Lucas 23

God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ma ine mukalinga alavusnga areken o losa ma o pasong a Jisas ma o pamit i nge riong a Pailat itheki.
1 Kou’ay tutufin etei himisir Jesu hibai hina Pilate nanamaim hitit.
2 Ma o patea ol iteltunnga, ma o ri ve, “Them thepol toko ake i paleklek lemem tokokoere nge vothung pulua. Na i rial or nge umtun ulnga a nepes a Sisar nge, na i ri ve i ini nepes omole ako God i ateal i ve aro i el werer ile tokokoere.”
2 Nati’imaim ubar hitin hio, “Iti orot i ma kakaf bai na ai sabuw nawiyih tafaram hiti’afiyimih aki atita’ur, naatu sabuw eo’otanih Caesar isan kabay men hinibaiyan, naatu i taiyuwin isan eo, ‘Ayu i Keriso aiwob orot.’”
3 Na Pailat i nin a Jisas ve, “Wong ini Judare ole nepes, e?”
3 Imaibo Pilate Jesu ibatiy, “O Jew sabuw hai aiwob?” Jesu iya’afut eo, “Nati kuo.”
4 Lama Pailat i ria pris kimangare na pulua alavusnga aken ve, “Tho thepol vothung kerenga e avele ako toko ake i oma i, ako aro tho paomelal i nge.”
4 Pilate firis ukwarih naatu sabuw hiru’ay hibatabat iuwih eo, “Iti orot baimakiyin isan anunuwet men ana kakafin ta atita’urimih.”
5 Aveto o ri viringa mun ve, “Toko ake i pavurpola tokokoere olemi nge ile pamirealing ako a pen alavusnga a Judia. I patea a Galili na i espot e pen ake.”
5 Baise abisa hio i hiukikin. “Iti orot i kougeyageyayan, ana bai’obaiyenamaim Galilee wanawanan busuruf sabuw etei hai ma bi’a’afiy boun na Judea wanawanan sabuw etei kugiyigiyih hai ma eafe’af.”
6 Na Pailat i nongpol venen aken ma i nina or ve, “Toko ake ini Galili anga?”
6 Pilate iti na’atube hio nonowar ufunamaim, ibatiyih eo, “Iti orot i Galilee matuwan?”
7 Na i nongpol ako Jisas ile rem tepun i voth a epee ako Herot i theal i, mako i pake i a Herot nge, eneke Herot i voth mun a Jerusalem nge wop lemi aken.
7 Pilate nati ana veya’amaim so’ob Jesu i Herod ana aiwob babanamaim ma’am, imih Herod isan iyafar hibai hin. Anayabin nati ana veya Herod auman i na Jerusalem ma’am.
8 Ma Herot i thepol ako Jisas i velpol a i nge, ma ilemi sivenga rintet, eneke i nongpola Jisas ile kimaing. Na nge nang pulua i sis ve i thopol a Jisas na ia pun ako ve, i thopol pathepolong pelie ako aro Jisas i oma i.
8 Herod Jesu i’itin ana maramaim yansisir gagamin maiyow, anayabin ana tur marasika nowar naatu kok kwanekwan Jesu taitin, ina’inan auman ta tiwa’an ta’itin.
9 Mako Herot i nin a Jisas nge ninong pulua, aveto Jisas i olal vet riong tie avele.
9 Imih Herod tur moumurih maiyow Jesu ibabatiy, baise Jesu men iya’afut tur ta eomih.
10 Na pris kimangare tomo e toko pamirealingare nge a Moses ile patorong o tipot i a mukaling ma o ripot ia theki puluanga ako olemi otun i nge.
10 Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah hitit tur fokarin maiyow hio ubar hitin hiu kwanikwaniy.
11 Na Herot tomo nge ile punongare o ri sililal a Jisas ma o oma riong ako i paruru i. Lamako o asisaltun i, mako o pateunu i nge seltun a urvet ako ini nepes a malmaling, ma o pake werer i a Pailat nge la.
11 Imaibo Herod ana baiyowayah bairi Jesu hi’iyab hiu kwanikwaniy. Naatu faifuw gewasin hibai hi’us hiyafar maiye matabir in Pilate biyan tit.
12 Ma nge nang aken Herot ome a Pailat othanga ol pel. Na nomenga or paini ole ngarang pel.
12 Nati ana veya’amaim Herod Pilate hairi hitounuw, baise marasika i hairi rakit na’atube nanabih hima’am.
13 Na Pailat i leng veliloalo pris kimangare tomo nge Judare oa pompomere na tokokoere.
13 Firis ukwarih naatu bonawiyenayah, sabuw ukwarih etei’imak Pilate e’af ayuwih hina
14 Ma i ria or ve, “Thomu o wol toko ake a tho nge me na thomu o ri ve i pavelpol punong tomo e gavman, na thomu o mit a thekik na tho nongpol lomu riong ako lomumu otun i nge, aveto tho thopol i ako, e avele i nunganga.
