Atos 4

INTATA ȽE'ȽIJEI (MCA) vs NAA

Sair da comparação
NAA Nova Almeida Atualizada 2017
1 Ma' qa ha' Pedro qa ha' Juan in mexe iyettaxik'ui pa'aj pekhewe' jukhew qa efuts iye qa nekii pa'aj pekhewe' pa'il, qa pa' tenek'enhe'yipji' pekhewe' yejeƚ ke' qi witlijtsitjii qa pe' saduceos.
1 Enquanto Pedro e João ainda falavam ao povo, chegaram os sacerdotes, o capitão do templo e os saduceus,
2 Qi pa'aj in nayu'kii pekhewe'en qe hekhewe'en i'nq'ijatshenij pa'aj in iƚii iye hatse' pe' naxju' qe pa' Jesús hik pakha' inq'ethinij pa'aj aka'an in iƚa'x iye pa'aj.
2 ressentidos porque os apóstolos estavam ensinando o povo e anunciando, em Jesus, a ressurreição dentre os mortos.
3 Ma' qa t'eku'mi' pa'aj qa yuihinifi pe' ƚoq'opheƚitjii qa yamijii pa'aj in neƚukii, qe hats metju' pa'aj pe' junu'.
3 Prenderam Pedro e João e os recolheram ao cárcere até o dia seguinte, pois já era tarde.
4 Qa hatsƚe olots iye pa'aj pekhewe' yepi'ye' pe' nifel pa'aj, qa nite' yeqeku'uk'i, ma' qa hats i'nƚi'i qu' namets lee'fij mil (5.000) in weekji' pekhewe' jukhew qa efuts iye tek'enets pa'aj.
4 Porém muitos dos que ouviram a palavra creram, subindo o número desses homens a quase cinco mil.
5 Qa ƚunye'jkii pa'aj pakhap neƚukii in not'axi' wetju'ƚ pa'aj na' Jerusalén pekhewe' tenek'enhe'yij pe' qi witlijtsitjii, pe' tenek'enheiji' pa' witset qa pe' i'nq'ijatshenij ke' Moisés ƚe'lijei.
5 No dia seguinte, as autoridades, os anciãos e os escribas se reuniram em Jerusalém
6 I'nji'teje'm iye pa' qiji' pa'il ƚatata Anás, qa pa' Caifás, qa pa' Juan qa pa' Alejandro iye, qa pe' week pe' ƚejefets pa' qiji' ƚatata pe' pa'il.
6 com o sumo sacerdote Anás, com Caifás, João, Alexandre e todos os que eram da linhagem do sumo sacerdote.
7 Ma' qa tetka'x pa'aj ha' Pedro qa ha' Juan, qa we'nenji'ju' pa'aj pa' ƚeqewuk'uji' pekhewe'en, ma' qa nifaakan pa'aj: —¿Pa'n ƚii ƚet'unha'x, axe'm pa'qu' witiye' qu' ƚit'iƚiji' in ƚaqsiiƚijkii ekewe'en?—
7 E, colocando os apóstolos diante deles, perguntaram: — Com que poder ou em nome de quem vocês fizeram isso?
8 Ma' qa ha' Pedro, topo'oj pa'aj pa' Espíritu Santo, qa yit'ijji'ju' pa'aj: —Wit'alhei qa week iye nekhewe' tenek'enheiji' ha'ne witset,
8 Então Pedro, cheio do Espírito Santo, lhes disse: — Autoridades do povo e anciãos,
9 pakha' ƚatsfaakani'ƚij, qu' hik kakha'ye' kakha' ƚe'wis wanaqsiimijkii nakha' jukhew wanqats'etax qa pa'n ƚunye'j iye in hats ƚe'wisju' nakha'an.
9 visto que hoje somos interrogados a propósito do benefício feito a um homem enfermo e do modo como ele foi curado,
10 Ye'ehe, enikfe'li'ƚetsha week ekheweli'ƚ qa week iye ha'ne witset Israel, ha'ne jukhew in hats ƚe'wisju' qa hats ƚi'weni'ƚ hane'ej hane'e'in, ta'ƚets aka' ƚiiji' hakha' Jesucristo, Nazaret ƚeiƚe', hikha' ekheweli'ƚ ƚ'eni'ƚji'pha'm ke' cruz, qa hikha' iye pa' Dios niihinik'uipha'm pe' naxju'.
