Lucas 12
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Na tokokoere o veliloalo pel ma o pom rintet ma o tepetuntun osivenga. Ma Jisas i panakal ile wainlangaere ve, “Thomu o nakalal thomu nge pokonongare ako ini Parisi ole le apaltetong ako i ranga ve ini yis ako o parong posngati a bret nge, aveto i pawima pen elonga, aro vene mo ole pamirealing a thomu nge, aro i paaolonga lomu vothung kerenga.
1 Nati ana veya’amaim sabuw hiruru’ay ana itinin i sibisib na’atube, naatu sabuw himour kwanekwan efan etei hibai karam hi’a’abinamo hibat. Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “Pharisee hai yeast isan mata toniwa’an, nati sabuw ufuhine ana itinin i gewasin baise wanawanah i rerekabin, imih a tur ao’owen.
2 Na vothung ako i ngo kine, aro i ngo pat panen, na riong ako i ngo kine, aro panen aro or alavusnga olemi mire nge.
2 Abisa hisabuw inu’in boro sabusabuw hinabosair, naatu abisa wa’iwa’irin inu’in boro nirerereb.
3 Na lomu riong alavusnga ako thomu o ria i nge pemliknga, panen aro o nongpol i nge eranga, na lomu riong alavusnga ako thomu o ri ngunngun a engomu nge a vel lemi, panen aro o panongpol i a rem lemi pat.”
3 Abisa guguminamaim kuo boro natit marakawamaim hinanowar, naatu abisa akisimo bar etawan ihir taituwa taininamaim kubitarasib boro bar faifiy wan hinabat hinao rereb.
4 Na Jisas i ria ile wainlangaere ve, “Tho ria thomu thengengekre, o mothong tova o ngange nge areko o pun rin numu peti, aveto aro o oma ur e avele mun a thomu nge.
4 “Au ofonah a tur ao’owen sabuw iyab biya hina’a’asabun isan men kwanabir, anayabin nati ufunamaim boro men abisa ta hinasinaf.
5 Aveto aro tho pathengal thomu nge toko ako aro thomu o ngange nge i. Aro thomu o ngange nge a God, eneke i pavurvur ako aro i pun rin toko ini peti, na nge ile engenging i pavurvur ako aro i asesa ioni a won sesenga nge ako aro ile vusonga avele. I nunganga aro thomu o ngange nge i.
5 Orot yait kwana bibiruw i anao kwananowar. God i kwanabiruw, anayabin biya na’a’asabun ufunamaim ana fair ema’am boro baimakiy ana efanamaim nitaiy kwanare. Imih a tur ao’owen God i kwanabiruw.
6 Na tokokoere o ol men posnga or lim nge toea or aini, ranga ve or ini ur polpolnga. Aveto God ilemi simikalu men omole e avele.
6 Mamu kwikwik etei five hai biyan i two toea tetotobon, baise God boro men kafa’imo nati mamu kikimin ta isan nuhin eburuburumih.
7 Na God ilemi mire senu nge thomu, i pavurvur nge poungomu thoi omole omole titalnga. Na thomu o mothong tova o ngange nge tokokoere, eneke thomu toko omole omole o aolonga nge men puluanga a God itheki.”
7 Na’atube ukwarimaim arib eretei bai’ab tebatabat God i so’ob, imih men kwanabir. Kwa a baiyan i ra’at men mamu kwikwik na’atube.
8 Na Jisas i ria ile wainlangaere ve, “Tho ria thomu, aro ve toko e i ripot a pulua oa lemimi na i ri ve, ‘Tho ini a Jisas ile’ aro Toko Pomnga Itun aro i ria God ile enselre ve, ‘Toko aken ini lek.’
8 A tur ao’owen, orot yait ayu isou sabuw etei nahimaim eo’orereb, Orot Natun auman boro God ana tounamatar etei nahimaim nati orot isan naorereb.
9 Aveto aro ve toko e ikime lelaltun tho, aro Toko Pomnga Itun aro ikime lelaltun mun toko aken a God ile enselre otheki.
9 Baise orot yait sabuw etei nahimaim ayu eyayaubu. Orot Natun auman boro na’atube God ana tounamatar etei nahimaim ibo nayaub.