14 iuwih eo, “Iti orot kwabai kwana biyou kwatit sabuw nawiyih kakaf kwarouw kwa’o, naatu ayu kwa etei namaim ai babatiy kwa’itin, baise ana kakafin kwao anonowar na’atube men ta atita’urimih.
15 Na Herot mun i thopol ur e avele ako i kerenga a i nge, eneke i pake werer i a it nge me. Na toko ake i oma ur e avele ako aro te pun rin i nge.
15 Na’atube Herod nunuwet ana kakafin men tatita’ur, imih iyafar maiye matabir na. Anayabin men abisa kakafin ta sinaf boro namorob.
16 Mako aro tho ria or mo aro o so litlit i lamo o modop i mo i vthopot.”
16 Isan imih ayu boro anarab naatu anabotait natit nan.”
17 [Na nge Punseleainga a Aning nge tovu po elonga tokokoere osivenga aro o apetpot toko e ako i voth a mang a midenga lemi mo aro Pailat i sungpot i mo i vthopot nge kinong.]
17 Matan fufur Tar Nowaten hiyuw ana veya, Pilate mar etei dibur orot ta’imon sabuw isah ebobotait.
18 Na pulua aken okei omolepot na o presa viringa ve, “Pun rin i! Na sungpot a Barabas a them nge me.”
18 Baise sabuw rou’ay gagamin na’in hibatabat hiwow hio, “Nati orot i na morob! Aki akokok Barabas inabotait natit!”
19 Na Barabas ini toko ako nomenga o paeso i a mang a midenga, eneke i supo tomo nge areko o pavurpola punong ako a rem pomnga ma rinong i velpol nge.
19 (Barabas i Jerusalemamaim kukugeyagey, naatu orot babin ta easabun momorob isan dibur hiyai ma’am.)
20 Na Pailat i sis ve aro i modop a Jisas mo i vthopot. Mako i lengpot mun a pulua aolonga aken nge.
20 Pilate kok kwanekwan i Jesu tabotait tatit, imih fanan aumetawat na’in eafare maiye sabuw ifefeyanih.
21 Aveto o pres werer mun ve, “Pamona i a won ngoronga nge, pamona i a won ngoronga nge.”
21 Baise sabuw fah sib hinow hi’af ra’at hio, “Ku’onaf! Ku’onaf!”
22 Na Pailat i ria or nge pa or menga ol ve, “Aveto vothung kerenga kathnga ako i oma i? Tho thopol vothung e avele ako i kerenga ako aro te so rin i nge! Aro tho ria or mo aro o so litlit i lamo o modop i mo i vthopot.”
22 Pilate iban mar baitounin ibatiyih maiye, “Abisa kakafin sinaf? Ayu ana kakafin men ta a’itin boro namorob, imih ayu boro anarab naatu anabotait.”
23 — ausente —
23 Baise sabuw fanah sib Jesu morobomih hiwow hio hinan yomaninamaim hai kok na yabin matar.
24 — ausente —
24 Basit sabuw hio na’atube hai kokomaim Pilate sinaf, Jesu morob isan ibasit.
25 Na i modoppot toko ako osivenga o apetpot i ako nomenga o paeso i a mang a midenga, eneke i supo tomo nge punongare ako o pavelpol rinong. Na i sung a Jisas a punongare omeni ranga ve ako o ri nge.
25 Naatu orot kougeyageyayan naatu asbunuwayan dibur ma’am isan hibifefeyan i botait, naatu Jesu isan abisa sinafumih hikokok na’atube bai itih.
26 Na punongare o wolpot a Jisas la na o eses a sovengalo la ma o sangpolo toko omole ako iion a Saimon na ini toko ako ile a Sairini na ia sele ometare lale, na i es alpo a rem pomnga. Na o rereu i ma o papotunu i nge a Jisas ia won ngoronga, ma i rumongal nge a Jisas.
26 Roman baiyowayah Jesu onafinamih hibai hitit hinan efamaim, Sairini orot wabin Simon ana barene na au Jerusalem rur bairi hitar. Naatu hikwarar tatab, onaf hibai hitin e’abar Jesu ufun bairi hin.
