Lucas 4

God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Na Jisas i vual nge Oni Riringa, ma i losteta a thei a Jordan. Mako Oni Riringa i wolu wola i a pen polpolnga.
1 Jesu biyan tutufin etei God Anun Kakafiyin karatan Jordan harewane matabir yen naatu Anun Kakafiyin i’unawiy in Judea arar yan tit.
2 Ma i voth nge wop aken, i pavurvur nge nang or mule pa penel. Ma Satan i tongporum i nge, na nge nang alavusnga aken Jisas i an vet avele. Ma nang or mule pa penel aken i vus, mako i rova ol mesipuniong.
2 Nati’imaim veya etei 40 bay en ma’am ufunamaim bayumih morob. Naatu nati ana maramaim Demon Mowan na routobon itin,
3 Na Satan i ria i ve, “Tova ve ong ini a God Itun, mo wong ria um ake mo i eksing mo ini bret.”
3 eo, “O i God Natun na’at, kabay iti ku’uwih tebotabir rafiy tematar ku’aa.”
4 Ma Jisas i olal ile riong ve, “God ile erere i ri vene:
4 Baise Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘Orot men bayumaim akisin niyawasimih.’”
5 Ma Satan i paesa i roro, na a ur e avele, nako i pathengalpot i nge rumrem elonga ake ru a ulue.
5 Naatu Demon Mowan Jesu i’unawiy maiye hiyen hin koun yan bat, imatanubamo tafaram tutufin etei itin.
6 Na i ria i ve, “Naro tho sungu ur alavusnga aken a wong nge mo ong theal i, mo aro iom i kima nge. Na aro ve tho sungu i nge toko e, aro tho sungu i inga nge i, eneke ur alavusnga aken i voth a menik.
6 Naatu Demon Mowan eo, “Ayu boro fair etei o anit naatu tafaram ana aiwob auman boro anit. Anayabin etei’imak ayu hitu, ayu orot yait arurubin boro i anitin nab.
7 Na aro ve ong lotual tho, aro ur alavusnga ake ini lom.”
7 Imih O ayu inakwakwafiru na’at, iti sawar etei boro o nowamih anit.”
8 Na Jisas i olal ile riong ve, “God ile erere i ri vene:
8 Jesu iya’afut eo, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘A Regah a God akisinamo inakwafir isan inabow.’”
9 Na Satan i wol a Jisas a Jerusalem la, ma i paesa i a Lotu Tepun a Vel, ma i pamita i roro a vel polemi. Ma i ria i ve, “Tova ve wong ini a God Itun, aro wong opthou la,
9 Naatu iban maiye Demon Mowan Jesu bai nawiy hin Jerusalem hitit, hiyen hin Tafaror Bar tafantoro’ot bat naatu iu, “O God Natun na’at, kukununuw kura’iy.
10 eneke God ile erere i ri vene:
10 Anayabin Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘God boro ana tounamatar na’uwih hinatafafari,
11 Naro o monteta la wong nge omeni,
11 umah yanamaim inare hinabuwi, boro men kabay a narab natakakirimih.’”
12 Na Jisas i olal ile riong ve, “God ile erere i ri vene:
12 Baise Jesu iya’afut iu, “Buk Atamaninamaim hikirum hio, ‘A Regah a God men routobon initinimih.’”
13 Na Satan i oma tongporumong pulua lale nge a Jisas, ma i lo lelpot i mo aro i men tetal mun nge nang relnga e.
13 Demon Mowan routobon ta ta Jesu bitin ufunamaim itumar tabaratait tit mar kafai ufunamaim bat.
14 Na Jisas i lo werer a Galili la na Oni Riringa ile engenging i voth a i nge. Na ikimanga i song a pen elonga ako i toth a Galili.
14 Imaibo Jesu God Anun Kakafiyin ana fair bai auman matabir na Galilee tit. Ana tur ra’at tasasar tit tafaram nati sisibinamaim hima’am etei’imak hinowar.