10 saibam os senhores todos e todo o povo de Israel que, em nome de Jesus Cristo, o Nazareno, a quem vocês crucificaram e a quem Deus ressuscitou dentre os mortos, sim, em seu nome é que este está curado na presença de vocês.
11 Ha'ne Jesús hik ha'ne pekhe' ute yuten qa yiwu'mfik'i pekhewe' niihinpha'm pe' wititsi' hik pekhewe' ekheweli'ƚ, qa hatsƚe ewi'ƚ ute les weju'ƚij in teniihinijpha'm pe' wititsi'.(Sal 118:22)
11 Este Jesus é a pedra que vocês, os construtores, rejeitaram, mas ele veio a ser a pedra angular.
12 Qa ham iye pakhape' qu' jiniƚin, qe ham pakhape' iye witiye' ha'ne week sehe' ipji' qu' netesti'yij ene' jukhew qu' hik pakha'ye' qu' jiniƚin.—
12 E não há salvação em nenhum outro, porque debaixo do céu não existe nenhum outro nome, dado entre os homens, pelo qual importa que sejamos salvos.
13 Pekhewe' tenek'enhei in yi'wen in nite' nijiwei pa'aj ha' Pedro qa ha' Juan iye, qa nikfe'lets iye hekhewe'en in nite' ikii pe'qu' witq'ikatjiye' qa nite' iye hayiits qu' nenikfe'lets pe'ye', ma' qa qi in yitjuƚaxijpha'mkii, qa nikfe'lets in hik hekhewe' ƚijts'eyekkii ha' Jesús.
13 Ao verem a ousadia de Pedro e João, sabendo que eram homens iletrados e incultos, ficaram admirados; e reconheceram que eles haviam estado com Jesus.
14 Qa yi'wen iye pa'aj in ewi'ƚ ts'ap'a'aƚi' pakha' jukhew yiƚin pa'aj pekhewe'en, ma' qa ham pakha' qu' nit'ijiju'ƚ qu' net'ejuyiju'ƚ aka'an.
14 Vendo que o homem que havia sido curado estava com eles, nada tinham a dizer em contrário.
15 Qa inaqyajiƚi'ij pa'aj qu' mexe nak eku'nik'uifik'ikii pakha' ƚ'ithi'wet, ma' qa uja'xe'ƚe wetju'ƚ pa'aj qu' natfaakate'yijju',
15 E, mandando-os sair do Sinédrio, discutiam entre si,
16 qa yit'ijju' pa'aj: —¿Pa'n ineqfenyejeyij enewe' jukhew? Qe kakha' ewi'ƚ na'lij in ham ƚunye'ji'iju'ƚ yaqsiijkii nekhewe'en, week nikfe'letsha enewe' i'ni' ha'ne Jerusalén in yijaa'ija kakha'an, qa ham ƚeke'ye' qu' jintittaajets qu' nite' yija'ye'.
16 dizendo: — Que faremos com estes homens? Pois todos os moradores de Jerusalém sabem que um sinal notório foi feito por eles, e não o podemos negar.
17 Qa qu' nite' weeki'ij ha'ne week witset pekhewe' nifel, yape jit'ijeweikitijkii pe'qu' i'nlijeye', hats'inha qu' yape hasu'uj nenfeli'm pakhape' iye jukhewe' aka' witii.—
17 Mas, para que não haja maior divulgação entre o povo, vamos ameaçá-los para não falarem mais neste nome a quem quer que seja.
18 Ma' qa in taya'yiifik'i iye pa'aj qa yiyajitaxijets qu' yape hasu'uj nenfel qa qu' ninq'ijatshenij iye kakha' ƚii pa' Jesús.
18 Chamando-os, ordenaram-lhes que de modo nenhum falassem nem ensinassem no nome de Jesus.
19 Qa hakha'ƚe Pedro qa ha' Juan iye, qa yeku'ƚ pa'aj: —Ekheweli'ƚ qu' enfeli'ƚ ye'm ¿me les ƚe'wisi'm pa' Dios qu' ekheweli'iƚ qu' heik'eni'ƚ ewets qa pakha'ƚe Dios qa' nite'ye',
19 Mas Pedro e João responderam: — Os senhores mesmos julguem se é justo diante de Deus ouvirmos antes aos senhores do que a Deus;
20 qe yekheweli'ƚ nite' ƚeke' qu' hili'iƚij in henfeli'ƚ eke' hi'weni'ƚ qa hepi'ye'eƚ iye?—
20 pois nós não podemos deixar de falar das coisas que vimos e ouvimos.