27 Na pulua aolonga o panes i, na oa pelie ini sengre na o wal na o tang nge a Jisas.
27 Sabuw rou’ay gagamin na’in Jesu hi’ufunun bairi hinan wanawanahimaim baibin afa Jesu hi’itin yah baban hirerey.
28 Na Jisas itheki lel werer a or nge na i ri ve, “Seng Jerusalem angare o mothong tova o tang nge tho, aveto aro o tang nge sivengomu tomo nge tutumuere,
28 Jesu tatabir itih eo, “Jerusalem baibin ayu isau men kwanarerey, baise kwa taiyuw isa naatu natunat isah kwaniyababan kwanarerey.
29 eneke nang e ako aro i velpol ako aro tokokoere o ri ve, ‘Sapase seng areko otun e avele.’
29 Anayabin mar boro enan sabuw boro hinao, ‘Baibin iyab a’arih, taubu’e tema’am naatu kek men tibitotomanen boro hiniyasisir.’
30 Na nge wop lemi aken tokokoere aro o ria tetere ve, ‘Mata a them nge.’ Naro o ria pengenere ve, ‘Tetun them.’
30 Nati ana veya’amaim sabuw boro oyaw isah hinao,
31 Eneke Romre olemi mire ako tho oma vothung kerenga e avele na thomu o thopol vet paomelaling ako o oma i a tho nge, na anga aro i thopol ol paomelaling aolonga ako aro o sungu i nge thomu ako o oma vothung kerengare?”
31 Anayabin sawar iti na’atube ai biyan ahiy ana veya’amaim tisisinaf, baise ai nakekerer ana veya’amaim hinasisinaf boro mi’itube?”
32 Na o wol mun toko kerenga or aini ako o avsa patorong, na o wol or mo aro o pun rin or tomo nge a Jisas.
32 Nati ana veya’amaim orot kakafih rou’ab auman Jesu bairi morobomih hinawiyih hitit hin.
33 Na o velpol a pen e ako o apet i ve ini “Toko po a kikil.” Mako o pamona ol a Jisas a won ngoronga nge. Na o pamona mun toko kerenga or aini aken. Na omole i mon a Jisas imeni sivenga nge anga, na omole i mon a Jisas imeni kerenga nge anga.
33 Hitit hina efan wabin Gifow imaim hitit naatu Jesu hi’onaf orot kakafih rou’ab auman, orot ta ana asukwafune, orot ta ana beyawane. Jesu orot kakafih ro’ab bairi koros afe’en|alt="Jesus and thieves on the cross" src="CN01836B.TIF" size="col" loc="Luk 23.33" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="23.33-35"
34 Ma Jisas i ri ve, “Vovo, lomum simikal ole vothung ake, eneke olemi mire nge ur ako o oma i, kene avele.” Na punongare o asisal nge satu mo aro i pathengal oa kathnga aken aro i el tel a Jisas ia teunong epee.
34 Imaibo Jesu eo, “Tamai hai bowabow kakafih kunotawiyen men hiso’ob abisa tisisinaf.” Naatu ana faifuw hibosairen arowamaim hifaram hibow.
35 Na toko na sengre o mit ma o the, aveto Judare oa pompomere o ri sililal i ve, “I pamimi pelie na aro ve ini toko ako God i ateal i mo aro i el werer ile tokokoere, aro i pamimi werer vet isivenga.”
35 Sabuw nati’imaim hibat hi’i’itin ana maramaim, bonawiyenayah orot ukwarih Jesu hi’iyab hio, “Sabuw afa iyawasih bo i Keriso God narurubin na’at taiyuwin niyawasiban tana’itin.”
36 Na punonga munre o pasililalo itheki, mako o sung mun vain welnga a i nge,
36 Roman baiyowayah auman hi’iyab, naatu wine tenakuyakuy tomamih hitin
37 na o ria ve, “Pamimi sivengom tova ve wong ini Judare ole nepes.”
37 hio, “O Jew sabuw hai aiwob na’at taiyuw kwiyawasi!”
38 Na roro a ipounga o wat riong epee ako ve,
38 Naatu ukwarinamaim hikirum hio, “Iti I Jew Sabuw Hai Aiwob.”
39 Na toko kerenga omole ako i mon totho a i nge, i ri riong kerenga a i nge ako i paruru i ma i ri ve, “Ava wong ini toko ako God i ateal wong mo aro wong el werer ile tokokoere, e? Na pamimi sivengom na them paini mun!”
39 Orot kakafin ta hi’onaf inu’in Jesu isan eafabon tur kakafih eo. “O Keriso na’at kwiyawas kure naatu aki auman kwiyawasi.”
