Lucas 19
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Ma Jisas i eso a Jeriko ma i sis ve aro i alpo selele.
1 Jesu na Jericho tit naatu nati bar merar wanawanan remor inan,
2 Ma toko omole i voth nge rem aken iion a Sakius, ini mukalinga nge takis elngare na ini toko le urnga.
2 basit nati’imaim orot totobuyoy wairafin wabin Zakias, kabay o’onayah hai orot ukwarin ma’am tit.
3 Na i sis ako ve, i thepol a Jisas ako i ate vava, aveto ini toko orornga na pulua o pasipsopal a Jisas ma i pavurvur aro i thepol i avele.
3 Kok kwanekwan Jesu ana yumat ta’itin, baise i orot kabumin sabuw rou’ay gagamin na’in nan hisumisum i men karam boro Jesu ta’itin.
4 Mako i lo lelpot pulua aolonga aken, ma i tho a mukaling ma i roa nge pupos mo aro i thepol a Jisas ako aro i es rum nge sovengalo aken me.
4 Naatu sabuw aunah i’iyon nunuw in ai sycamore afe’en yen mare ma Jesu nan ta’itinimih, anayabin Jesu ef nati’iwat inan.
5 Ma Jisas i es me ma i es vengtunpot wop aken, na i thea roro ma i thopol a Sakius, ma i ria i ve, “Sakius, wong ru me viri viri, eneke ponange aro tho voth tomo nge wong a lom vel.”
5 Baise Jesu na nati ai anamaim titit ana veya an kutan bat, naatu ai afe’en nuw ra’at eo, “Zakias saise kura’iy, anayabin ayu akokok boun o abaremaim airit tanama.” Jesus Zachaeus ai afe’en ma’am isan eafa’af ra’at|alt="Jesus talking to Zachaeus in tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19.5" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="19.5"
6 Mako i ru me viri viri ma i vual nge lemi sivengaing ma i wol ol i a ile vel la.
6 Zakias matan kabiy kayam rena haw tit, kawasa auman Jesu ana merar yi
7 Ma tokokoere o thepol ur aken ma o ri pompom nge. Ma o ri ve, “Toko aken i es long, ma i eso a toko ako i oma vothung kerenga ile vel.”
7 Sabuw etei’imak hi’i’itin men hiyasisir naatu higam hio, “Iti orot i bowabow kakafin wairafin ana nanawan orotomih matar hairi tenan ana bar.”
8 Ma o voth ol a vel lemi ma Sakius i mita ma i ria Toko Pomnga ve, “Wong nongpol Toko Pomnga, aro tho thomreu lek ur elonga mo theki or ainiu, naro tho sungu epee nge toko le ur avelengare. Na nomenga lek apaltetpot toko pelie ma tho kem ole umtun naro tho olal werer ol i a or nge pa or penel.”
8 Zakias misir eo, “Regah ayu i boro au sawar founafoun ana kuru’um turin yababan wairafih anitih, naatu sabuw iyab aifufuwih hai sawar abowabow boro hai sawar tafanamaim matah kwakwafe’en auman anaya’abar anitih.”
9 Ma Jisas i ria or ve, “Ponange God ilemi simikal toko na sengre nge vel ake ole vothung kerenga lale. Na tho es a toko ake ile vel, eneke toko mun ake ini a Abraham itevinga nunganga.
9 Jesu misir Zakias iu, “Boun iti baremaim God ana yawas natit orot ebiyawasi, anayabin iti orot auman i Abraham uwan ta.
10 Na Toko Pomnga Itun i es me ako aro i or tokokoe areko o penthal mo i el werer or.”
10 Orot Natun i sabuw iyab hikasiy tema’am nuwihih bow naatu baiyawasih isan na.”
11 Ma toko na seng o ta otelnga nge riong areken. Na Jisas i toth ol aro i velpol ol a Jerusalem, na o rivenga God ile menong e nepes i toth ako aro i velpol. Mako Jisas i ria mun riong agelalnga a or nge.
11 Jesu na Jerusalem tit biyubin auman, sabuw abisa Jesu eo hinowar hinan hinotanot i God ana aiwob iti boro’omo tatit ana naniyanabe, baise Jesu i kofan maiye oroubonamaim iuwih eo,
12 Ma i ri ve, “Ine toko pomnga omole e ako i es nge rem gatnga mo ia pomnga i papompom i mo i velpol ini nepes. Lamo i lo werer mun a ile rem tepun mo i theal ol ile tokokoere.
