Lucas 6
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Na nge nang rialonga omole Jisas i es a wit a ometa lemi. Na ile wainlangaere o vurpot wit monnga pelie na o sisa i nge omeni na o an i.
1 Baiyarir ana veya ta Jesu sanabey wanawanah remor inan, ana bai’ufununayah sanabey hirut kanabih hikeb ro’oro’oh hibow hi’aa.
2 Ma Parisi pelie o ri ve, “Na i vava ake thomu o oma ur areko ler patorong i rial i nge nang rialonga, e?”
2 Ofafar bai’obaiyenayah afa hi’itih basit hibatiyih. Kwa aisim Baiyarir ana veya ata ofafar kwa’astu’ub iti na’atube kwasisinaf?
3 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Na thomu o tital tenesing nge ur areko Devit i oma i nomenga, nge wop lemi ako ome ile tokokoere mesipun or.
3 Jesu iyafutih eo, “David ana sabuw bairi bayumih himorob, abisa sisinaf Buk Atamaninamaim hikirum inu’in kwaiyab kwaitin?
4 Ma Devit i eso a God ile vel lemi, ma i elpot bret ako o oma i ma ini sungong a God nge. Na Moses ile patorong i ri ve, bret aken tokokoere o rial nge, ini inga prisre oenga aro o an i. Aveto Devit i an i na i sungu mun i a ile tokokoere nge, aveto God i paomelal or avele.”
4 David God Ana Bar wanawanan run Regah isan rafiy hisibor inu’in bai eaan, naatu turin ana sabuw itih hi’aa. Nati i ata ofafar eastu’ub. Anayabin firis akisihimo nati rafiy sibor hinab hina’aan men yait ta.
5 Ma Jisas i ria or ve, “Na Toko Pomnga Itun i pavurvur ako aro i panes ilemi nge nang rialonga.”
5 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim iti na’atube eo, “Orot Natun i Baiyarir ana ukwarin.”
6 Na nge nang rialonga mun e ako Jisas i eso a Judare ole lotuonga a vel, ma i patoral toko na sengre. Na toko omole ako i voth ako imeni sivenga nge anga i morungrung, ma imeni omkolo.
6 Baiyarir ana veya ta Jesu na Kou’ay Bar wanawanan run sabuw bai’obaiyih isan. Naatu nati sabuw wanawanahimaim i orot ta uman asukwafune murubin auman na ma’am.
7 Ma ine pamirealingare nge a Moses ile patorong, tomo nge Parisire o thopolrum senu nge a Jisas, eneke o kath ia tepun e ako aro o teltun ia nge tova ve i pamimi toko nge nang rialonga, akennga i leklek lale.
7 Ofafar bai’obaiyenayah naatu Pharisee Jesu himtitiy Baiyarir ana veya orot ta tabiyawas na’at hita’itin, saise hai fair imaim hitab hitagam hita’umih.
8 Aveto Jisas ilemi mire nge olemi, mako i ria toko meni morungrunga aken ma i ria i ve, “Wong mita mo espot a mukaling me.” Mako toko aken i mita ma i espot a mukaling.
8 Baise sabuw abisa hinotanot i Jesu so’ob, imih orot isan eo, “Kumisir kutit iti sabuw nahimaim kubat.” Basit orot ma’am misir bat.
9 Ma Jisas i ria areko o thopolrum i, ma i ria or ve, “Tho sis ako ve, tho nina tel thomu, aro te oma uneke nge nang rialonga ako i panes ler patorong, aro te oma omaing sivenga, eve aro te oma omaing kerenga? Naro te pamimi toko nge, eve aro te pakerenga toko nge?”
9 Imaibo Jesu sabuw isah eo, “Ayu kwa abibatiy, ata ofafaramaim Baiyarir ana veya abistan i ebibasit boro tanasinaf? Orot babin tanibais gewasin tanasinaf o kakafin tanasinaf? Orot babin ana ma gewas isan taniyawas o ana yawas tanagurus?”