40 Aveto ia aininga i vol i, ma i ria i ve, “Wong papomnga a God avele? It alame te el inga paomelaling ako i vur e pel inga,
40 Baise orot ta rounane inu’in turan kwarar iu, “O God isan kubirubir ai en? It etei i baimakiy ta’imon tabaib.
41 na it aini te el paomelaling ako i pavurvur nge omaing kerenga ako te oma i, aveto i kene, i oma omaing kerenga e avele.”
41 It airit biyababan tabaib i ana efamaim tabaib, anayabin atasisinaf kwanekwanemaim wan tama ra’at biyat ebababan. Baise iti orot i men kafa’imo kakafin ta sinaf, asir biyababan ebaib.”
42 Ma i ria Jisas ve, “Na aro lomum rum tho tova ve ong velpol ini nepes.”
42 Naatu Jesu isan eafabon eo, “Jesu a aiwobomaim inarur ayu inanuhu.”
43 Ma Jisas i ria i ve, “Tho ri nunganga a wong nge, ponange aro wong voth tomo e tho ake ro a Pen a Urvet.”
43 Jesu iya’afut eo, “Ao’omatani, boun ayu Paradise imaim ana rur o boro airit tanarun.”
44 Na nge penang lopat, mideng aolonga i velpol ma i seltun pen elonga, i pavurvur ako la nang meta i el or me nge penie.
44 Veya yen na i’ouyit, veya rararan matan gugum tafaram etei fobe inu’in veya re three korok na’atube bai.
45 Na nang i to ol avele na lavlav velvelnga ako i mon rupalu a Lotu Tepun a Vel lemi pat, i minra ma epee ainiu.
45 Basit faifuw gagamin Tafaror Bar wanawan hitaiy re efan kakafiyin, kakafiyin hirafut inu’in taseb rou’ab himatar.
46 Na Jisas i wala viringa ma i ri ve, “Vovo, onik i voth ol a menum nge.” Ma i ri venen aken lamako i rin.
46 Imaibo Jesu fanan aumetawat rerey eo, “Tamai umamaim ayubu abit inab.” Iti na’atube eo basit morob.
47 Na punongare ole mukalinga i thopol ur ako i velpol ma i risea a God nge ma i ri ve, “I nunganga, toko ake ini toko sivenga.”
47 Baiyowayah hai ukwarin nati’imaim bat abisa mamatar itin, God wabin bora’ara’ah eo, “Turobe iti orot i gewasin.”
48 Na tokokoe alavusnga areko o pathun mo o the nge ur aken, o thopol ur aken i velpol ma o lo werer a ole vel omole omole, ma o so opakei, eneke olemi kerere rintet.
48 Sabuw nati’imaim hiru’ay hibat abisa mamatar hi’itin, dogoroh hirab yababan auman hai ubar himatabitabir hin.
49 Na tokokoe areko olemi mire nge a Jisas tomo nge seng areko o panes i a Galili me, or mun ako o mit mun mela tie na o thopol ur areko i velpol.
49 Sabuw afa Jesu hisusu’ub, naatu baibin afa Galilee ine hi’ufunun bairi hina hibibais, nabinamaim hibat Jesu momorob hi’itin.
52 Na i es a Pailat nge na i nongpot a Jisas ini peti.
52 Na Pilate nanamaim tit Jesu biyan bai na ya’in isan ifefeyan naatu aiwob orot ibasit.
53 Lamako i osu a Jisas ini peti ma i soa i nge seltun na i pango i a vuvepun ako o monsi tonga nomenga a pilpeli tepun. Na o pangoo vung e nge rongan.
53 Joseph na Jesu biyan onaf afe’en inu’in bosair bai re faifuw boubunamaim sum bai in hub boubun to naiwanamaim tar numin inu’in imaim yai.
54 Na ini nang monsionga ako nge nang rialonga na nang rialonga i toth ol ako aro i patea ol.
54 Naatu nati veya i Friday, Baiyarir busurufin isan ana veya nakabom.
55 Na seng areko o panes a Jisas a Galili me, o panes a Josep na o thopol a Jisas ini peti ako o pangoo i a vuvepun aken.
55 Baibin Galilee ine Jesu hi’ufunun bairi hinan i Joseph bairi hin hubemaim hitit, Jesu biyan mi’itube ya’iyai i hi’itin.
56 Lamako o lo werer a ole pen ma o monsi nge ur una vronga ako aro o taul a Jisas ini peti nge. Aveto nge nang rialonga o panes a Moses ile patorong na o thau or nge.
56 Naatu himatabir hin bar hitit Jesu biyan yabuna’in isan ana raiy hibogaigiwas naatu mar to Baiyarir Ana Veya i hima hiyarir hai ofafar eo na’atube.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 23, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.