Mateus 27
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Rulpoalal pris kimangare na Judare oa pompomere o pango ol riong ve aro o so rin a Jisas.
1 Maraumanika Firis ukwarih etei naatu regaregah ai’in bairi Jesu morob isan hio hiyabunai sawar.
2 Mako o kin i ma o tipot ol i la ma o paes ol i a Pailat imeni ako ini gavana.
2 Basit uman hifatum hibai hitit Roman hai gawan Pilate umanamaim hiyai.
3 Ma Judas ini toko ako i sungu a Jisas a ngarangre omeni, i thepol ol ako o paes ol a Jisas nge kerengaing aolonga. Lama i eksing ol ilemi ma i el werer umtun alavatharnga or mule pa me areken a pris kimangare na Judare oa pompomere nge la.
3 Judas, yanuwayan Jesu kakafinamaim hiya’iyai i’itin ana veya dogoron rusib, kabay 30 bai matabir na Firis ukwarih naatu regaregah ai’in nahimaim tit, eo
4 Ma i ri ve, “Tho oma vothung kerenga lale ako tho teltunu toko ako i oma vothung kerenga e avele a menumu.”
4 “Ayu asinaf kakaf orot gewasin baban ao emomorob.” Hiya’afut hio, “Nati o a yababan, o akisimo ina’itin inayabunai.”
5 Ma Judas i asesu umtun alavatharnga areken a Lotu Tepun a
5 Judas kabay nati Tafaror Bar kabay teya’aya’amaim itaiy re naatu ihamiyih tit in sikan warasa yai morob. Judas kabay bai na rouw ere’er|alt="Judas throwing money down" src="cn01832b.tif" size="col" loc="Mat 27.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.5"
6 Mako pris kimangare o ela ol umtun aken ma o ri ve, “Umtun ake ini umtun ako toko i rin nge, mo i mothong tova i vugiro lotu a umtun. Aro te pango tomo nge i avele.”
6 Firis ukwarih kabay hibai hio, “Iti i rara ana kabay, ata ofafar men ebibasit boro Tafaror Bar ana kabay ya’aya’amaim tanayai na’in.”
7 Ma o rirum i ma olemi omoletet ve aro o ol ulue ako nge toko ako i viv saka, mo wop aken aro i velpol ol ini toko rem gatngare oa vuvepun.
7 Etei’imak hio hibibasit ufunamaim, kabay hibai noukwat bu’urayan ana kamar hitubun, saise nah touman sabuw hai rah ana efan namatar.
8 Mako ulue epee aken o apet ol i ve ini “Mla a Ulue” na ponange rongan o apet ol i vene aken.
8 Ana’an nati isan kamar wabin “Rara ana Kamar” hibiwab in na iti boun ana veya tit.
9 Mako riong e ako God ile riong elnga a Jeremaia i ri nge nomenga, i velpol nunganga ako i ri ve,
9 Naatu abistan dinab orot Jeremiah eo ina iturobe.
10 Ma o el umtun aken
10 Noukwat bu’urayan ana kamar hitubun Regah ayu iu’uwu na’atube.”
11 Lama Jisas i mit a gavana itheki, ma Pailat ako ini gavana i nin a Jisas ve, “Wong ini Judare ole nepes?”
11 Jesu Roman gawan nanamaim bat, naatu gawan Jesu ibatiy, “O Jews sabuw hai aiwob?” Jesu iya’afut eo. “Nati kuo, ayu boro abi tur anao.”
12 Ave pris kimangare na Judare oa pompomere o pun i nge riong pulua, ave i olal ole riong e avele.
12 Firis ukwarih naatu regaregah ai’in Jesu ubar hitin tur kakafin isan hio men kafa’imo iyafutimih.
13 Lama Pailat i ria i nge ve, “Ava wong nongpol riong puluanga ake ru o pun ong nge avele?”
13 Basit Pilate Jesu iu, “Sabuw kakafih isan ubar hit teo’orereb kunonowar?”
14 Ave i olal a Pailat ile riong omole avele, ma Pailat ilemi pelekpol rintet nge.
14 Baise Jesu men kafa’imo awanamaim tur ta tit, naatu Gawan orot ana kasiy ra’at ifofofor men kafaita.
15 Na tovu po elonga ako nge Punseleainga a Aning gavana ile vothung ako ve, i pavthopot toko omole ako i voth a mang a midenga ako aro tokokoere osivenga o apetpot iion mo i pavthopot i a or nge la.