12 “Ana veya ta orot gagamin tafaram ta’amaim roubinin aiwob baitin, imaibo matabir maiye isan in tafaram ta ef yok na’in imaim tit.
13 Na toth ol ako aro i es, ma i lenga ile toko umonga or mule pa omole ma i sung umtun gol omole omole a or nge. Na i ria a or nge ve, ‘Aro thomu o um nge umtun ake mo o pavelpol umtun nge mo i pavurvur nge nang ako aro tho velpol werer nge.’
13 Baise na isan bobobunabuna ana veya, ana akirwairafih etei 10 e’af hina gold taita’imon faramih naatu iuwih. ‘Kabay iti abit kwanab, imaim kwanama kwanabowabow ayu ana matabir.’
14 Aveto ile pen lemiare oni silal i, mako o pake riong elnga pelie ma o tho rum i a ikime ma o ria oa pomnga ve, ‘Nimem plong toko aken ve aro ini lemem nepes.’
14 Baise i taiyuwin ana tafaram sabuw hifa’ifai naatu men hikok nati orot ti’aiwob, imih sabuw hiyafarih hin hitit hio, ‘Aki men akokok iti orot aki isai ni’aiwob.’
15 Ma i papompom i mo ini nepes. Lamako i lo werer. Ma ikei song ol ile umonga areton ru i sungu umtun a or nge nomenga, ve aro o es a i nge me. Eneke i sis ve aro i thepol umtun or pova ako o el i lale nge umtun ako i sungu i a or nge ma o um nge.
15 Baise nati orot aiwob hitin naatu matabir na ana bar tit. Imaibo ana akirwairafih iyab kabay bitih hina hitit ibatiyih, kok taso’ob, kabay itih hibowabow baibi’ab tafan hiya’abar hibow.
16 Ma toko omole ako i mukal tel me ma i ri ve, ‘Toko Pomnga lom umtun aton ong sungu i a tho nge, tho um nge ma i pavelpol ol umtun gol or mule mun a we.’
16 Orot ta wan run eo, “Regah ayu au kabay itu ama abowabow tafan i ten hiya’abar abai.’
17 Ma nepes aken i ria i ve, ‘Wong ini umonga sivenga! Wong theal senu umtun atiken, make ponange aro tho papomnga ol ong, mo wong theal rem pomnga or mule.’
17 Ana regah eo, ‘O i bowayan orot gewas, au bowabow kikimin abit ikaif gewas, imih bar merar etei ten abit inakaifen.’
18 Lama toko aininga i es me ma i ri ve, ‘Toko Pomnga lom umtun aton wong sungu i a tho nge, ma tho um nge ma i pavelpol ol umtun gol or lim mun a we.’
18 Orot bairou’abin run eo, ‘Regah ayu kabay itu ama abowabow tafan etei five aya’abar abai.’
19 Ma nepes aken i ria i ve, ‘Aro wong theal rem pomnga or lim.’
19 Naatu ana orot ukwarin iyasisir eo, ‘O i bar merar etei five abit inakaifen.’
20 Lama toko mun e ako i es mun me ma i ri ve, ‘Toko Pomnga, lom umtun aton ru wong sungu i a tho nge, i ke. Tho soala i ma tho paen kine senu senu i.
20 Naatu orot baitounin run eo, ‘Regah a kabay ibitu i abai an koukufet wanawanan asum ai boun inu’in iti abai ana abit maiye.
21 Na tho oma venen aken, eneke tho ngeip nge wong, eneke wong ini toko ako lomum esal avele. Na wong el ur areko wong o i avele.’
21 Ayu o isa abir, anayabin o a tur fokarin, turanah arih o aribe asir kubowabow kwanekwan, naatu turanah hai masaw o kubobobe asir kufafour kwanekwan.’
22 Ma i ria i ve, ‘Wong ini umonga kerenga. Na lom riong ako wong ri kene aro tho paomelal wong nge! Na lomum mire nge ako tho ini toko ako lemik esal avele, na tho el ur ako ini lek avele, na tho lel ur ako tho o i avele.
22 Regah misir iu, ‘O i bowayan orot kakaf nokonokow! Nati a tur i’o’omaim boro natatabir nafatumi! O iso’ob ayu i au tur fokarin, sabuw hai sawar abowabow kwanekwan, naatu hai masaw ayu abobobe afafour.
23 Maken i vava ake wong paeno lek umtun aken a umtun a vel nge avele, e? Aro ve ong paeno i nge, na aro ve tho lo werer, aro tho el tomo i nge umtun pelie ako aro o rong esa i nge.’