21 Pekhewe' wit'alhei, in hats yili'ijju' in ewi'ƚij iye in yijiweikittaxkii, ma' qa yiwejinfik'ikii pa'aj, nite' yi'wen pa'qu' ƚeqfenyejeyi'ij ƚewek qu' ƚeke'ye' qu' nitanithen, qe ta'ƚets pekhewe' week jukhew qa efuts, qe week qi in yiwqinhet pa' Dios qe ta'ƚets pakha' ƚunye'jkii pa'aj.
21 Depois, ameaçando-os mais ainda, os soltaram, não tendo achado como os castigar, por causa do povo, porque todos glorificavam a Deus pelo que tinha acontecido.
22 Qe pakha' jukhew pakha' wanaqsiimijkii pa'aj aka' ewi'ƚ ham ƚunye'ji'iju'ƚ, t'ani' qu' cuarenta (40) ƚeqe'ninqapitse'.
22 Ora, o homem em quem tinha sido operado esse milagre de cura tinha mais de quarenta anos de idade.
23 Ha' Pedro qa ha' Juan in hats t'atsji'ƚfik'ikii pa'aj, ma' qa ikii pakha' i'ni' pekhewe' hats ƚejefetsipji', ma' qa nifelimik'i pa'aj week pekhewe' yit'ijets pe' tenek'enhe'yij pe' pa'il qa pe' tenek'enheiji' pa' witset.
23 Uma vez soltos, Pedro e João procuraram os irmãos e lhes contaram tudo o que os principais sacerdotes e os anciãos lhes tinham falado.
24 In yepi'ye' ek'i pa'aj aka'an pekhewe'en, qa yit'unhet ƚi'ijpha'mek pa' ewi'ƚik'i ƚ'a'x in iyinii pa' Intata, qa yit'ijiipha'm: —Yatsat'axyij, akha' pakha' yaqsiijkii pa'aj na' wa's qa ha'ne sehe', qa pakha' qi iweli' iye qa week iye pekhewe' i'nji' enewe'en.(Ex 20:11)
24 Ouvindo isto, unânimes, levantaram a voz a Deus e disseram: — Tu, Soberano Senhor, fizeste o céu, a terra, o mar e tudo o que neles há!
25 Akha' ƚenukinijetsju' pa'aj pa' Espíritu Santo pe' e'lijei pa' eqejkunenek'ik'i yaqwa'maxi'ƚik'i David, ma' qa nifel pa'aj in ƚit'ij: “¿Inhats'ek in nayu'kii nekhewe' nite' judiol, qa nekhewe' Israel ƚeiƚets qa yijamti'ets qu' naqsiijkii pekhewe' wekwek ham weju'ƚi'ij?
25 Disseste por meio do Espírito Santo, por boca de Davi, nosso pai, teu servo: “Por que se enfureceram os gentios, e os povos imaginaram coisas vãs?
26 Pekhewe' wittatal ha'ne sehe' yit'ijju' pakha' t'eku'mi' qu' naqsiijkii, qa pe' tenek'enhei qa ewi'ƚ i'niji' in t'eku'mij wetju'ƚ qu' net'ejuyiju'ƚ pa' Yatsat'ax'inij Dios qa pa' ƚeqe Cristo.”(Sal 2:1,2)
26 Os reis da terra se levantaram, e as autoridades se juntaram contra o Senhor e contra o seu Ungido.”
27 Qe yijaa'ija ha'ne witset in not'axi' wetju'ƚ hakha' Herodes qa ha' Poncio Pilato qa week nekhewe' jukhewiikal nite' judiol qa nekhewe' witsetits ha'ne Israel, qa ewi'ƚ i'niji' in t'ejuyiju'ƚ hakha' ƚe'wis oqwomehe' Jesús, hikha' ƚ'ekumiiji' pa'aj,
27 — Porque de fato, nesta cidade, Herodes e Pôncio Pilatos, com gentios e gente de Israel, se juntaram contra o teu santo Servo Jesus, a quem ungiste,
28 qe qa' naqsiijkii enewe'en pakha' hayiits yaji'letju' pa'aj pa' et'unha'x qa pa' ikfeliya'xkii iye qu' ƚunye'je'kii.