15 Tar Nowaten hiyuw ana veya, gawan hai binanakwar eo na’atube, mar etei dibur barane sabuw hai kok orot menatan tirurubin i ebobotait.
16 Na nge wop lemi aken toko omole ako toko na sengre olemi mire nge i ve ini toko ako i kerenga rintet i voth mun a mang a midenga, ma iion a Barabas.
16 Nati ana veya orot wabin gagamin Jesu Barabas dibur ma’am.
17 Ma tokokoe pulua or ako ru o pathun, mako Pailat i nina or ve, “Thomu o sis ve, aro tho pavthopot toko kathnga a thomu nge wot, e? Barabas eve Jisas, ako tokokoere o ri ve ini toko ako God i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere?”
17 Naatu sabuw hiru’ay sawar, basit Pilate ibatiyih, “Orot menatan kwakokok diburune anabotait, Jesu Barabas o Jesu Keriso?”
18 Pailat i oma riong venen aken, eneke ilemi mire ako ve, oopo i sivenga nge a Jisas avele, ma o pamita i e riong.
18 Anayabin sabuw bobowenamaim Jesu hibai Pilate umanamaim hiya’iyai i so’ob.
19 Ma rongan Pailat i men a riong nongpolnga a menonga na iewo sengenga i pasong ikei a i nge me ve, “Mothong tova oma ur e nge toko vengvenga aken, eneke pemlik tho thepol oni theong ako nge i ma tho el matheong aolonga rintet nge.”
19 Pilate baibabatiyen ana efanamaim ma’am, aawan tur iyafar na eo, “Orot nati gewasin isan men abisa ta inasinaf, anayabin fai ayu mim fokarin maiyow isan amim au not ekakasiy”
20 Ave pris kimangare na Judare oa pompomere o ri engeng e tokokoere ve aro o ri engeng nge a Pailat mo i pavthopot a Barabas na i so rin a Jisas.
20 Baise firis ukwarih naatu regaregah ai’in sabuw tafah fair hiyai, Barabas botaitin naatu Jesu asabunin isan Pilate hiokikin.
21 Ma Pailat i nin pulua aolonga aken ve, “Thomu o sis ve aro tho pavthopot toko or aini ake kathnga a thomu nge, e?”
21 Pilate sabuw ibatiyih, “Orot i rou’ab, imih orot menatan kwakokok ana botait?” Etei’imak hiya’afut hio, “Barabas!”
22 Na Pailat i nina or ve, “Lama thomu o sis ve aro tho oma ur nekenga nge a Jisas, ako o ri ve God i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere, e?”
22 Pilate sabuw ibatiyih, “Bo Jesu wabin Keriso isan boro mi’itube anasinaf?” Etei’imak hiya’afut hio, “Ku’onaf!”
23 Ave Pailat i nina or ve, “Na vothung kerenga kathnga ako i oma i, e?”
23 Pilate ibatiyih, “Abisa kakafin sinaf?” Baise sabuw hitar koukuw hio, “Ku’onaf!” Sabuw rou’ay gagamin nahimaim Pilate Jesu ibatiy|alt="Jesus placed before crowd" src="CN01822b.tif" size="col" loc="Mat 27.23" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.23"
24 Mala Pailat ilemi mire ako o pavurvur aro o nongal ile riong avele, na pa omole re ako punpeling aolonga aro i velpol. Mako i ela thei ma i papispot imeni a toko na sengre otheki, na i ria or ve, “Lek omaing ol e avele nge toko ake ile rinong. Ini lomu omaing ol.”
24 Pilate naniyan bai men karam boro ef ta tasinaf, naatu sabuw auman kougeyagey hibusuruf, imih harew bai sabuw etei nahimaim uman sauwen eo, “Ayu iti orot namomorob isan men ana ubar anabaimih. Nati i kwa akis a ubar.”
25 Ma pulua aolonga aken o olal ile riong ve, “Ile rinong aken, tepun aro i voth a them nge na tutumemre nge.”
25 Sabuw etei hiya’afut hio, “I namomorob ana ubar i aki anab naatu natunatu auman ana ubar hinab.”
26 Mako Pailat i pavthopot ol a Barabas a or nge la, ma i ria punongare ve, aro o so litlit a Jisas, lamo aro o pamona i a won ngoronga nge.
26 Imaibo Pilate Barabas botait, naatu Jesu wabir ana baiyowayah iuwih, onafin isan hibai hin.
27 Ma Pailat ile punongare o wolo a Jisas a gavana ile vel la, ma punonga othangangaere alavusnga o es me ma o pathun ol a i nge.
