Marcos 9

God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Jisas i ria mun or ve, “Tho ri nunganga a thomu nge, thomu areken ru o voth e, omu pelie aro o rin rongan, naro thomu pelie aro o thopol a God ile menong e nepes ako aro i es tomou me nge ile engenging aolonga.”
1 Jesu sabuw iuwih eo, “Turobe a tur ao’owen kwa afa iti kwama’am boro morobo’e yawas kwanama’am maramaim God ana aiwob fairin boro nanan kwana’itin.”
2 Lamako nang or limae i lutetu, lama Jisas i wola Pita, na Jems, na Jon ma o roro a tete omole ako polemi, oenga inga ako o men nge. Ma o men ol a tete polemi aken, mako Jisas ini peti i eksing, ma i rel ol nge a Pita rea ole thopolong.
2 Veya etei six sasawar ufunamaim Peter, James naatu John, Jesu buwih bairi akisihimo hiyen hin oyaw tafantoro’ot hitit. Nati’imaim matah yan hi’itin Jesu ana yumat botabir.
3 Ia teunong kene i veleles ma i tolilis rintet, na i pavurvur aro it toko ulue anga aro te paponganga teunong e veno ako avele, i pavurvur avele.
3 Naatu ana faifuw hina hikwes anababatun, men karam tafaramamaim orot babin ta na’atube tasouwen hitikwes.
4 Lama ina Elaija ome a Moses o esu a Pen a Urvet me ma o velpoltun a Jisas, na o leng leng tomo e pel na toko or me aken o thopol or.
4 Nati’imaim Elijah, Moses hairi hirerereb Jesu bairi hibat hio’o bai’ufununayah nah tounu hi’itih.
5 Ma Pita ilemi rum senu tel rongan na i ri teltelpot riong e ako a Jisas nge ve, “Pamirealinga, i sivenga ako them me ake them voth, aro them aria valvale or me ake omole aro ini lom, na omole aro ini a Moses ile, na omole aro ini a Elaija ile.”
5 Peter Jesu isan eo, “Regah aki bairi tanan i gewasin maiyow, aki boro sis tounu ana wowab, ta o isa, ta Moses isan, naatu ta Elijah isan.”
6 Pita i ri veno ako, eneke toko or me aken o ngange lale, naro patongti aro i ria ol uneke.
6 Nah tounu hai bir ra’at Peter tur erekasiy auman eo kwanekwan.
7 Na a ur e avele na sepsa a songen i esu me ma i pavlestun or. Lama God ile lenging i espot a songen lemi me ma i ri ve, “Ake ini tuk ako ok sagu rintet i, mo thomu o nongal ikei.”
7 Naatu sakuk earuw na ana youninamaim tarsumih naatu sakuk wanawanan orot fanan hinowar eo, “Iti i ayu Natu au yabow, tain kwanarub nao kwananowar!”
8 Lamako, a ur e avele nako toko or me aken, ako ini a Pita rea, otheki mala mala, aveto o thopol toko e avele, Jisas ienga ako ru i voth tomo ol nge or.
8 Naatu matah doda iwa’an hibat hibinuwanuw men yait ta hi’itin, baise Jesu akisinamo bairi hibatabat hi’itin.
9 Mako Jisas ome ile wainlanga or me aken, o plosa a tete polemi ma o ruru wereru mun a pen kei thewo me, ma Jisas i pator or, nge ur ako o thopol i lale mo o mothong tova o rimilimlem i mo i pavurvur nge Toko Pomnga Itun ile mimi wereraing nge rinong.
9 Oyawane hire hinan auman abisa hi’itin isan Jesu tur fokarin maiyow eofafarih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen kwanama’am Orot Natun morobone namisiribo.”
10 Mako Pita rea o krim inga Jisas ile riong aken, e avele i pamilem ur ako o thopol i na osivenga o nin werer pel nge a Jisas ile riong mirenga ako i ri nge ile mimi wereraing nge rinong.
10 Jesu abistan eo i fanan hibai, baise morobone misir maiye eo anayabin hikasiy taiyuwih hima hibabatiyih.
11 Mako o nin a Jisas ve, “I vova ake toko pamirealingare nge a Moses ile patorong o ri ve Elaija, aro i velpol werer tel lamo Krais ako God i ateal i kene aro i velpol ol a rumongaling, e?”