15 Na i patoral or ako ru a Judare ole lotuonga a velre, ma or alavusnga o paesa iion roro.
15 Kou’ay Bar wanawanan run bi’obaibiyih sabuw etei’imak tur hinonowar, hifai hibora’ara’ah.
16 Na Jisas i es a Nasaret ako ini rem ako i poma nge. Na nge nang rialonga i panes ile vothung, na i eso a Judare ole lotuonga a vel, ma i mita mo aro i tital a God ile erere.
16 Jesu remor na Nazareth tit, bar merar i ma rara’atamaim, Baiyarir ana veya matanfufur isisinaf na’atube, in Kou’ay Bar run, Buk ta baiyab isan misir.
17 Ma o sungu a God ile riong elnga a Aisaia ile erere a i nge. Ma i thep i, na i ortet riong e ako aro i tital viringa a tokokoere nge, ma i ria ve,
17 Naatu dinab orot Isaiah ana buk hibai Jesu hitin, bai rusasar tur iti na’atube hikirum inu’in ana efanamaim tit.
18 “Toko Pomnga Ioni Riringa i voth a tho nge,
18 “Regah Anun Kakafiyin i ayu wanawana’umaim ema’am,
19 Na i pake tho me ve aro
19 Naatu anakurereb sabuw hinanowar
20 Ma Jisas i mol werera erere aken ma i sung wereru i a toko ako i theal erere areken. Lamako i men wereru. Ma toko na seng alavusnga ako ru a vel lemi o the rinrin ol inga ako ini i.
20 Jesu buk itakum orot kaifenayan itin i mara’iy. Sabuw Kou’ay Bar wanawanan hima’am etei’imak matah hito’ab Jesu hi’itin kikin.
21 Lamako i patea ol riong a or nge, ma i ri ve, “Na ponange thomu o nongpol riong aken kene i velpol nunganga lale.”
21 Baise Jesu misir busuruf sabuw hai tur eowen eo, “Tur iti aiyab kwananowar i boun na iturobe.”
22 Ma or alavusnga o ri riong sivenga nge i ma o kukuk nge riong sivenga ako i velpolpot a iwo. Ma o ri ve, “Ake ini a Josep Itun inga na ile riong sivenga aken i es vanath me?”
22 Sabuw etei’imak nati’imaim hima Jesu eo hinonowar hio, “Turobe iti orot ana tur i gewasin.” Naatu tur mumunin bitan eo hinonowar isan hifofofor, naatu taiyuwih hibatiyih hio, “Iti orot i Joseph natun?”
23 Ma i ria or ve, “Lemik mire ako ve, aro thomu o ria riong agelalnga a tho nge me ranga ve, ‘Vuralinga, aro ong pamimi sivengom.’ Naro thomu o ri mun ve, ‘Ur areko them nongpol ako wong oma i a Kaperneam, aro wong oma werer mun i ake ru a lom rem tepun.’”
23 Naatu Jesu iuwih eo, “Binan tur gewasin matan fufur sabuw teo’omaim boro kwana’uwu kwanao, ‘Adanafur ana orot, taiyuw kwiyawasi.’ Naatu iban boro kwana’uwu maiye, ‘Capernaum ma bow bigan tanonowar na’atube, iti ana bar ana meraramaim nabow tana’itin.’”
24 Ma i ria mun or ve, “Tho ri nunganga a thomu nge, God ile riong elnga e, aro ve i lo werer a ile rem tepun, tokokoere aro o nongal ile riong avele.
24 Jesu iban maiye iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen, dinab orot ana bar ana meraramaim boro men ana merar hinay hinabaimih.
25 O nongpol, tho ri nunganga a thomu nge, nomenga nge wop lemi ako Elaija i voth, seng basu pulua ako o voth mun a Israel. Na nge wop lemi aken sepsa i pupal rintet ma vit i mol vet avele nge tovu po or me na ngov or limae. Na mesi aolonga i velpol a pen elonga a ulue.
