Mateus 10
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Lamako i veliloal ile wainlanga or mule pa omole pothoi or aini, ma i sungu ile engenging a or nge, mo aro o wistetpot tamata kerengare nge, naro o pasivenga ni multhangingare nge oa kerengaing.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Ake ini pakeke or mule pa omole pothoi or aini aken oionre na i vene: Teltelnga ini a Saimon ako tokokoere o apeta mun i ve ini a Pita na itein a Andru, na Jems ako ini a Sebedi itun na itein a Jon,
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 na Pilip, na Bartolomiu, na Tomas, na Matiu ako ini takis elnga, na Jems ako ini a Alpius itun na Tadius,
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 na Saimon ini toko omole nge avlung ako o apeta ir ve ini a Selot, ome a Judas Iskariot, ini toko aton i sungu a Jisas a ngarangre omeni.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Lama Jisas i pakepot ile wainlanga or mule pa omole pothoi or aini areken ma o es, ave i pator engeng tel or ve, “Thomu o mothong tova o es nge areko or ini Judare avele, eve nge Samaria angare ole remre.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Ave aro thomu o es vengveng a Israelre nge la, ako o leklek ranga ve ini sipsipre.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Aro thomu o es mo o panongpol or ve, ‘God ile menong e nepes kene i toth me lale.’
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 Aro thomu o pasivenga ni multhangingare, naro thomu o pamimi areko o rin lale, naro thomu o pasivenga tokokoe areko oni a putput, naro thomu o wistetpot mun tamata kerengare. Ur areke thomu o el i lale kene thomu o ol i avele, naro o ol mun i a thomu nge avele.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 Na thomu o mothong tova o el umtun pelie tomo nge thomu.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Naro thomu o mothong tova o es tomo nge lomu alal na lomu tekruk aininga na lomu esonga tomo mun nge lomu eel. Aro avele. Thomu o um e tokokoere naro o theal thomu.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 “Aro ve thomu o es a rem e, aro thomu o the nge toko sivenga e ako tova i nongpoo thomu mo aro thomu voth tomo nge i, mola i pavurvur nge ako aro thomu o es mun nge rem relnga e.
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 Aro ve thomu o koro a vel e nge, aro thomu o ria i ve, ‘Lemi moring aro i voth tomo nge thomu.’
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Na aro ve tokokoere olemi sivenga e thomu, aro lomu lemi moring i voth tomo e or, ave aro ve olemi sivenga e thomu avele, aro thomu o el werer lomu lemi moring a or nge.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 Na eve toko e avele i nongpoo thomu na oni plong nge lomu riong, aro thomu o tepluspot evomu a vuvus na thomu o plos lelpot nge pen aken.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Tho ri nunganga a thomu nge, nge nang ako God i ateal i ve aro tokokoere o mit nge riong, matheong ako i velpol a tokokoe areke nge, aro i aolonga nge matheong ako i velpol a toko Sodom ome Gomora angare nge.”
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 Ma Jisas i ria or ve, “Thomu o nongpol. Tho pake thomu ranga ve ini sipsipre ako o eso a nanau pilre oa lemimi. Aro lomu vothung i ranga ve ini pilimore ole vothung, ako olemi avrum senu tel e ole omaing lamo o oma i. Naro lomu vothung ranga ve ini pothure ole vothung, ako ilemi nge ur kerenga omanga avele.