27 Imaibo Pilate ana baiyowayah Jesu hibai hin gawan ana bar hitit, nati’imaim baiyowayah etei hiru’ay hibebera’uh.
28 Mako o eltetpot ia teunong na o panea ol i nge teunong ako i selele.
28 Ana faifuw hi’oromen, faifuw namar hibai hi’us,
29 Ma o ela we wopuponga ma o oma i ranga ve ini nepesre oa vevea ma o paunu ol i nge, na o ela lele omole ma o pamontunu i a imeni sivenga nge ranga ve nepesre o el i. Lamako o koru oeve na o ri sililal nge i ve, “Judare ole nepes. Them risea wong.”
29 kokor hififin ukwarin ana raramamih hiyara’ah, uman ana asukwafune tu hitin, nanamaim suh hiyowen hi’i’iyab hio, “Jews hai aiwob tanabora’ara’ah.”
30 Ma o osuklel i, na o el lele ako ru a imeni nge ma o so ipounga nge.
30 Yumatan hikwaitututur, uman tu hibosair ukwarinamaim hiborabirab.
31 Na o oma vothung alavusnga ako nge ri sililaling a i nge ma vus, mako o teuntetpot neong selelenga a i nge na o pateun werera i nge isivenga ia. Lamako o paes ol i la mo o pamona ol i a won ngoronga nge.
31 Hibi’i’iyab ufunamaim, faifuw hi’us ma’am hibosair ana faifuw hibow hina hi’us, imaibo hibai hin onafin isan.
32 Ma o espot ol la ma o thepolo toko Sairini anga ako iion a Saimon, ma punongare o papotunu i nge a Jisas ia won ngoronga.
32 Hitit hinan efamaim Sairini orot wabin Simon bairi hitar naatu baiyowayah hi’ukikin Jesu ana onaf bai e’abar.
33 Makola o velpola nge pen ako o apet i ve ini a “Golgota.” Ioning aken i mirenga ve, toko po a kikil imei.
33 Hina efan wabin Golgotha imaim hitit, nati efan hibiwab yabin efan ana itinin i orot ukwarin ana gifow na’atube.
34 Na nge pen aken o sungu vain a i nge ma vain aken o sul tomo i nge ur ako aro i opoal i nge sisisong. I thin rumo i, ave i vene ako ma i mothonglel ithinnga.
34 Nati’imaim wine harew tenakuyakuy auman hisartabir Jesu tomanih hitin bai kakartubun ufunamaim kwahir.
35 Ma o pamona ol a Jisas a won ngoronga nge ma i vus, lamako o asisal nge satu mo aro o omre ia teunong aken a osivenga nge.
35 Naatu hi’o’onaf ana veya arowamaim ana faifuw hikusib hifaram hibow.
36 Lamako o menu ol ma o theal tetal ol a Jisas.
36 Imaibo nati’imaim himarir Jesu hima’uh hima.
37 Na roro a ipounga o wat riong ako o teltun ia nge ma o wat i ve,
37 Naatu tafanamaim ubar hibitin ana tur hikirum hikubar, “ITI I JESU, JEW SABUW HAI AIWOB.”
38 Ma o pamona mun toko kemonga or aini a won ngoronga nge. Omole o pamona i a imeni sivenga nge anga, na omole o pamona i a imeni kerenga nge anga.
38 Naatu bainowan orot rou’ab Jesu bairi hi’onafih, ta ana beyawane ta ana asukwafune.
39 Ma tokokoe areko o es la na o es me o thepola i na o ri sililal i na opo titet.
39 Sabuw nanane hinan ukwarih hita’asi’asiy ubar hitin tur kakafih maiyow Jesu hi’i’iyab hio,
40 Na o ri ve, “Wong ini toko ako aro wong teu Lotu Tepun a Vel ma wong ari werera mun i nge nang or me. Tova ong ini a God Itun, aro ong opoesal sivengom. Aro ong moluspot a won ngoronga nge mo esu me.”
40 “Tafaror bar tarabounin veya tounu wanawananamaim wowabin sawaramih io! Bo o God Natun na’at kwiyawasi cross afe’enane kure’eban a’it?”
41 Na pris kimangare na pamirealingare nge a Moses ile patorong na Judare oa pompomere o ri sililal mun i.
41 Ef ta’imon firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah naatu regaregah ai’in auman Jesu hi’i’iyab hio,
42 Ma o ri ve, “I opoesal toko rel relngare, ave i pavurvur nge isivenga opoesalnga avele. Tova ini Israelre ole nepes, aro i esu vet a won ngoronga nge me, moro aken aro lemiro nge i.