23 Gewasin au kabay banikamaim itayai tabowabow amatabir anan saise tafan hitaya’abar atab.’
24 Ma i ria tokokoe areko o mit toth ve, ‘Thomu o elteta umtun aken a i nge, mo o sungu i nge toko umonga ako ile umtun or mule.’
24 Naatu tatabir sabuw nati’imaim hibatabat iuwih, ‘Iti orot uman kabay gold kwabosair kwabai kwan akir wairafin kabay etei ten bowabow i kwaitin.
25 Aveto o ria i ve, ‘Toko Pomnga, toko aken ile umtun pom lale.’
25 Baise hitatabir hio, ‘Regah nati orot i ana kabay etei ten bowaka.’
26 Ma nepes aken i ria or ve, ‘I nunganga, tokokoe areko o el ur pelie lale, aro God i sungu mun ur puluanga a or nge. Na tokokoe areko ole ur posalnga, ur areken aro God i elteta i a or nge.
26 Iyafutih eo, ‘A tur ao’owen, sabuw iyab umah i’e’etaw sawar moumurih tebowabow boro tafan hinaya’abar nab, baise sabuw iyab umah nutanub tema’am aurin boro sawar en, naatu abisa kikimin nati biyahimaim tema’am boro hinabosairen.
27 Na tokokoe areton ru ini lek ngarangre ako oni plong ve aro tho velpol ini ole nepes. Aro thomu o wol or me mo o pun rin or ake ru a thekik.’”
27 Naatu boun i akokok sabuw iyab ayu bai’aiwob isan men hikokok kwabow kwana iti nou’umaim kwarouw temorob.”
28 Ma Jisas i ri nge riong agelalnga areken ma i vus, lamako i plosa mun ma i mukal mun ole a Jerusalem la.
28 Iti na’at eo ufunamaim sabuw au nah i’iyon, wan au Jerusalem yen in.
29 Ma i es ma i toth ol a Betpage na Betani, nge tete ako o apet i ini a Oliv, ma i pake ile wainlanga or aini mo o mukal tel.
29 Yen na tafaram Bethage naatu Bethany hairi sisibihimaim tit, Olive Oyaw an, basit ana bai’ufununayah orot rou’ab eobaimanih naatu wan iyafarih
30 Ma i ria or paini ve, “Aro thomu paini o es nge rem ako la na thomu o eso inga naro thomu paini o thepol donki aponga omole ako o pating i ma i mit na toko e i ro rum nge rongan. Aro thomu paini o inospot i mo o ti i ake me.
30 eo, “Kwanan bar merar ta nati namaim kwanatit naatu kwanarur auman donkey boubun hi’utan ebatabat boro kwana’itih, nati donkey i men yait ta bai afe’en yen remoramih. Kwana rufam kwanab kwan iti kwanatit.
31 Na aro ve toko e i nin a thomu paini ve, ‘I vava ake thomu paini o inospot i, e?’ Aro thomu paini o ria i ve, ‘Ar Pomnga ile omaing i voth nge.’”
31 Naatu orot ta nati’imaim na’iti nibatiy nao, ‘Aisim kwarurufam?’ ana tur kwana’owen, ‘Ai Regah ekokok.’”
32 Ma Jisas i pake or paini ma o es ma ur alavusnga ako o thepol i, i velpol ranga ve ako Jisas i ria or paini nge.
32 Orot hairi hiremor hin, sawar abisa Jesu eo na’atube etei isah himatar.
33 Ma or paini o inosos donki aponga aken patinga na itokoningare o nina or ve, “I vava ake thomu o inos donki aken, e?”
33 Hina hitit donkey boubun hirurufam, ana matuwan itih naatu ibatiyih, “Aisim au donkey kwarurufam?”
34 Ma o olal ole riong ve, “Ar Pomnga ile omaing i voth nge.”
34 Hiya’afut hio, “Ai Regah ekokok.”
35 Mako o pasong donki aponga aken a Jisas nge la. Ma o ela ole teunongre ma o vlesa i a donki iwe. Ma o opoal a Jisas nge iparonga a donki aken nge.
35 Basit ihamiyih hirufam hibai hin Jesu biyan hitit, naatu hai biya baibiyon tafah hibosaisiren donkey tafan hiyabar uman hibai yen tafan mare.
36 Ma i eses na tokokoere o ela oa teunong ma o vlesu i a sovengalo.
36 Sabuw hai faifuw tafah hibosaisiren ef yan hiyabar tafanamaim remor in.
37 Na Jisas i es totho a Jerusalem ma i ruru a tete a Oliv ma ile wainlangaere puluanga o patea lemi sivengaing na o onnga na o risea a God nge pathepolong alavusnga ako o thopol i.