28 para fazerem tudo o que a tua mão e o teu propósito predeterminaram.
29 Qa hane'ej Yatsat'axyij, jeƚii wat'ij kakha' ts'ijiweikittaxi'ƚijkii enewe'en, qa ƚisij wat'ij ene' eqejkunenhei pakha' qu' nite' ƚ'ijiweyaxitsi'ipji' qu' nenfel eke' e'lijei,
29 Agora, Senhor, olha para as ameaças deles e concede aos teus servos que anunciem a tua palavra com toda a ousadia,
30 qa pa' ƚet'unha'x pa' okoi qa' naqsiijkiyek qu' nenqiƚinkii, qa qu' naqsiijkii iye pe'qu' ham ƚunyejeyi'iju'ƚ qa pe'qu' qi qu' nitjuƚaxijpha'mkii iye qu' nata'ƚets aka' ƚiiji' hakha' qi ƚe'wis oqwomehe' Jesús.—
30 enquanto estendes a tua mão para fazer curas, sinais e prodígios por meio do nome do teu santo Servo Jesus.
31 Qa in hats uja'xƚi'ik'i pa'aj in iyin, ma' qa pakha' i'niji' in not'ax wetju'ƚ qa me'le'le'l pa'aj. Qa week topolij pa'aj pa' Espíritu Santo, ma' qa nite' nijiweyipji' in nifel ke' ƚe'lijei pa' Dios.
31 Tendo eles orado, tremeu o lugar onde estavam reunidos. Todos ficaram cheios do Espírito Santo e, com ousadia, anunciavam a palavra de Deus.
32 Pekhewe' tek'enik'i pa'aj week ewi'ƚ pa' ƚaqjamtikineyejeikii. Ham pa'qu' nit'ijets qu' natsat'etsijha pekhewe' yatsat'etstaxijha in ƚewekwekits, qe weekij yijat'ij in yatsat'etsij week pekhewe' wekwek.
32 Da multidão dos que creram era um o coração e a alma. Ninguém considerava exclusivamente sua nem uma das coisas que possuía; tudo, porém, lhes era comum.
33 Qi pa'aj pa' ƚet'unha'x hekhewe' apóstoles qa nite' yili'ij pa'aj in nifel in iƚa'x iye pa' Yatsat'ax'inij Jesús, qa qi pa'aj in yi'fen pa' Dios.
33 Com grande poder, os apóstolos davam testemunho da ressurreição do Senhor Jesus, e em todos eles havia abundante graça.
34 Ham pakha' qu' hami'im pa'aj pe'ye' pekhewe'en, qe week pekhewe' na'li'm ƚeqe sehel qa pe' ƚetsil iye qa t'ihinji'jij pa'aj, qa neka'xiikii pe' ƚ'astai
34 Não havia nenhum necessitado entre eles, porque os que possuíam terras ou casas, vendendo-as, traziam os valores correspondentes
35 qa tisji'jij pa'aj he' apóstoles. Ma' qa netisjiiju' pe' weekji' pakha' qu' hame'jiji'm pe'ye'.
35 e os depositavam aos pés dos apóstolos; então se distribuía a cada um conforme a sua necessidade.
36 Qa pakha' José, Chipre ƚeiƚe', ewi'ƚ jukhew ta'ƚets pekhewe' ta'ƚets pa'aj pa' Levi'ik'i, qa he' apóstoles qa ƚeqiyij pa'aj Bernabé, ikji' eq'iltinhetsax.
36 Então José, a quem os apóstolos chamavam de Barnabé, que quer dizer filho da consolação, um levita natural de Chipre,
37 Pakha'an na'li'm pa'aj pa' ƚeqe sehe', ma' qa t'ihinij pa'aj. Qa pe' ƚ'astai qa neka'xii pa'aj qa tisij he' apóstoles.
37 vendeu um campo que possuía, trouxe o dinheiro e o depositou aos pés dos apóstolos.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.