42 “Sabuw afa iyawasih, baise i taiyuwin men karam boro niyawas, Israel sabuw hai aiwob! Bo cross afe’enane boun nare tana itin boro tanitumitum.
43 Ilemio a God nge na i ri ve, ‘Tho ini a God Itun’, aro ve God ia sagu i, aro i opoal i ponange ake.”
43 God i bitumitum, bo God boun iyawasiban ta’itin, anayabin i taiyuwin i God Natun rouw eo.”
44 Na toko kemonga or aini ako o pamona mun or paini tomo nge i, o ria mun ri sililaling a i nge.
44 Ef ta’imon bainowah orot rou’ab Jesu bairi hi’onafih hi’inu’in ubar hitin tur kakafih hi’u.
45 Nge penang lopat, mideng aolonga i seltun pen alavusnga ako makola i pavurvur nge aua or me.
45 Veya yen tafat yan tafaram etei gugum inu’in veya botabir re 3 korok bai.
46 Ma pa omole aua or me i vus na Jisas i presa viringa ve, “Eli, Eli lema sabaktani?” Na riong aken mirenga ve, “Lek God, lek God, i vova ake wong lo lelpot tho, e?”
46 Veya 3 korok na’atube, Jesu fanan aumetawat rerey eo, “Eloi, Eloi Lema Sabachthani?” Anayabin, “Au God, au God, aisim ihamiyu?”
47 Ma toko pelie ako ru o mit toth a i nge o nongpol i ma o ri ve, “I pres a God ile riong elnga a Elaija.”
47 Sabuw afa nati’imaim hibatabat hinowar hio, “Elijah isan eafa’af kwanowar.”
48 A ur e avele na oa omole i tho viri viri la, ma i ela ur ako i tum vus thei ma i paesu i a vain le masesnga nge la. Vain i vual ol nge lale ma i somo i a lele ongepo ma i osea i a Jisas nge ve aro i tumo i.
48 Naatu orot ta nunuw in sawar ta biyan sou’usau bai, wine tenakuyakuy butu’ub, eot ra’ah Jesu awanamaim yai tomamih.
49 Ave oa pelie o ria ve, “O mothong tel, na te thepol tel tova aro Elaija i es me mo i opoesal i.”
49 Baise sabuw afa hio, “Kubat, Elijah nan nabiyawas tana’itin!”
50 Ma Jisas i presa viringa mun ma i rin ol.
50 Jesu iban maiye fanan aumetawat rerey, naatu ayubin tabaratait.
51 Lama vengtun nge ile rinong lavlav epee aolonga ako i mon rupal a Lotu Tepun a Vel lemi i minra, i patea roro makola mulal a thewo ma i or ainiu ol, ma wiring i velpol, na umre o merekrek.
51 Faifuw Tafaror Bar wanawanan hita’iy re efan kakafiyin hirafut inu’in yate rusib re in uran tit rou’ab himatar, iriyoy tit kabay hitaseseb.
52 Na vuvepunre o thep, na God ile tokokoere or pulua ako o rin nomenga, o mimi werera.
52 Rah awah hiha’e, sabuw kakafiyih moumurih na’in marasika himorob hi’inu’in etei hiyawas himisir.
53 Na nge nang ako Jisas i los werera lale ma o lo lelpot vuvepunre na o es a God ile rebo a Jerusalem la, ma toko or pulua o thepol or.
53 Hai rah hitumaren hitit, Jesu morobone mimisir ufunamaim, murumurubih etei hitit hin Jerusalem hitit, sabuw moumurih na’in hi’itih.
54 Ma punongare ole mukalinga na punongare ako o voth tomo nge i mo o theal tetal a Jisas, o thepol wiring i velpol na ur areko i velpol, ma o
54 Baiyowayah hai orot ukwarih naatu baiyowayah afa bairi nati’imaim Jesu hima’uh hima’am iriyoy hitatam, naatu abisa’awat himamatar hi’itah hai bir ra’at hio, “Turobe iti orot i anababatun God Natun!”
55 Seng pulua ako o panes a Jisas a Galili me ma o opoal i, o voth mun ako. O mit melapot tie ma o the.
55 Nati’imaim baibin moumurih na’in hina ef yokaika hibat abisa’awat himamatar hi’itah. Iti baibin i Galilee’ine Jesu hi’ufunun bairi hina hibibais.