37 Na Jerusalem tit biyubin auman, ef ta Olive Oyaw na’at re inan i awanamaim hitit naatu ana bai’ufununayah sabuw moumurih na’in Jesu ina’inan iwa’an hi’itah isan fanah sib God ana merar hiyi hibora’ara’ah hio.
38 Ma o ri ve,
38 “God ata aiwob nigegewasin, Regah wabinamaim nan, tufuw maramaim nama naatu God auyomtoro’ot isan fair nama!”
39 Lamako Parisi pelie ako a or nge o ria Jisas ve, “Pamirealinga, vol lom wainlangaere mo o poreng, o mothong tova o ri vene aken.”
39 Pharisee afa nati rou’ay wanawanamaim Jesu hiu, “Bai’obaiyenayah, a bai’ufununayah kukwararih awah tefot.”
40 Ma Jisas i olal ole riong ve, “Tho ria thomu, aro ve o poreng, aro anralre osivenga aro o onnga.”
40 Baise Jesu iyafutih eo, “I ana’uwih awah nafot, kabay iti ti’inu’in boro fanah nasib God hinabora’ara’ah.”
41 Na Jisas i es totho a Jerusalem ma i thopol i ma ilemi esal tokokoe areko o voth nge ma i tang ol nge or.
41 Jesu na Jerusalem tit iyubin nuw bar hiwowab batabat i’itin ana veya ana yababan ra’at rerey eo,
42 Ma i ria ve, “Tho sis ve aro thomu mun lomumu mire nge ako tho pavurvur aro tho pamen senu thomu! Aveto ponange i ngo kine na thomu o pavurvur ako aro o thopol i avele.
42 “Tufuwamaim ma isan ana ef iti boun enan akisin itaso’ob. Baise boro men ina’itin, anayabin mata hibofafar.
43 Nang e ako aro i es me ako aro lomu ngarangre aro o re pen nge thomu, mo aro o mit riroala thomu, naro o avalalo thomu.
43 Mar boro enan a rakit sabuw boro roun roun hina’ar bebera’uh a ef hinarufut, run tit isan boro nafokar,
44 Naro o pakerenga selele thomu alavusnga ako o voth a Jerusalem a lok lemi, naro o teu lok, naro o nangseal anral e avele ako aro i ngo a anral relnga e iwe. Na Jerusalem aro ong vus selele, eneke ong ate nang e ako aro God i es me mo i el werer ong nge, kene avele.”
44 hinabat hinayuw hinarab, hinagurus, natunatun wanawanamaim tema’am etei boro hinarouw hinamorob. kabay iti etei boro hinarab hinagurus nasawar, boro men ta hinihamiy ana efanamaim na’inumih, anayabin God ana sabuw baiyawasihimih nan o men i’inanimih!”
45 Na Jisas i eso a Lotu Tepun a Vel a lok lemi na i patea nge areko o tepolal pel nge ole lulu owistetpotnga.
45 Jesu na Tafaror Bar wanawanan run, ana was efanamaim sabuw sawar hiya hima hitotobon itih naatu nunih ufun hitit.
46 Ma i ria or ve, “Nge a God ile erere i ri vene:
46 Iuwih eo, “Buk Atamaninamaim God iti na’atube eo hikirum, ‘Ayu au Bar i yoyoban ana bar, baise kwa kwabai kwabotabir na bainowan hai wawa’ir watu matar!’”
47 Na nge nang elonga Jisas i patoral toko na seng a Lotu Tepun a Vel a lok lemi. Na pris kimangare tomo e pamirealingare nge a Moses ile patorong tomo e toko na sengre ole mukalingare, o sis ako ve, o pun rin a Jisas.
47 Nati’imaim Jesu mar etei Tafaror Baremaim ma sabuw i’obaibiyih. Baise firis ukwarih, Ofafar Bai’obaiyenayah, naatu sabuw hai ukwarih hikok kwanekwan i mi’itube hitarab temorob.
48 Aveto o pavurvur avele, eneke toko na seng alavusnga o engeng nge ile riong nongpolnga ma oa pun ako ve, o nongpol ile riong alavusnga.
48 Baise ef hinunuwet men ta hitita’urimih, anayabin sabuw etei’imak i Jesu ana tur akisin hinonowar naatu men hikok boro tur ta hitasa’ir.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 19, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.