25 Naatu tur anababatun a tur ana’owen, Elijah ma’am ana veya’amaim kwafukwafur maumurih na’in Israel wanawanan hima’am afow matar. Nati ana veya’amaim kwamur etei tounu naatu sumar six na’atube toun men yar, baimar kakafin na, nati tafaram wanawananamaim bar merar etei’imak bay i’en.
26 Aveto God i pake a Elaija a seng basu e nge avele ako ru a Israel ako ini ile rem tepun. Aveto i pake inga i a seng basu e ako a rem a Sarepat ako a epee a Saidon.
26 Nati ana veya’amaim God men Elijah iyafar Israel wanawanan kwafur babin ta ibaisimih, baise Sidon wanawanan Zarepat bar meraramaim kwafur babin ta’imon ma’am isan God iyafar in tit baibais itin.
27 Na nomenga nge wop lemi mun ako God i pake ile riong elnga a Elisa a Israelre nge, toko pulua ako a Israel kene putput i el or. Aveto oa e avele i senu werer. Ave ini inga Naman ako ini Siria anga i senu werer.”
27 Naatu dinab orot Elisha ma’am ana veya Israel sabuw moumurih maiyow kokom ani’anih hima’ama men yait ta na Elisha iyawasimih, baise tafaram Syria orot wabin Naaman akisinamo na Elisha iyawas.”
28 Na toko alavusnga ako a Judare ole lotuonga a vel lemi, o nongpol riong aken ma olemi kling rintet nge a Jisas ile riong, ako i oma i a or nge.
28 Sabuw Kou’ay Bar wanawanan hima iti tur hinonowar ana veya, yah wanawanan so’aso’ar yen higagamat,
29 Ma o losa ma o titpopot a Jisas a rem pomnga wopo a tete polemi mo o wola i la ma o ri ve o asesu i a ruprup la.
29 himisir Jesu hibai hitain ufun hitit, bar merar hitumar, hiyen fan tafan hibat hitarouw fan tare’emih hiwa’an, anayabin bar merar i fan tafan hiwowab hima’am.
30 Aveto Jisas i eksing ma i es werer a oa lemimi, mako i es la.
30 Baise Jesu sabuw rau’ay gagamin hibatabat umah aren sorabon hai foun remor tit in.
31 Ma Jisas i esu a rem a Kaperneam ako a epee a Galili. Na nge nang rialonga i patoral toko na sengre.
31 Jesu na Galilee wanawananamaim bar merar ta wabin Capernaum imaim tit, Baiyarir ana veya run sabuw i’obaibiyih hima hinonowar.
32 Ma o nongpol ile riong ma o kukuk nge, eneke ile patoraling aken i ranga ve ini toko ako ile engenging i aolonga.
32 Sabuw etei’imak hifofofor men kafaita. Anayabin ana tur eo i tur anababatun naatu fairin.
33 Na toko e ako i voth a Judare ole lotuonga a vel lemi kene tamata kerenga i voth a i nge. Ma i wal na i presa viringa ve,
33 Nati Kou’ay Baremaim orot ta wagabur iwan demon kakafin anababatun auman na run ma’am, fanan aumetawat na’in iwow eo,
34 “Wong ake ini a Jisas ako ini Nasaret anga. Lom neke i voth a tho nge? Na wong es ake me mo ong ri ve wong pakerenga them, e? Na lemik mire nge wong, wong ini toko riringa ako ini a God ile.”
34 “Hei! Aki isai abisa inasinafumih kunan? Aki gurusi’imih? Jesu Nazareth mowan. Ayu aso’ob. O i yait, O i God ana tur abarayan Orot Kakafiyin.”
35 Aveto Jisas i vol i ma i ria i ve, “Wong poreng, na wong lopot a toko aken nge.” Ma tamata kerenga aken i asesu toko aken a ulue ako ru a otheki lemi. Ma i lopot a i nge na i pakerenga i avele.