10 Na Jisas i theu thea a toko alavusnga nge, lamako i ria toko aken ve, “Pavengvengpot menum mo menum savelvelu.” Ma i oma i ranga ve ako Jisas i ria i nge, mako imeni i sivenga werer sele.
10 Jesu tatabir sabuw nutitiyih in sawar basit orot isan eo, “Uma kubora’ah.” Naatu orot uman bora’ah, marta’imon orot uman igewasin.
11 Aveto Parisire olemi kling rintet nge i, ma osivenga o ria pel ve, “Aro te oma vava nge a Jisas?”
11 Etei hima’am yah so’ar higagamat taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot Jesu isan boro mi’itube tanasinaf?”
12 Nge nang omole ako Jisas i espot ma i esa a tete mo i nong a God nge. Ma i mosal inga nongong nge pemlik lollonga aken makola rulpopou.
12 Nati ana veya’amaim Jesu yoyobanamih yen in oyaw wanamaim tit, naatu imaim ma God isan yoyoban in marto. Jesus arar yanamaim eyoyoyoban|alt="Jesus praying in wilderness" src="cn01698B.tif" size="col" loc="Luk 6.12" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="6.12"
13 Ma nang i toa ol me, ma i leng ile wainlangaere a i nge me. Ma i ateal or mule pa omole pothoi or aini a or nge mo o velpol ini ile pakekere, ako o apet or ini aposelre.
13 Mar auman basit, ana bai’ufununayah etei eaf ayuwih hiru’ay, naatu wanawanahimaim orot etei 12 rubinih, wabih tur abarayan iwaben.
14 Ma oion vene: Na omole ini a Saimon, na Jisas i sungu mun iion aininga a Pita. Na Andru ako ini a Saimon itein. Na Jems na Jon na Pilip na Bartolomiu.
14 Naatu iti i tur abarayah wabih, Simon (wabin ta Peter, Jesu uf biwab) naatu Peter tain Andrew, James, John, Philip naatu Bartholomew,
15 Na Matiu na Tomas na Jems ako ini a Alpius itun, na Saimon ako i voth a toko avlung ako o apet i ve ini a Selot.
15 Matthew, Thomas naatu Alpheus natun James naatu Simon (Zerot teo),
16 Na Judas ako ini a Jems itun. Na Judas Iskariot ako aro panen i sungu a Jisas a ngarangre omeni.
16 James natun Judas, naatu Judas Iscariot, (Jesu baban eo momorob).
17 Ma Jisas ome ile pakeke areken, o esu a tete me. Ma o esu ma o mitu a pen vovovnga. Na ile wainlangaere pulua ako ru o voth mun. Ma tokokoe pulua ako ini Judia angare na pelie ini Jerusalem angare na pelie ako o es telek a thev epee ako a Tair ome a Saidon, o voth mun.
17 Jesu ana tur abarayah bairi oyawane himatabir hire hina hititit ana maramaim, ana bai’ufununayah etei hiru’ay butun ana yabarinamaim bairi hibat, naatu sabuw maumurih na’in Judea wanawanan, Jerusalem wanawanan hiru’ay, naatu torane bar merar rou’ab, Taiya, Sidon auman sabuw etei hiru’ay.
18 Ma o es ako me ve aro o nongpol ile riong naro i pamimi werer or nge oa ni multhanging. Na toko na sengre ako tamata kerengare o voth a or nge, o es mun a i nge ma i wistetpot tamata kerengare a or nge.
18 Hiruru’ay anayabin i tur nowar isan naatu hai sawow yumatah ta ta hibow hima’am baiyawasih isan hina. Naatu sabuw afa demon kakafih hibiwawa’anih auman hinan etei iyawasih.
19 Ma toko alavusnga o tongporum ako aro o vugiro i, eneke ile engenging aolonga i eso e areko o vugiro i, mako o senu werer.