11 Imaibo Jesu hibatiy, “Aisim Ofafar bai’obaiyenayah hio Elijah i boro wan nan?”
12 (v 12a) Na Jisas i olal ole riong ve, “I nunganga, ina Elaija aro i velpol tel a mukaling, mo aro i paponganga werer ur elonga, lamoko aro Krais i velpol.
12 Jesu iyafutih eo, “Kwanaso’ob Elijah i wan Roubininenayan orot aunan i’iyon na sawar etei yabuna, baise aisimamih Bukamaim hikikirum hio, ‘Orot Natun nanan i boro hinakwahir naatu bai’akir gagamin na’in nab.’
13 Aveto, tho ria thomu, ina Elaija i velpol lale, ave o panes olemi ma o pilalpot i, ranga ve ako God ile erere i ri nge.” [Na Jisas ile riong agelalnga aken i ri nge a Jon ako ini toko paninuonga ako i ranga ve ini a Elaija.] (v 12b) Ma Jisas i ria mun ve, “Lomumu rum senu i, God ile erere i ri nge a Toko Pomnga Itun ve aro i rov tel sisisong, lamo toko na sengre aro o pilalpot i.”
13 Baise a tur ao’owen, Elijah i marasika na naatu sabuw hai kokomaim yawas kakafin maiyow isan hisinaf mi’itube Bukamaim eo na’atube.”
14 Lamako, Jisas, Pita, Jems, na Jon o lo werer a Jisas ile wainlangaere nge, ma o thopol toko na sengre pulua ako o mit kalual or, na toko pamirealingare nge a Moses ile patorong mun o nin ororo na okei paenal pel.
14 Hire hinan ana bai’ufununayah afa bairi hibita’imon ana veya sabuw hiru’ay hi’a’ar bebera’uh hi’itih. Naatu Ofafar bai’obaiyenayah afa auman hina hibusuruf bairi higam.
15 Lamako Jisas i velpoltun or, ma o thopol i, ma o kukuk. Pelie o song tuntun i ma o pathokeal i.
15 Sabuw hiru’ay Jesu hi’i’itin ana veya hifofofor men kafaita naatu hinunuw hin hibai ana merar hiyi.
16 Ma Jisas i nin a ile wainlangaere ve, “Keumu paenal pel nge uneke?”
16 Jesu ana bai’ufununayah ibatiyih, “Abistan isan bairi kwagamigam?”
17 Toko omole ako i voth tomo nge or, i olal a Jisas ile riong ve, “Toko pamirealinga, tho pasong tuk tomonnga a ong nge me, ako ine tamata kerenga i voth a i nge, ma i leng leng ol avele, na ini ol i pepe ol.
17 Orot ta kou’ay wanawanan iya’afut eo, “Bai’obaiyenayan ayu au kek abai ana o isa, anayabin afiy kakafin iwanasum awan bofafaren tur men eo’omih.
18 Tamata ake, i rero i ma i vilvel i a ulue, iwo pupo i tel pel, ma iwo ei i palalas, mako i bebtheng ol. Na tho nong tel lom wainlangaere ve aro o wistetpot tamata ake, aveto o pavurvur nge iwistetpotnga avele.”
18 Naatu afiy kakafin kaun eyey ana veya ebai erouw me yan ere awan fusifusin ekubar naatu wan eyob takitak tebiwa’an naatu an uman etei’imak tewowofaf. Ayu a bai’ufununayah afiy kakafin nuninamih auwih, baise men karam hitasinaf.”
19 Lamako, Jisas i ria or ve, “O ken, thomu toko na seng ake o mimi nge wop lemi ake, lomu lemioong tie avele. Thomu o pavus vet inga lek riong, na nang pova ako aro tho voth tomo mun e thomu mo aro lomu lemioong aro i engeng, e? O wol wainlanga atiken me.”
19 Jesu iuwih eo “Kwa iti boun ana sabuw ayu men kwabitutumu, mar boro bai’ab bairi tanama? Ayu boro men manin kwa bairit tanama tanabow? Kek kwabai kwana aitin.”