10 Toko e ako i ri riong kerenga nge a Toko Pomnga Itun, panen i pavurvur ako aro God ilemi simikal ile vothung kerenga aken. Aveto toko e ako i kelelal a God Ioni Riringa, panen aro God ilemi simikal ile vothung kerenga aken avele.
10 Yait Orot Natun isan tur nao kakaf na’at boro nanotawiy, baise orot yait Anun Kakafiyin isan tur kakafin nao nabi’ib boro men nanotawiy.
11 Nge wop lemi ako tokokoere o pamit thomu nge riong, ako a Judare ole lotuonga a vel lemi eve a gavman ole mukalingare otheki, thomu o mothong tova lomumu rit nge lomu lelong ako aro thomu o ri.
11 Baibabatiyi isan hinabuwi kwanan Kou’ay Baremaim, o gawan sabuw nahimaim, o aiwob sabuw nahimaim, men taiyuw wasfafari isan, o tur mi’itube eo isan kwaniyababanamih.
12 Eneke nge wop lemi ako aro thomu oma lelong, God Ioni Riringa aro i opoesal thomu nge riong ako aro thomu o ria or nge.”
12 Anayabin God Anun Kakafiyin nati ana veya’amaim boro tur ni’obaiyi kwanao.”
13 Na toko omole ako ru a pulua oa lemimi i ri a Jisas ve, “Pamirealinga, ria teik pomnga mo aro i omreu emem vovo ako i rin lale ile ur elonga mo i sungu lek.”
13 Rou’ay wanawanahimaim orot ta Jesu iu, “Bai’obaiyenayan, ayu akokok tuwai ana tur ina’owen, tamai momorob ana kwahan nafaram airi ana bow.”
14 Na Jisas i olal ile riong ve, “Teik, lek engenging avele ako aro tho omreu ur areken a thomu paini nge.”
14 Jesu iya’afut eo, “Aro, ayu au ef men ema’am boro anibasit tuwat airi a sawar kwahan ana faram?”
15 Lama Jisas i ria or alavusnga ve, “Thomu o nakalal thomu na o mothong tova o theseal, eneke i pavurvur aro thomu o el mimiong nge lomu ur le pomong avele.”
15 Naatu Jesu tatabir sabuw etei iuwih eo, “Mata toniwa’an sawar moumurih na’in bow isan men mata nananan niwa’an. Anayabin yawas wanatowan boro men orot ana sawar moumurih imaim hinafufun hinitinimih.”
16 Na i ri riong agelalnga a or nge ve, “Toko omole ako i voth kene ia ometa i pavelpol wit monnga pulua.
16 Naatu Jesu oroubon ta eo, “Ana veya ta orot sawar wairafin ana masaw bo ana ub hiyen gewas hiw ro’oh moumurih na’in hiya itah,
17 Lama i ria isivenga ma i ri ve, ‘Pen e ako i pavurvur avele ako aro tho parong lek wit monnga nge. Naro tho oma vava?
17 basit mare ma not. ‘Ayu boro mi’itube ana sinaf? Anayabin iti bay hinafafour efan i boro en.’
18 “‘Aro tho oma vene, aro tho teu lek wit a velre mo aro tho ari mos or alavusnga mo i aolonga. Naro tho parong lek wit monnga nge, tomo nge lek ur elonga.
18 Naatu ana notamaim eo, ‘Ayu boro iti na’atube ana sinaf, bay hai bar atamanih ana ku’uben hinare naatu gagamih ana wowab. Saise au bay ana ya naatu au sawar afa auman imaim ana ya.’
19 Mako aro tho ria sivengek ve, “Lek ur elonga pom rintet ako i pavurvur nge tovu po pulua. Naro tho thau ol tho nge omaing naro tho an ol inga, na tho thin ol inga, na lemi sivengaing aolonga ako aro i voth a tho nge.” ’
19 Imaibo anao, ‘Darik orot, anababatun abow, kwamur manin na’in ana fofonin sawar etei abogaigiwas sawar, imih bounabo hamen ana mare anama gewas, anaa anatom taiyuwu aniyasisir!’
20 “Aveto God i ria i ve, ‘Wong ini ngongong, pan pemlik aro tho eltetpot lom mimiong. Lamo toko e ako aro i el lom ur elonga ako ong krim tuntun i.’”