19 Sabuw etei i hikokok Jesu hitabutubun, anayabin hibubutubun ana veya, ana fair titit i etei biyawasih.
20 Ma Jisas i the a ile wainlangaere nge, na i ria ve,
20 Jesu ana bai’ufununayah nutitiyih in sawar basit eo,
21 Sapase thomu tokokoe areko o men mesi ponange,
21 Kwa iyab boun bayumih kwabi’akir
22 Sapase thomu tova ve,
22 Sabuw hinifa’ifa’i, hinakwahiri, tur kakafih hina’uwi naatu kakafi hinarouw hinao ana maramaim kwaniyasisir, anayabin Orot Natun kwabi’ufunun!
23 “Na nge nang ako aro o oma venen aken nge thomu, aro lomumu i ngo sivenga rintet nge, na lomumu aro i ngo pis. Eneke God aro i olal i a thomu nge, nge sungong a urvet ako ro a Pen a Urvet. Naro o oma vene ake a thomu nge, eneke nomenga otiteviere o oma mun re venen aken nge a God ile riong elngare.
23 Imih sawar iti na’atube hinamamatar ana veya kwanakawasa naatu kwaniyasisir kwanaben. Anayabin a baiyan gagamin na’in maramaim inu’in. Abisa tisisinaf anayabin hai a’agir dinab oro’orot isah sawar iti na’atube hisinaf.
24 Aveto
24 Baise kwa iyab boun sawar wairafi kwama’am
25 Patong thomu tokokoe areko o an na osa pup ponange,
25 Kwa iyab boun bay kwa’aa ya higadid kwama’am
26 Patong thomu tokokoe areko, toko alavusnga o paesa iomu roro,
26 Kwa iyab sabuw wab tebobora’ara’ah boro yababan gagamin maiyow kwanab! Anayabin hai a’agir dinab baifufuwenayah isah na’atube hisinaf.
27 Na Jisas i ria or vene: “Aveto tho ria thomu areko o nongpol lek riong. Aro omu sagu lomu ngarangre. Naro thomu o oma vothung sivenga nge areko oni silal thomu.
27 Kwa iyab iti tur kwanonowar a tur ao’owen a kamabiy sabuw kwaniyabuwih, sabuw iyab tibifa’ifa’i isah gewasin kwanasinaf.
28 Naro thomu o ria God mo aro i oma senu nge tokokoe areko o oma tungtang nge thomu. Naro thomu o nong a God nge, nge tokokoe areko o ri tangatun e thomu.
28 Sabuw iyab hinao’orarafi, God kwanifefeyan baigegewasin nitih, naatu sabuw iyab isa kakafin hinasisinaf isah kwanayoyoban.
29 Na aro ve toko e i so wom pun, aro eksing mun wom pun epee mo i so mun i. Na aro ve toko e i elteta lom seltun, ong mothong tova pamumutal i nge i, tova ve i elteta mun lom tekruk.
29 Orot yait rebareb nabifafar na’at, raunane’ebo inabotabir nifafar. Naatu orot ta a biyabaibiyon tafan nikiya’ub nabaib na’at, baban auman inau nikiya’ub nab.
30 Na aro ve toko e i nong ur e a wong nge, aro o sungu inga a i nge. Na aro ve toko e i ela lom ur e, o mothong tova nin werer mun i nge.
30 Orot babin ta sawar isan nabifefeyani initih, naatu orot babin ta sawar o nowa ebaib, kwihamiy ebai, men bainamih inao maiye.
31 Na vothung ako wong sis ve aro tokokoere o oma i a wong nge, aro wong oma inga vothung aken a or nge.
31 A kok mi’itube sabuw isa tisisinaf na’atube, ibo isah na’atube inasinaf.
32 Na aro ve omu sagu inga tokokoe areko oa sagu thomu, aro o paesa iomu nge vothung aken avele. Eneke tokokoe areko ole vothung kerenga, oa sagu mun tokokoe areko oa sagu mun or.
32 Sabuw o tibiyabuw akisih isah inabiyabow na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw kakafih turahinah tibiyabuwih akisih boro hiniyabuwih!
33 Na aro ve thomu o oma vothung sivenga inga nge tokokoe areko o oma vothung sivenga nge thomu, aro o paesa iomu nge vothung aken avele. Eneke tokokoe areko o oma vothung kerenga or mun o oma mun venen aken.
