Romanos 9
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Na riong ako aro tho ri nge kene i nunganga, eneke tho teo a Krais nge. Na lek apaltet avele. Na lemik, ako i voth a Oni Riringa isa thewo, i pavelpol riong nunganga ve,
1 Ayu i Keriso wabinamaim tur anababatun ao, men abifufuwenamih. Anayabin dogorou naniyan atatatam Anun Kakafiyin ebibasit ayu abisa ao.
2 lemik i kerere rintet, na matheong ako i voth a opok lemi aro i voth evelelnga ako aro ile vusonga avele,
2 Ayu dogorou wanawanan yababan awan karatan, naatu baiyufarir isan abiwa’an men ekakaram.
3 — ausente —
3 Anayabin ayu au sabuw, biyau finimu turin naatu au rara anababatun, i wabihimaim mi’itube God tao rarafu. Naatu Keriso’one hita’afuru’umu atatit nabin,
4 — ausente —
4 saise Israel sabuw yawas hitab, God natunatunamih hitamatar: ana marakaw, ana obaibasit, ana obaiyunen tur hitab, kwafiren anababatun, naatu ana omatanen isah tirerereb.
5 na otitevie nomengangare or ini toko pompomere a God itheki, lamako otevinga e ako i velpol nge oa mla, ini a Krais ini toko ako God i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere, na ini a God, na ur alavusnga i voth a isa thewo. Naro te risea i evelelnga ako aro ile vusonga avele! I nunganga.
5 Nati sabuw hai a’agir kwafe’en i Hebrew big ana kik owe’owen, imaim gin tanay boro tanan Keriso ana tufuw ana’an tanatit. God akisinamo sawar etei ana bonawiyenayan tanabora’ara’ah wanatowan wanatowan. Amen.
6 Na i nunganga ako toko Israel pulua o lel okime nge a Krais, aveto o mothong tova lomumu ve, God ile riong ako i kin tomo i nge a Abraham ome ititeviere nomenga kene i velpol nunganga avele. I velpol nunganga, eneke tokokoe areko o velpol nge a Jekop ako iion aininga a Israel ia mla, or alavusnga ini a God ile toko nungangare avele.
6 Baise God ana omatanen i men ta baifuwenamih, mar etei i yabih temamatar. Iti ao anayabin Israel sabuw etei hai tufuw ana’an i Israelane hitufuw, baise etei’imak boro men hinan Israel sabuw hinamataramih.
7 Na thomu o rivenga ako ve, God i apet toko ini a Abraham itevinga nunganga, tova ve i velpol nge ia mla, ave lomu lemi rumong aken i nunganga avele. God i apet toko ini a Abraham itevinga nunganga, ako nge ile riong kinnga, na i ranga ve ako thomu o ri nge, kene avele, eneke Abraham itun pelie o voth, aveto God i ateal inga Abraham itun a Aisak ienga, nge ako i kin ile riong tomo nge a Abraham ve, “Aro tho apet a Aisak ititeviere oenga mo ini ol i titovum ol re.”
7 Na’atube Abraham ana rara’ane hitutufuw men etei Abraham natunatunamih. Bukamaim God iti na’atube eo hikirum inu’in kwaso’ob. “O natu Isaac ana rara’ane iti omatanen abit boro i hinab.”
8 Na uneke ako tho ri nge, kene i mirenga ve, Abraham ititeviere ako ia mla i pavelpol or, or alavusnga ini a God itutunre avele. Aveto God i ri ve, Abraham ititevie nungangare ini inga areko ile riong kinnga i pavelpol or, na or kene ini ol i itutunre ol.
8 Tur iti na’atube ana kubuna kwananowar, God natunatun i men Abraham ana rara’amaim hitutufuw akisih ebowabowamih. Baise sabuw iyab omatanenane hitutufuw God natunatun i nati sabuw.
9 Na i venen aken, eneke God i kin ile riong tomo nge a Abraham ve, “Nge tovu po konga nge ngov ke, aro tho lo werer, na nge wop lemi aken Sara kene aro i maneu itun tomonnga a Aisak lale.”
9 Anayabin God Abraham iti na’atube eomatan, Veya ayai’iya’imaim boro ana matabir naatu Sarah boro nataub kek orot nayai.