20 Mako, o wol ol i a Jisas nge me, ma tamata aken i thopol a Jisas, ma i vurpol a wain aken nge, ma patongti, i matu a ulue, ma i tekther ol, na i kok palalat ol ia molpipere.
20 Kek hibai hina Jesu biyan hitit, afiy kakafin nuw Jesu i’itin ana veya kek busuruf an uman duduwar rab naatu me yan re rab firur awan fusifusin kubar.
21 Ma Jisas i nina itema ve, “Na ur ake i patea a i nge penva?”
21 Jesu kek tamah ibatiy, “Iti kek sawow maninaka bai ma?” Tamah iya’afut eo, “Tasiyar ana mareika sawow bai,
22 Nang pelie ako tamata kerenga aken i soptun i, ma i sis ve i asesa i a won sesenga nge, eve a thei mo i pun rin i. Na aro ve lomum esal them paini mo ong opoal them tova eve ong pavurvur.”
22 matan fufur asabuninamih ebai en wairaf wan eyey naatu harew yan ere’er, baise o baiyawasin isan isa nakakaram na’at basit kwiwanbabanu baibais kwiti.”
23 Ma Jisas i ria i ve, “Lomum vava nge riong aken wong ria tho ve, ‘Tova eve ong pavurvur?’ Na aro ve toko e ile lemioong i engeng nge a God, i pavurvur ako aro i oma omaing elonga aken.”
23 Jesu iya’afut eo, “Karam, o inabitumatum na’at sawar etei o isa boro hamehameh maiyow hinamatar.”
24 Mako ine wainlanga aken itema i olal mun a Jisas ile riong ve, “Lek lemioong i posngaingati, aveto aro ong opoal tho mo ong paengeng lek lemioong.”
24 Kek tamah mar ta’imonamo iya’afut eo, “Ayu abitumatum baise kwibaisu au baitumatum tafan kuya’abar era’at.”
25 Lama Jisas i thopol toko na sengre pom ako o tho tuntun i me mo o ri ve o thopol i, ma i vol tamata aken ve, “Ken, ong tamata wo tumnga na telnga gutnga aken, ong lo lelpot nge wainlanga aken, na ong mothong tova lo werer ol a i nge me.”
25 Jesu sabuw i’itih i hina yaten hiyey, imih Jesu afiy kakafin isan tur fokarin maiyow eaf iu, “O afiy tain gugurin awa gugin au’uwi kek biyanamaim kwihamiy kutit naatu men ina’intabir inarun maiye!”
26 Ma tamata i wal kerere ma i wira wain aken ini peti na a ur e avele na i lopot a i nge, mako tamata aken i alpo selele, na wain aken i ranga ve ini toko rinonga, na toko na sengre ako o thopol i, pulua ako a or nge o ri ve va i rin lale.
26 Afiy kakafin iwow itarakouw kek busuruf an uman duduwar rab, naatu afiy kakafin rauwatait bihir kek re imamayay in, naatu sabuw hinot i morob hirouw.
27 Ave Jisas i krima imeni ma i pamita i, mako wainlanga aken i mita ol.
27 Baise Jesu na ofere kek uman bai ibais imisiruw misir.
28 Lamako Jisas ome ile wainlangaere o eso a vel omole lemi, ma o men nge, ma o nin kine a Jisas ve, “I vova ake them pavurvur ako aro them wistetpot tamata kerenga aken avele, e?”
28 Nati ufunamaim Jesu bar wanawanan run naatu ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hibatiy, “Aisim aki afiy kakafin men anun titamih?”
29 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Nongong inga ako i pavurvur nge tamata wistetpotnga.”
29 Jesu iyafutih eo, “Men abistanamaim boro sawar iti na’atube hinamataramih, baise yoyoban akisinamo.”
30 Jisas ome ile wainlangaere o losa nge rem ako o voth nge, ma o patea ole esong, ma o es thes a epee ako a Galili. Ma Jisas ini plong ve tokokoere aro olemi mire nge pen ako aro o voth nge.