33 Naatu sabuw o isa gewasin tesisinafuwat isah gewasin inasisinaf na’at, aisim boro baigegewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih na’atube tisisinaf.
34 Na aro ve thomu o sungu inga thangaroong nge areko lomumu ve aro o olal werer i, aro o paesa iomu nge vothung aken avele, eneke tokokoe areko o oma vothung kerenga o sung mun thangaroong nge tokokoe areko o oma vothung kerenga mo aro o el werer mun oa thangaroong aken.
34 Sabuw iyab kubitih o iso’ob i boro wan hinay maiye hinabit na’at, aisim boro baigewasin inab? Sabuw bowabow kakafin wairafih i hiso’ob turahinah tibitih ana fofonin boro wan hinab maiye!
35 Aveto thomu, aro omu sagu lomu ngarangre. Naro thomu o oma vothung sivenga a or nge. Naro thomu o sungu thangaroong a or nge. Naro thomu o mothong tova lomumu ve aro o olal werer i. Na aro ve thomu o oma venen aken, God aro i olal i a thomu nge, nge sungong a urvet. Naro thomu o velpol ini a God, ako i aolonga rintet, itutunre. Eneke i oma vothung sivenga mun nge tokokoe areko o ri sivengaing a i nge avele, na nge areko ole vothung kerenga.
35 En! Baise akamabiy sabuw kwaniyabuwih, a gewasin kwanitih. Kwanitin men wan isan kwananot. Saise a baiyan gagamin na’in boro kwanab, naatu God auyomtoro’ot natunatunamih boro kwanamatar. Anayabin sabuw iyab aurih merarayow en, sabuw kakafih God nati sabuw isah i ebigewasin.
36 Aro thomu o themosal tokokoere ranga ve ako Titemer i themosal tokokoere.”
36 Tamat ekakabeber na’atube kwanakabeber.
37 Ma Jisas i ria mun ve, “Na aro ve thomu o avrum toko ile vothung avele, aro God i avrum mun lomu vothung avele. Na aro ve thomu o paomelal toko avele, aro God i paomelal mun thomu avele. Na aro ve lomumu simikal tokokoere ole vothung kerenga, aro God ilemi simikal mun lomu vothung kerenga.
37 Taituwa inibatiyih, God boro obo nibatiyi, naatu taituwa ubar initih God boro obo ubar nit, taituwa hai kakafin inanotawiy, God boro a kakafin nanotawiy.
38 Aro ve thomu o sung menumu a tokokoere nge, aro God i olal mun sungong aken a thomu nge. Na ile sungong aro i mengmeng avele, aro i vual taktak rintet na i pavurvur aro o mit roal i avele. Sungong ako ong sung i a tokokoere nge, aro God i sung mun i a ong nge, ranga ve ako ong sung i a tokokoere nge.”
38 Uma natasasar taituw isah, God boro uman natasasar o isa. Tur anababatun o boro inab uma awan nakasuwai. Turobe baibais boro uma yan nasuwa nare inab nayen uma awan nakaratan. Sabuw inabitih ana fofonin God boro na’atube fofon ta’imon nit.”
39 Ma Jisas i sung mun riong agelalnga omole a or nge ve, “I pavurvur aro theki prosnga e aro i wol rum theki prosnga e, kene avele, aro vene mo or paini o matu a vol lemi.
39 Naatu Jesu oroubon ta iti na’atube eo, “Orot matan fim men karam boro fim turan nanawiy hairi hinan, anayabin nanawiy hairi hinanan na’at boro hairi’ika hinan hub hinare.
40 Na wain ako i men nge pamirealing i pavurvur aro i aolo leltun ile pamirealinga avele. Aveto aro ve i pavus senu ile pamirealing kena aro i velpol, mo i ranga ve ini mun i ile pamirealinga.
40 Kirum kek men yait ta boro ana bai’obaiyenayan nanatabirimih, baise na kirum nan yomanin na’a’asa’ub ana veya, i boro ana bai’obaiyenayan na’atube namatar.