10 Na e mun e ako Sara itun aken ini a Aisak na ini titevimem. Na Aisak iewo a Rebeka kene iopo ma itun or aini o ngo a iopo lemi, ako otema omole.
10 Men nati akisin baise kwana’itin, Rebecca auman toub kek kikif ya, tamah ta’imon ata’agir Isaac.
11 — ausente —
11 Anakubuna gewas kwananowar, kek kikif wanawanahimaim kek ta bai ana kok abisa yayakitifuw isan, naatu Rebecca iu, “Kek ain boro tain isan nabow.” Kek i men hitufuw,
12 — ausente —
12 naatu men sawar ta gewasin o kakafin hisinafumih, baise i ana yayakitifuwen tafanamaim bat ta rubin. Men i hai bowabowamaim ta rubinimih, en.
13 Na i ranga ve ako God ile erere i ri nge, ako i ri ve,
13 Bukamaim hikirum inu’in kwaso’ob, “Jacob i ayu abiyabuw, baise Esau i ayu abifa’ifai.”
14 Na God i oma venen aken, naro te ri vava, e? Aro te ri ve, “God ile vothung i vengveng avele,” e? Avele! Aro te ri venen aken avele!
14 God isan boro mi’itube tanao? I bowabow kakafin orot? Aiyabin anababatun!
15 Eneke, God i ria Moses ve,
15 Anayabin Moses isan eo, “Ayu orot babin yait ta anarurubin i boro anakabibir.”
16 Maken, God i ateal inga tokokoere ako nge ile themosaling inga mo ini ile, na e avele i velpol ini a God ile, ako nge ur ako isivenga ilemi i voth nge, eve nge isivenga ile omaing engenga.
16 Isan imih sawar etei i men it sabuw takokok o tabowabowamaim emamatar, baise sabuw iyab God ana kokomaim ekakabibirih.
17 Na aken i nunganga, eneke God ile erere i ri nge ile riong ako i sungu i a Isip angare ole nepes a Pero nge, ako i ri ve,
17 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum inu’in, Moses Egypt hai aiwob orot isan eo, “Anayabin iti isan ayu abora’ahi efan yatetoro’ot ayara’ahi. Saise ayu au fair wanawanamaim anayai nabow naatu ayu wabu nara’at tafaram tutufin etei hinanowar.”
18 Maken aro ve God i sis ve aro ilemi esal toko e, aken aro ilemi esal i. Na aro ve i sis ve aro i palemi rit toko e mo itelnga pla, aken aro i oma mun i.
18 Isan imih, God ebiyasisir sabuw iyab baibais tekokok boro nibaisih, baise sabuw iyab dogoroh efofokar boro niwa’an hinafokar.
19 Na ava omu e aro i nina tho ve, “Aro ve God i palemi rit tokokoere venen aken, i vava ako God ikei palil or nge ole nong sirikong aken, e? Eneke aro ve God i ateal toko e ve aro i oma ur e, aken toko e avele i pavurvur aro i es lelpot nge aken.”
19 Kwa orot ta ayu isau boro iti na’atube inao, “Aisimamih God aki ebi’ubari? Yait boro ana kok nakwahir?”
20 Aveto wong ini toko le vanga ako ong ri venen aken, e? Wong ini neneanga na i vava ako keum paenal nge a God, e? Aro ve toko e i viv saka mo i oma thei pokin nge, na aro ve thei pokin aken iwo i voth, i mothong tova i ria itokoninga ve, “I vava ako ong viv tho vene ake, e?”
20 O i yait, orot maiyow aisim God awan kuyayafutifut? Noukwat men karam boro ana bu’urayan isan nao, ‘Aisim iti na’atube ibu’uru?’
21 Na saka vivnga e ako i pavurvur ako aro i ela saka epee omole mo i viva thei pokin or aini nge. Na i pavurvur ako aro i ateal epee epee mo i panes ilemi nge omanga. Na aro ve i oma epee omole mo ini thei pokin a urvet, ur e avele. Na aro ve i oma aininga mo ini thei pokin vulutnga, ur mun e avele. Aken ini ile omaing inga.
21 Orot noukwat bu’irayan i akisin ana kokomaim me ta’imonamaim noukwat boro rou’ab nabu’ir, ta hiyuw ana noukwat, ta veya maiyow baitab isan ana noukwat.