35 Jesu wagabur mowan kwarartatab eo, “Yate inbainub orot biyanamaim kutit!” Wagabur mowan sabuw nahimaim orot itaiy re tabaratait tit, men isan abisa ta sinafumih.
36 Ma tokokoere o kukuk. Na o ria osivenga nge ve, “Ake ini riong le vanga ake? Eneke ile riong i mathe na i ranga ve ini toko ako ile engenging i aolonga. Na i ri pompom nge tamata kerengare, mako o lopot.”
36 Baise Sabuw etei’imak hai baifofofor ra’at, taiyuwih hibabatiyih hio, “Iti orot ana tur i fair kwanekwan. Ana onowaten naatu ana fair auman iti tur eo demon kakafih biyunih i hitit!”
37 Mako ritetong nge a Jisas i kima ol a pen elonga ako i toth a Kaperneam.
37 Naatu Jesu abisa sisinaf isan ana tur tasasar tit tafaram nati hima’am wanawanan etei hinowar.
38 Ma Jisas i plosa ma i espot a Judare ole lotuonga a vel, ma i es a Saimon ile vel lemi. Ma Saimon iewo inina ini multhang ma ini peti i vel rintet. Ma o leng a Jisas ve aro i opoal i.
38 Jesu misir Kou’ay Bar itumar tit na Simon ana bar tit, Simon rawan babin sawow biyan fora’ab anababatun inu’in, sabuw Jesu hifefeyan baiyawasinamih hio.
39 Mako i mit totho a ni multhanginga aken nge, ma i vol ni peti velonga aken, mako i lo lelpot i, na a ur e avele na seng aken i plosa ma i monsi nge oa aning.
39 Basit Jesu na babin inu’in sisibin tit bat sawow i’ari’ar naatu sawow babin biyanane tit, babin yawas misir bay bow eafusar itab hi’aa.
40 Ma nang i mena ol a ile ring, na tokokoe areko olengare o el ni multhanging rel relngare, o pasong or a Jisas nge, ma i ronga imeni a or omole omole nge, mako i pamimi werer or alavusnga.
40 Veya re’er ufunamaim, sabuw sawow yumatah ta ta hibow hi’inu’in, turahinah hibuwih hina Jesu biyan hitit, sabuw ta’ita’imon butubutubunih etei’imak hiyawas.
41 Ma tamata kerengare o lopot a tokokoere nge. Ma tamata kerengare o lopot na o walal na i ria ve, “Wong ini a God Itun.” Aveto i vol or na i rial or ve, o mothong tova o ri, eneke ini plong ve aro o ritet tokokoere ako ve, ini toko ako God i ateal i ve aro i el werer toko na sengre.
41 Sabuw moumurih na’in auman biyahine demon kakafih hitit hiwow hio, “O i God Natun!” Baise Jesu demon awah bofafaren men karam boro hitao’rereb. Anayabin demon hiso’ob Jesu i Roubininenayan.
42 Na totho rulpounga na Jisas i lospot nge rem aken ma i es nge wop ako tokokoere nge avele. Ma tokokoere o ortet i. Lamako o sangpolo i ma o ri ve o rialalu i mo i mothong tova i lo lelpot oa.
42 Martot auman Jesu nati bar merar itumar tit in efan ta nautanubinamaim akisinamo ma. Baise sabuw hinuwih hinan hititita’ur ana veya, bairi nati’imaim ma isan hi’otan.
43 Aveto i ria or ve, “Aro tho panongpol nge Panongpolong Sivenga ako nge a God ile menong e nepes, nge rem rel relnga munre, eneke God i pake tho ve aro tho oma omaing aken.”
43 Baise Jesu iuwih eo, “Ayu boro anan God ana aiwob isan tur gewasin bar merar afa’amaim auman anabinan hinanowar. Anayabin ayu nati bowabow isan God iyunu ana.”
44 Ma i panongpol a Judare ole lotuonga a velre a pen elonga ako ru a epee a Judia.
44 Naatu Jesu tafaram Judea wanawananamaim Kou’ay Bar etei run tit binan remor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.