56 Ma seng pelie ako ru o voth tomo nge or, ini a Maria Makdala anga na Maria ako ini a Jems ome a Joses onina na Sebedi iewo sengenga.
56 Baibin wanawanahimaim i Mary Magdalene, Mary, James, Joseph hairi hinah naatu Zebedee aawan.
57 Ma penie sivenga ol na toko le urnga omole ako ile rem a Arimatea iion a Josep i es me, na i mun ini a Jisas ile wainlanga.
57 Birabirab auman orot sawar wairafin, wabin Joseph ana tafaram Arimathea’ane na tit. Iti orot i Jesu ana bai’ufununayan ta, baise wa’iwa’iramaim bi’ufununun. Tafaror bar wanawanan faifuw taseb ro’ab himatar|alt="temple veil being torn down" src="CN01843B.TIF" size="col" loc="Mat 27.57" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.57"
58 Ma i es a Pailat nge la mo i nina i ve aro i el a Jisas ini peti, ma Pailat i ria punongare ma o elu ini peti ma o sungu i a Josep nge.
58 Joseph na Pilate nanamaim tit, Jesu biyan bai na ya’in isan fefeyan, naatu Pilate ana baiyowayah uwih Jesu biyan hibai hitin.
59 Mako Josep i el ol ini peti ma i auvala i nge seltun riringa ako i veleles.
59 Joseph, Jesu biyan bai faifuw boubunamaim sum
60 Ma i el ol ini peti la ma i paeno ol i a isivenga ia vuvepun ako i topot i ponganga a um nge. Lamako i sing rupu ol vuvepun aken thekia nge um aolonga lamako i es ol.
60 bai in hub boubun i isan iti boro’omo to naiwanamaim bai inu’in, imaim Jesu yai naatu kabay ifururuw na sou hir naatu ana ubar in.
61 Na Maria Makdala anga tomo nge a Maria aininga mun o men ma o the a vuvepun la.
61 Mary Magdalene naatu Mary, James, Joseph hairi hinah i rah rewan rounane himare hima hi’itin.
62 Nang ako o monsi ur alavusnga nge nang rialonga i vus, ma nge nang aininga ol ako nge nang rialonga, pris kimangare na Parisire o es ma o thepol a Pailat.
62 Mar natot i boro Sabbath ana veya, imih Firis ukwarih naatu Pharisee hina Pilate nanamaim hitit
63 Ma o ria i ve, “Toko pomnga, lemimem rum toko le apaltetonga aken rongan i mimi na i ri ve, ‘Nge nang menga aro tho mimi werera.’
63 hio, “Regah ni’i orot baifufuwenayan yawasin ma’am eo, ‘Ayu boro veya tounu ufunamaim morobone anamisir.’ Iti na’atube eo i aki anotanot.
64 Aro ong ria mo aro punongare o theal tetal senu vuvepun aken i pavurvur ako la nge nang or me i vus. Mothong tova ile wainlangaere o es la mo o kempot ini peti. Ke aro vene mo o es la mo o ria tokokoere ve, ‘I mimi werera lale.’ Naro ole le apaltetong aken aro i kerenga selele ol nge ile riong mukalinga.”
64 Isan imih akokok baiyowayah afa iniyafarih hinan rah hinama’uh hinama veya tounu, saise ana bai’ufununayah boro men hinan biyan hinabain hinabihir, naatu morobone misir maiye hinarouw hinao sabuw hinifuwihimih. Anayabin baifuwen iti boun natitit boro kakafin anababatun men wan anabifuwen na’atube’emih.”
65 Mako Pailat i ria or ve, “Sivengomu o es la mo thomu o ela punongare mo o theal tetal ine vuvepun aken. Thomu o es la mo panes sovengalo kathnga ako aro thomu o oma i mo i pavurvur ako aro i paengeng vuvepun thekia.”
65 Pilate iyafutih eo, “Ma’utenayah orot kwa aso’obamaim kwanabuwih naatu kwana’uwih matah toniwa’an rah hinama’uh gewas hinama.”
66 Ma o es ol la ma o pupal rit rit senu senu vuvepun aken thekia ma o rongu mun paatealing a um aken ru o sing rupal vol aken thekia nge, na o pamitu punongare ma o theal tetal vuvepun aken.
66 Basit hitit hin rah ana etawan kabay tafanamaim kwah hiyai, naatu ma’utenayah orot nati’imaim rah hima’uh hima. Mautenayah rah awan hibat firis bairi teo|alt="soldiers guarding tomb" src="cn01849b.tif" size="col" loc="Mat 27.66" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="27.66"
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 27, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.