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 Aro thomu o naktet thomu nge tokokoere, eneke aro o pamit thomu e riong, naro o so litlit thomu a Judare ole lotuonga a velre lemi.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Naro o pamit thomu a mukalingare na nepesre otheki, eneke thomu ini lek. Aro i vene aken naro thomu o panongpol nge Panongpolong Sivenga a or nge na nge areko or ini Judare avele mun.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Nang ako o rere thomu mo o pamit thomu nge riong, o mothong tova lomumu i ngo pelekpol ve aro thomu o ria riong kathnga a or nge, eneke nang aken aro God i sungu ile riong e thomu ako aro thomu o ripot i.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Aro ini thomu ako o ri kene avele, ave aro ini inga Titomomu Ioni Riringa ako aro i ripot a womu me.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 “Tokokoere aro o pamit otiteinre e riong mo olemi omoletet nge opunrinnga, na toko pelie mun ako aro o pamit otutunre e riong mo olemi omoletet nge opunrinnga, na otutunre aro o pamita mun otitemaere na oninaere e riong mo olemi omoletet mun nge opunrinnga.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Na toko alavusnga aro oni silalpot thomu, eneke thomu ini lek, ave tokokoe areko o mit engeng mo la i pavurvur nge mimiong ake ile vusong, God aro i el werer or.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Aro ve tokokoere nge rem aken o pakerenga thomu, aro thomu o lo a rem relnga e. Tho ria thomu, aro thomu o pavus lomu umong rongan a rumrem alavusnga a Israel, naro Toko Pomnga Itun aro i es werer me.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 “Wain ako i men nge pamirealing i pavurvur aro i aolonga nge ile pamirealinga avele, na toko um polpolonga i pavurvur aro i aolonga nge itokoninga avele.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Aro i sivenga tova ve wain aken i velpol ranga ve ini ile pamirealinga, na toko um polpolonga ile engenging i ranga ve ini itokoninga ile engenging. Aro ve o apeta vel tokoninga aken ve ini a Belsebul, naro o apeta mun itutunre oionre nge ur ako i kerenga rintet.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 “Maken aro thomu o ngange nge or avele, eneke vothung ako i ngo kine, aro i ngo pat panen. Na riong ako i ngo kine, aro panen aro or alavusnga olemi mire nge.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Na riong ako tho ria thomu nge a mideng, panen aro thomu o pamilempot i a pen lalanga. Na riong alavusnga ako tokokoere o pakosisil i, aro thomu o presa pres ol i a rem lemi.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 Na thomu o mothong tova o ngange nge areko o pun rin numu peti, ave o pavurvur avele ako aro o pakerenga onumu. Aro thomu o ngange inga nge a God, eneke i pavurvur ako aro i pakerenga numu peti tomo mun nge onumu ako a pen ako won sesenga i voth nge.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 Na tokokoere o ol men tun or aini nge toea omole inga, ranga ve ako or ini ur polpolnga, ave aro ve God isa wom i a or nge avele, aro men tun omole aro i rin avele.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Na God ilemi mire senu nge thomu, na i tital poungomu thoing omole omole lale.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Thomu o mothong tova o ngange, eneke God ile lemi rumong e thomu i aolonga nge men posposenga pulua.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 “Aro ve toko e i ripot a pulua oa lemimi ve, ‘Tho ini a Jisas ile.’ Tho mun aro tho ria Temek ako i voth a Pen a Urvet ve, ‘Toko aken ini lek.’
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Na aro ve toko e i ripot a pulua oa lemimi ve, ‘Tho ini a Jisas ile avele.’ Tho mun aro tho ria Temek ako i voth a Pen a Urvet ve, ‘Toko aken ini lek avele.’
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 “Thomu o mothong tova lomumu ve, tho es ake me mo aro tho pavelpol lemi moring a ulue. Avele, tho pavelpol toko ile menong nge lemi moring avele, ave tho pavelpol inga punpeling.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 Tho es ake me ve aro tho pavelpol menong le kerengaing. Ranga ve ako God ile erere i ri ve,
35 Ayu anan anayabin
36 Na lom vel lemiare aro velpol ini lom ngarangre.’ Maika 7:6
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 “Na aro ve toko e ile asaguong nge itema ome inina i aolonga nge ile asaguong nge tho, aken i pavurvur aro i voth ini lek wainlanga avele. Na aro ve toko e ile asaguong nge itutunre i aolonga nge ile asaguong nge tho, aken i pavurvur mun aro i voth ini lek wainlanga avele.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Na aro ve toko e i potuna ia won ngoronga avele, ako o pavurvur ako aro o pun rin i nge, i pavurvur aro i voth ini lek wainlanga avele.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Na aro ve toko e i krim engeng isivenga ile mimiong, aro ile mimiong aken i penthal. Ave toko ako isivenga ile mimiong i penthal, eneke ini lek wainlanga, aro i el mimiong ako aro ile vusonga avele.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 “Na aro ve toko e i elo thomu, aro i elo mun tho. Na toko kathnga ako i elo tho, i elo mun a God ako i pakeu tho me.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Na aro ve toko e i elo a God ile riong elnga e, eneke ini a God ile riong elnga, aro i el iolonga ranga ve ako God ile riong elnga aken aro i el i. Na aro ve toko e i elo toko vengvenga e, eneke ini toko vengvenga, aro i el iolonga ranga ve ako toko vengvenga aken aro i el i.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Na aro ve toko e i savea thei merirnga mo i sungu i a lek toko vulutnga e nge, eneke ini lek wainlanga, tho ria thomu, toko aken iolonga aro i penthal avele.”
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.