30 Jesu ana bai’ufununayah bairi nati efan hihamiy, i hibusuruf Galilee wanawanan hiremor hin. Jesu men kok sabuw etei hitaso’ob i menamaim hinan.
31 Eneke i patoral ile wainlangaere, ma i ria or ve, “Aro o rere a Toko Pomnga Itun, naro o sungu i a ngarangre omeni mo aro o so rin i, lamo nang or me aro i vus naro i mimi werera mun.”
31 Anayabin i ana bai’ufnunenayah bi’obaibiyih. Naatu ana bai’obaiyenamaim iuwih eo, “Orot Natun boro hinabonawiy gawan umahimaim hinayai naatu hina’asabun namorob, veya tounu ufunamaim boro namisir maiye.”
32 Aveto Jisas ile wainlangaere olemi mire senu nge ile riong aken mirenga avele, aveto o nina i nge avele, eneke o ngange nge i.
32 Bai’ufnunenayah iti tur bi’obaiyih naniyan men hibai naatu baibatiyin isan hibir.
33 Lama Jisas ome ile wainlangaere o es mala o velpola nge rem ako ini a Kaperneam. O eso nge vel omole lama Jisas i nin ile wainlangaere ve, “Te es a sovengalo na riong kathnga aton keumu paenal pel nge, e?”
33 Imaibo hina Capernaum hitit, naatu hirun bar wanawanan hima’am Jesu ibatiyih, “Efamaim tanan kwa abisa isan kwagamigam?”
34 Ave o olal ile ninong avele, eneke ole mara, eneke a sovengalo o ri nge ako anga aro i pomnga nge or.
34 Baise fanan men hiya’afutimih, anayabin efamaim hinan i taiyuwih higam yait i orot gagamintoro’ot.
35 Lama Jisas i menu, na i leng veliloalo ile wainlanga or mule pa omole pothoi or aini aken ma i ria or ve, “Aro ve omu e i sis ve aro i mukal, i sivenga ako aro i paposngau i na i velpol ini tokokoere ole umonga.”
35 Jesu mare ana bai’ufnunenayah nah 12 eafih hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Yait wan bai’iyonamih, i taiyuwin boro nan uftoro’ot nabat, sabuw etei’imak isah ni’akir nabow.”
36 Lama Jisas i ti wain omole atiko me ma i pamitu i a oa lemimi ma i rekukalo i, Na i ria or vene:
36 Naatu kek bai na nahimaim iu bat, uman kek tuwabunamaim rauwabon naatu eo,
37 “Na aro ve toko e i nongpoo wain e atiko i vene ake, eneke ia sagu tho, aken kene i nongpoo ake ini tho. Na toko ako i nongpoo tho kene i nongpoo engek avele, i nongpoo mun a God ako i pakeu tho me.”
37 “O yait ayu wabu’umaim kek gidigidih inabuwih hai merar inayiy, ayu au merar kuyiy, naatu o yait ayu au merar kuyiy, men ayu akisu au merar kuyiy baise yait ayu iyunu anan auman ana merar kuyiy.”
38 Jon i ria Jisas ve, “Pamirealinga them thopol toko omole e ako i el engenging nge iom na i wistetpot tamata kerenga nge, aveto them rial i, eneke i voth tomo nge it avele.”
38 John eo, “Bai’obaiyenayan aki orot ta o wabimaim wagabur kakafih nununih ai’itin naatu a’otan, anayabin i men it ata kou’ay orot ta’amih.”
39 Ma Jisas i ria or ve, “Thomu o mothong tova o rial i. Na aro ve toko e i el engenging nge iok mo i oma pathepolong, aro i eksing viri viri ilemi mo i ri moluplup tho, kene avele.
39 Jesu iya’afut eo, “Orot men kwana’otanimih! Orot yait ayu wabu’umaim ina’inan nati na’atube esisinaf boro men karam nati bowabow ufunamaim ayu isau tur kakafih na’omih,
40 Eneke toko ako ile ngarang it avele, aken ini thenger.
40 anayabin orot babin yait men it isat ibiwosai, nati it nowat.
41 Tho ri nunganga a thomu nge, aro ve toko e i ri ve i opoal thomu, eneke ilemi mire ve thomu ini lek, naro ile opoaling tie a thomu nge ve aro i sung thei tie a thomu nge mo thomu o thin i, aken aro God ilemi simikal i avele, eneke panen aro i el iolonga nge.”