20 Baise God iu, ‘Kwikwekwe’aw gewas! Boun gugumin boro inamorob naatu a sawar iti ibobogaigiwas boro yait nabow?’”
21 Na Jisas i patopalal ile riong vene, “I vene re ako nge tokokoe areko o parong velilo ole ur elonga na o krim tuntuno i, aveto or ini toko le ur avelengare a God itheki.”
21 Naatu Jesu ana tur yomaninamaim eo, “Imih itinin i ta’imon, sabuw iyab aurih sawar karam hiya tetototo God matanamaim i men sawar wairafih.”
22 Lamako Jisas i ria ile wainlangaere ve, “Na tho ria thomu, o mothong tova lomumu rit nge omu aning ako thomu o el mimiong nge. Na o mothong tova lomumu rit nge lomu teunong ako thomu o teun i a numu peti.
22 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah iuwih eo, “A yawas isan a tur ao’owen men kwaniyababan kwanao, ‘bay boro menamaim anab ana’aan,’ o biya isan kwanao, faifuw boro menamaim anab ana’us.
23 Na mimiong i aolonga nge aning, na toko ini peti i aolonga nge ile teunong.
23 Anayabin it etei taso’ob yawas i sawar gagamin men bay na’atube naatu biyat i sawar gagamin men ar faifuw na’atube.
24 Thomu o thopol vet kakrotre, ako o o won monnga avele na o veliloal won monnga avele, na ole vel avele, ako aro o parong oa aning nge. Aveto God i sung aning a or nge. Na thomu tokokoere o aolonga nge menre ako ro a God itheki.
24 Baise kwanuw mamu awaw kwana’itih, i men me hikwair hitar, masaw hibo, naatu hifour hitab te’aa’umih en, na’atube men bay hai bar hiwowab imaim bay teya’aya’amih en, baise God akisin ebituwih! Imih kwa i God ana sawar gagamin men mamu na’atube!
25 Aro ve toko e ilemi rit nge mimi lolloing, i pavurvur aro ile lemi ritong aken aro i pokespot ile mimiong nge nang omole avele.
25 Isan imih iti sawar isah kwana biyababan ana gewasin i boro abisa namatar? Kwanotanot nati kwana biyababanamaim boro kwamur tabo ayawas tafan hina yara’ah namanin kwanama? Men karam.
26 Na mimiong pokespotnga nge nang omole, ini ur posngati, aveto thomu o pavurvur omanga avele. Maken o mothong tova lomumu rit nge ur relnga pelie.
26 A yababan iti sawar gidigidih isah kwabiyababan men emamatar, aisim sawar gagamih isah kwabiyababan?
27 “Thomu o thopol vet ine won punpolngare ole mitong, ako o um avele na o oma ole teunong avele. Aveto tho ria thomu, Solomon ia nepes a malmaling i pavurvur nge won punpolnga omole ia malmaling avele.
27 “Kwanuw rarab bogay ebatabat kwa’itin, men masaw hitar tebob, o ar faifuw tesasakir en, baise a tur ao’owen aiwob orot Solomon ana bar bonamanamarinamaim ma’am ana veya ana faifuw eo’osen hai gewasih i men iti beran ana gewasin na’atube’emih en.
28 Na God i pateun pilil polpolnga ako i voth ponange, na i penthal lelken, eneke tokokoere o ongtuna i. Na aro ve God i pateun pilil polpolnga aken, aro i pateun rintet senu thomu. Lomu lemioong a God nge kene i posngaingati.
28 Imih kwana’itin, God ar faifuw kutor fotan ius ana itinin gewasin maiyow boun ina’itin baise maras boro nakimow naha’obow nare hinab hinan wairaf wan hina yara’ah na’arah ni’en. Baise kwa i God ana sawar gagamin fai mar etei boro nakaifi ar faifuw nit kwana’osen, aisim a not ebikikimin!
29 Na o mothong tova lomumu rit nge ur kathnga ako aro thomu o an i, na o thin i.
29 Imih men mar etei aa tom isan kwananot kwaniyababanamih.
30 Eneke toko ulue angare ako o lemio a God nge avele, or alavusnga olemi rit nge aning na thinong, aveto omu Vovo ilemi mire nge thomu, aro ve thomu o el ur areken avele, aro thomu o mimi senu avele.