22 Na God ile atealing nge tokokoere i vene mun re aken. Na nomenga ako God ilemi alpotet ve aro ilemi klingtun toko pelie, naro i pakerenga or tomo nge ile engenging, mo ako aro toko alavusnga ake ru a ulue aro o thepol ile lemi klingong tomo nge ile engenging aken, aveto ilemi alpotet mun ve aro i paninal rintet nge omanga,
22 God ana yaso’ar i kok kwanekwan boro sabuw ti’obaiyih. Iyab hisisinaf kakaf isan tagurusih, saise ana fair imaim hita’itin, baise nati efanin i yatenub wainab bairi hima.
23 mo aro toko pelie o pavurvur ako aro o el ile themosaling mo olemi mire ako ve, ini God a urvet ako i sivenga rintet. Na nomenga mun ako God i ateal tokokoe areken ve aro i themosal or venen aken, mo ako aro toko alavusnga ake ru a ulue aro o thepol mun ako ve, ini God a urvet ako i sivenga rintet.
23 Iti na’atube sinaf, saise i ana marakaw bonamanamarin ti’obaiyit tata’itin naatu ana sabuw iyab kabibirih bairi ana marakaw faram isan rurubinih auman tataso’ob.
24 Na ile themosaling elnga areken ini it ako i leng it mo ini ile, na i leng Judare oenga avele, aveto i lengpot mun pelie ako ini Judare avele.
24 Anayabin it sabuw i God ea’afit, men Jew sabuw akisih, baise Ufun Sabuw auman ea’afih.
25 Na i ranga ve ako God ile riong elnga a Hosea i ri nge, ako i ri vene:
25 God ana tur iti na’atube eo Hosea ana Bukamaim kirum.
26 Na Hosea i ria mun ve,
26 Nati efamaim God eo, “Kwa i men ayu au sabuw.” Baise i boro nao, “Kwa i God ma’ama wanatowanin natunatun.”
27 Na i venen aken nge tokokoe areko or ini Judare avele, aveto God ile riong elnga a Aisaia ri engeng nge Israelre vene:
27 Isaiah Israel sabuw isah tur rererebamaim eo, “Kwa Israel sabuw i tor ana dones na’atube, God boro matan ta’amo niyawasih.
28 Eneke Toko Pomnga aro i patopalal selele ile paomelaling viri viri
28 Anayabin, Regah i saise’ewat esisinaf sabuw tafaramamaim tema’am etei boro marta’imon baimakiy nitih nasawar.”
29 Na i ranga ve ako Aisaia i ri nge a mukaling ako i ritet nge Israelre ve,
29 Marasika iti tur Isaiah eo, “Regah Fairin men agir hai durun ta ebihamiy i, it boro tatan bar merar Sodom naatu Gomorah hairi bi’afiyih na’atube ti’afiyit.”
30 Maken lek riong aken i mirenga vava, e? I mirenga ve, areko or ini Judare avele, na o betet ve aro o velpol ini toko vengvengare a God itheki, kene avele, or kene o velpol ini toko vengvengare a itheki, eneke olemio nge a Krais.
30 Tur yomanin boro iti na’atube tanao, Ufun Sabuw i men ofafar hinuwih hibai imaim God hai ef mutufurin rouw eorerebamih, baise abisa Keriso isah sisinaf hitumatum imih God hai ef mutufurin rouw eorereb.”
31 Na i mirenga mun ve, Judare ako o betet nge a Moses ile patorong panesnga mo aro o velpol ini toko vengvengare a God itheki, kene o velpol ini toko vengvengare a itheki avele.
31 Baise Israel sabuw ofafar hinuwih hinotanot hai ef i mutufor hirouw hio, baise en, anayabin i ofafar eo’omaim hisisinaf.
32 Na i venen aken nge neke? Eneke o rong tomo i nge ole lemioong avele, aveto o engeng inga nge ole omaing ako nge a Moses ile patorong panesnga. Na nge ole omaing aken inga o sis ve aro o velpol ini toko vengvengare a God itheki. Aveto avele. Na Jisas i velpol ranga ve ini um ako oeve tup nge.
32 Ana’an aisim? Ana’an i men baitumatumamaim hibat, baise abisa i hisisinafumaim hibat. Imih a rousukusukunen ana kabayamaim ah rusukun hire.
33 Na i ranga ve ako God ile erere i ri nge ako i ri vene:
33 Bukamaim hikikirum na’atube,
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.