41 Anababatun a tur o’owen, orot babin yait ayu wabu’umaim o harew it kutomatom anayabin o i ayu nowau, i turobe ana baiyan boro nab.
42 Ma Jisas i ri ve, “I sivenga avele nge toko ako i paleklek wainlanga pelie ako o nongal keik. Na toth ako aro toko aro i paleklek wainlanga areko o venen aken, i sivenga nge i ako aro thomu o kino we a anral aolonga nge, na o ato i a ikei mo o asesu i a thev stha mo i vlu. Moro aken i paleklek wain areken avele, naro God i sung paomelaling aolonga a i nge avele.
42 Naatu ayu au bai’ufununayah hai baitumatum kikimin, orot yait nan hai not nabi’afiy, gewasin nati orot i boro sikan aumor hita’utan taiyan hititaiy tare.
43 Aro ve menum omole i toth ako aro i paleklek ong, i sivenga ako aro ong vanropot i mo ases i. Mo i sivenga ako aro menum ia potom ol moro aken aro ong krim mimiong sivenga ako aro ile vusonga avele. Na aro ve menum alaini i sivenga mo i paleklek ong kena o asesu ong a pen ako won sesenga aolonga i voth nge ako aro ile vusonga avele.
43 O uma nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! Uma rounawat ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit uma rou’abaka itan efan kakafin wairaf wanatowan wan itayen,
44 [Na ine vuvepun a nuet aro i an toko aken ini peti, naro ile vusonga avele, na ranga ve mun nge sisisong nge won sesenga, aro ile vusonga mun avele.]
44 motamot hita’ani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab ta’arahi.
45 Na aro ve evom omole i toth ako aro i paleklek ong, i sivenga ako aro ong vanropot i mo ases i. I sivenga ako aro evom omole ia potom ol, aveto aro ong krim mimiong sivenga ako aro ile vusonga avele. Na aro ve evom alaini i sivenga mo i paleklek ong kena o asesu ong a pen ako won sesenga i voth nge ako aro ile vusonga avele.
45 Naatu a nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun! A dubon ma’ama wanatowanamaim inarur i gewasin, men basit a rou’abaka inan efan kakafin,
46 [Na ine vuvepun a nuet aro i an toko aken ini peti, naro ile vusonga avele, na ranga ve mun nge sisisong nge won sesenga, aro ile vusonga mun avele.]
46 motamot hina’aani naatu wairaf wanatowan in etoto’ab na’arahi.
47 Aro ve thekum omole i toth ako aro i paleklek ong, i sivenga ako aro ong mon prelpot i mo ases i. I sivenga ako aro thekum epee kek inga maken aro panen aro ong eso a God ile menong a nepes lemi. Na aro ve thekum alaini i sivenga mo o paleklek ong, aro o asesu ong a pen ako won sesenga i voth nge ako aro ile vusonga avele.
47 Naatu mata nabonawiy bowabow kakafin inasisinaf na’at, kukubai kwisaroun! Mata ta’imon God ana aiwobomaim inarur i gewasin, men basit mata rou’abaka hinisrouni efan kakafinamaim inare,
48 ‘Na ine vuvepun a nuet aro i an toko aken ini peti
48 nati’imaim
49 Tokokoere o pasivenga aning nge au, ranga ve ini mun i tongporumong i pasivenga mun tokokoere.
49 Sabuw etei’imak boro wairafamaim na’arahih narusouwih hinan riyabe hinamatar.
50 “Au ako ini ur ako i sivenga nge aning palemanga, aveto aro ve imosisennga i vus i pavurvur ol avele ako aro toko e i pamosisen werer mun i. I sivenga ako aro lomu vothung i ranga ve ini aning ako au i palema i mo aro lomu vothung aro i sivenga nge pel e titeumuere.”
50 Riy i gewasin baise naniyan nabi’en boro men karam hiniwa’an naniyan namatar maiye, imih kwa i riy wanawanamaim nama, saise taituwa bairi boro tufuwamaim kwanama.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.