30 Anayabin Eteni Sabuw iti tafaram wanawanan tutufin etei iti sawar isah hinuwet tibiyababan, naatu kwa Tamat iti sawar etei isah kwakok kwabiyababan i so’ob.
31 Aveto aro lomumu rum nge a God ile menong e nepes, naro i sung ur areken a thomu nge.”
31 Baise wan i God ana aiwob kwananuwih kwanab dogoromaim nama, imaibo iti sawar isah kwanot kwabiyababan boro etei nit.
32 Na Jisas i ria ile wainlangaere ve, “Tho theal tetal thomu ranga ve ini sipsipre, na o mothong tova o ngange, eneke omu Vovo ilemi sivenga ve aro i sungu ile menong e nepes a thomu nge.
32 Kwa i ayu au bobaituw na’atube imih men kwanabir, anayabin Tamat aiwob bait isan i ebiyasisir boro nit.
33 Thomu o sungu lomu ur elonga a toko le ur avelengare nge, mo lomu ur sivesivenga ako ro a Pen a Urvet aro i penthal avele, eneke aro i ngo nge umtun le ngoinga ako aro i minra avele. Naro lomu ur sivesivenga aro i vus avele, eneke toko kemonga aro i eso nge avele, naro inan i ariris i avele.
33 Imih a sawar eretei sabuw kabay wairafih ku’uwih tetobon naatu o kabay kubai yababan wairafih kufaramih, saise a kaukut no maramaim inabaib boro men natakweb; a sawar etei maramaim inaya’ay boro men ta nakasiy, o boro men ta bainowan hinabain naatu boro men ta ganidor hina’aanimih en anababatun.
34 Aro thomu o oma venen aken, eneke lomumu i voth nge pen ako lomu ur sivenga i ngo nge.
34 Anayabin o sawar menamaim kuya’aya a not tutufin etei boro imaim na’in.
35 “Na thomu o teun engeng omu teunongre, mo thomu o monsi nge umong, naro lomu the lalainga aro i to
35 “Mar etei inabobuna a ar uwakamukamut inarab, a ramef inito’ab namarakaw o mata nuwinuwin inama, anayabin o men iso’ob boro abisa namatar.
36 ranga ve ini umongare ako o men tetal ole mukalinga ako i lo werer nge sungaling a aning, aro ve i velpol a vel thekia, aro o theppot vel thekia nge i viri viri.
36 Ana’itin akir wairafih hai orot ukwarin tabin ana hiyuwane matabir maiye nan isan hima hikakaif, hai orot ukwarin matabir na etawan rurukikitar ana veya mar ta’imon hinowar naatu etawan hibotawiy rur na’atube.
37 Na sivengaing i voth nge umongare ako ole mukalinga i thopol or ako o the inga, makola i velpol. Tho ria thomu, aro i eltetpot ile tekruk seltunnga naro i ria ile umongare ve aro o menu naro i sung aning a or nge.
37 Anababatun a tur ao’owen, akir wairafih iyab matah nuwinuwin hinama’am hai orot ukwarin namatabir nan na’i’itih ana veya, yasisir boro gagamin maiyow hinab! Anayabin i boro ana akir wairafih na’uwih hinamare naatu orot ukwarin boro bay semosemor ana faifuw na’us bay nasemor nitih hinama hinaa.
38 Na aro ve i velpol nge pemlik lopat, ma i thopol ile umongare ako o monsi lale, aro sivengaing i voth nge umonga areken.
38 Akirwairafih hina bobuna matah nuwinuwin hina ma’am hai orot ukwarin nan natit, o mar natot auman nan natit na’i’itih na’at, boro yasisir gagamin maiyow hinab!
39 Naro lomumu rum lek riong ake, aro ve vel tokoninga ilemi mire nge nang ako toko keminga aro i es me, aro i mit roal toko keminga mo i eso a ile vel lemi avele.
39 Imih iti tur ao i naniyan kwanab naatu kwananot, orot bar matuwan bainowan mowan bainuwinamih enan ana veya nasoso’ob na’at, ana bar boro men nihamiy bainowan mowan nakwib narun nabainuwimih en.