41 “Na mothong tova wong thepol won amum i voth a teum itheki, aveto ong kene ong thopol tel wong avele ako won epee i ngo sopal thekum.
41 Aisim tai matan momor i’itin ku’u? Baise o mata ai bahun yi ebatabat men kutatatam.
42 Na aro ve wong thepol won epee aken avele, ong mothong tova ong ria teum ve, ‘Teik, aro tho eltetpot won amum atiken i ngo a thekum.’ Wong ini pokononga. Aveto i sivenga ako ong eltetpot tel won epee aken ru i ngo sopal thekum, lamo aro wong the senu, moro aken wong eltetpot won amum ako i ngo a teum itheki.”
42 O mata ai bahun yi batabat men itatam, naatu tai isan i’o Aro, nekuna mata momor abosair, a naniyan mi’itube ibai kuo? Wanawanan rerekabih! Matoro’ot o mata ai bahun ina’uy, imaibo boro inanuw gewas tai matan momor ina’itin inabosair.
43 Na Jisas i ria mun ve, “Won sivenga i pavurvur aro imonnga i kerenga avele. Ranga ve mun i ako won kerenga i pavurvur aro imonnga i sivenga avele.
43 Ai gewasin nabiw ro’on boro men kakafin nayai, na’atube ai wanawanan kour nabiw ro’on boro men gewasin nayai.
44 Na tokokoere o ate won ako nge imonnga. Naro i pavurvur aro wong vurpot pupos monnga a we wopuponga nge, kene avele. Na o vur vain monnga a we wopuponga nge avele.
44 Ai etei’imak boro ro’ohimaim ina’itah, fafou ro’on boro men agor afe’en inima’ub, na’atube waris boro men digumar afe’en inawasarir hinare.
45 Na toko sivenga i paespot ur sivenga ako i voth a ilemi. Na toko kerenga mun i paespot ur kerenga ako i voth a ilemi. Eneke toko iwo i ripot vengveng ur ako i voth a ilemi.”
45 Orot gewasin totobuyoy gewasin dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Orot kakafin totobuyoy kakafih dogoronamaim tema’am boro nitaman nit. Anayabin orot awanamaim abisa kakafin ititit, dogoron wanawanan i kakafin awan karatan inu’in.
46 Na Jisas i ria mun ve, “I vova ake thomu o apet tho ve Toko Pomnga, Toko Pomnga, aveto thomu o panes lek riong avele, e?
46 Aisim ayu isau kwa’o, ‘Regah, Regah,’ baise abisa au’uwi i men na’atube kwasisinaf?
47 Na aro ve toko i es a tho nge me, na i nongpol lek riong na i panes i, moro aken aro tho ria thomu nge toko aken ile vothung.
47 Orot yait na ayu au tur nowar ebobosiyasiyar, ana itinin i iti ani’obaiyi kwana’itin.
48 Na toko aken i ranga ve ini toko ako i ri ve aro i ari vel. Na a mukaling i to vol lukulukunga, ako i esu a ulue lemi. Lamako i aria vel nge roro, ma thei awonga aolonga i velpol ma i es a vel aken nge ma i tik i, ma vel aken i vulpesa vet avele, eneke toko aken i ari vel sivenga ako i engeng.
48 Orot ana bar wowabinamih hub kair re kabay afe’en tutut rouw, bar wowab. Harew tit yen bar bufut rab, baise bar men iyuwiyuw, anayabin bar wowab gewas.
49 Aveto toko ako i nongpol lek riong na i panes i avele, i ranga ve ini toko ako i aria vel, na i men polpola inga a ulue nge. A ur e avele na thei awonga i velpol ma i opthesa vel aken, ma i matu, mako i kerenga selele.”
49 Baise o yait ayu au tur inowar men kubobosiyasiyar, i orot ana bar wabat en wowowab na’atube, bar tutut en wowab batabat, harew tit yen bar rabirab ana veya mar ta’imonamo ufar re, naatu nati bar re’er i mutufor tarogowan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.