorajamento”, era da tribo de Levi e tinha nascido na ilha de Chipre.
37 Pakha'an na'li'm pa'aj pa' ƚeqe sehe', ma' qa t'ihinij pa'aj. Qa pe' ƚ'astai qa neka'xii pa'aj qa tisij he' apóstoles.
37 Ele vendeu um campo que possuía e entregou o dinheiro aos apóstolos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.