40 Na thomu mun, thomu o thealal, eneke Toko Pomnga Itun aro i es me nge nang ako lomumu rum ve aro i velpol nge, kene avele.”
40 Imih itinin ta’imon i nati, kwa auman kwana bogewas mata nuwinuwin kwanama, anayabin Orot Natun boro men veya kwa kwanotanotamaim natitamih.”
41 Na Pita i nin a Jisas ve, “Toko Pomnga, ong ri riong agelalnga aken a them nge eve a toko alavusngare nge?”
41 Peter eo, “Regah, iti oroubon kuo i aki isai, o sabuw eretei isah kuo?”
42 Na Jisas i olal ile riong ve, “Anga ini toko umonga ako ile lemi rumong i sivenga na i nongal nge ile mukalinga ile riong, e? Ini toko ako ile mukalinga i ria i ve, aro i theal senu ile vel lemiare naro i sung aning a toko umongare nge, nge nang ako i paateal i a or nge.
42 Regah iya’afut eo, “Anababatun a tur ao’owen Akir wairafin orot gewasin naatu ana not rerekabin, orot ukwarin nati akir wairafin boro nab akir wairafih afa isah ni’ukwarin naatu hai bay baitih isan boro ana veya’amaim nitih hinaa.
43 Na aro ve ile mukalinga i lo werer na i thopol ako toko aken i panes senu ile riong, aro i oma vothung sivenga nge toko umonga aken.
43 Anayabin orot ukwarin matabir nan nati akir wairafin bowabow gewasin maiyow bowabow itin, imih iyasisir ana akir wairafin bai yara’ah bowabow gagamin na’in itin!
44 Tho ri nunganga a thomu nge, aro i sung omaing a toko umonga aken nge mo aro i theal ile ur elonga alavusnga.
44 Ana bar wanawanan sawar tutufin etei i akisin i’ukwarin kaif.
45 Aveto aro ve toko umonga aken i ria ienga nge ve, ‘Lek mukalinga i voth palolo naro i lo werer viri viri avele.’ Mako i siso toko umongare tomo nge seng umongare, na i an na i thin thei engenga, mako itheki vaisis.
45 Baise akir wairafin na’at nao, ‘Orot ukwarin bisaise enan, no’om boro ma hamen hamen erurubirabir, imih ayu boro au kokomaim anasinaf.’ Naatu namisir bowabow sabuw, oro’orot baibin nabow narouw kwanekwan ni’a’afiyih, naatu ana kokomaim naa natom kwanekwan nikoko’aw nanan ana veya.
46 Na aro ve ile mukalinga i lo werer nge nang ako toko umonga ilemi rum ile mukalinga ile velpoling nge avele, aro ile mukalinga aken aro i paomelal rintet i naro i pasong i a toko kerengare ole pen.
46 Imaibo Orot ukwarin boro nan natit, veya men nati akir wairafin so’ob ma ekakaifimaim boro nanamih, naatu na isan ana veya boro baimatnuwina’e nama’am nan natit. Naatu orot ukwarin nan natitit ana veya nati akir wairafin boro nab nabeyah natarsisib nisaroun baifanasairayah hai efanamaim bairi hinama.”
47 “Toko umonga ako ilemi mire nge ur ako ile mukalinga i sis ve aro i oma i, aveto i monsi nge ur aken omanga avele, aro i el paomelaling aolonga rintet nge.
47 “Akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i so’ob baise men saife taiyuwin yabuna ana orot ukwarin abisa kok eo’omaim sisinaf, nati orot boro hinawabir biyababan gagamin na’in nab.
48 Aveto toko umonga ako ilemi mire nge ur ako ile mukalinga i sis ve aro i oma i, kene avele, na i oma vothung kerenga, aro i el paomelaling posngati. Na aro ve God i sung ur pulua a toko e nge, aken aro God i engeng ve aro toko aken i olal werer i, nge ur pulua. Na aro ve God i sung ur pulua rintet a toko e nge, aken aro God i engeng ve aro toko aken i olal werer i, nge ur pulua rintet.”
48 Baise akir wairafin ana orot ukwarin abisa sinafumih kokok i men so’ob, naatu isisinaf kwanekwan biyababan enunuwih boro au hamenamo hinawabir biyan nababan. Sabuw iyab sawar gagamin na’in tebaib, i na’atube sawar gagamin na’in boro wan hinay maiye. Orot yait gagamin anababatun tibitin i auman boro gagamin anababatun isan hinafefeyan nitih maiye.
49 Jisas i ria or ve, “Tho velpol mo aro tho sungu a God ile won sesenga a tokokoere nge ake ru a ulue. Na lemik ako ve, won sesenga aken i anlel lale.
49 “Ayu i wairaf abai iti tafaram afuninamih ana atit, au kok gagamin na’in i mi’itube iti tafaram marasika tabusuruf ta’arah.
50 Naro matheong i seltun tho ranga ve ini thei ako i seltun toko ako i el paninuong. Na lemik kerere, i pavurvur ako aro matheong areken i vus.
50 Ayu i bapataito fokarin maiyow nou’umaim ema’am boro wanawanan ana run anab, imih boun dogorou wanawanan i yababan awan karatan ama anotanot anan yomanin anisawar imaibo nuhunafot!
51 Lomum rum ako ve, tho velpol mo aro tho pavelpol lemi moring a ulue ake? Avele, aro tho omreu tokokoere.
51 Kwa kwanotanot ayu i tufuw abai tafaramamaim ana? En, a tur ao’owen, ayu i men tufuw abai anamih, baise kauseb abai ana.
52 Na i patea ponange na evelelnga ol, ako a vel omole toko or lim ole ngarang pel naro or me oa epee na or aini oa epee na or aini ole ngarang or me, eneke pelie olemio a tho nge, na pelie avele.
52 Mar iti boun orot aawan natunatunawat nah etei five boro hinakusib tounu rounane hinabat rou’ab rounane hinabat taiyuwih hinakusib hinigamigam.
53 Avovoengaere aro ole ngarang otutunre, naro otutunre ole ngarang otitemaere. Na aninaengaere ole ngarang otutun sengengaere, na otutun sengengaere ole ngarang oninaere. Na sengre ome otiteviere aro ole ngarangtun pel.”
53 Kek tamah hairi boro taiyuwih hinakusib hinagam. Babitai hinah hairi boro hinakusib hinagam na’atube babine rawan babin hairi boro hinakusib hinagam.”
54 Na Jisas i ria toko puluangare ve, “Thomu o thopol vit theki ako i esa me, na thomu o ate i ma o ri ve, ‘Aro vit i mol.’ Mako vit i molu.
54 Jesu sabuw isah iban eo maiye, “Veya ra’iyinane sakuk nayen nabi’afar badowan kwana’i’itin ana maramaim, kwa boro mar ta’imon kwanao, ‘boun boro toun nayar’, naatu toun eyarayar.
55 Na thomu o rov thue ako i thu me, na thomu o ate ako ini nang po, ma o ri ve, ‘Aro pen i velvel.’ Mako i velpol ma i velvel.
55 Naatu gurufune gagub nayen narab kwananowar kwa boro kwanao, Veya boro nararan, naatu veya erararan.
56 Thomu ini toko le apaltetongare, thomu o thopol ulue na sepsa ma o ate ur ako aro i velpol. Na thomu o thopol lek omaing, aveto numu plong ve aro o ate ur ako God aro i oma i, nge wop lemi ake.”
56 Wanawanan rerekabih! Me kamar hai sawar naatu gagub wanawanan hai sawar abisa temamatar i kwa’itah kwa’inanen kwaso’ob kwa’o. Baise aisim sawar abisa iti boun temamatar hai yabih men kwaso’ob?
57 Jisas i ria or ve, “Numu plong ve aro thomu o panes vothung vengvenga.
57 Aisim sawar abisa gewasin sinaf isan men taiyuw kwabibabatiyi?
58 Aro ve toko e i ri ve i pamit ong nge riong, na i wol ong a rionga a vel, aro ong pavengveng rum so lom riong tomo nge i. Aro vene mo, aro i ti wong a rionga a vel la, naro riong nongpolnga aro i sung wong a lososthonga imeni, naro i paeso wong a mang a midenga lemi.
58 Sabuw baibatiyih isan hinabuwi kwanan inasinaftobon airi kwanayabuna kwanitounuw, imaibo kwananan baibatiyenamaim kwanatit. Baise o men inasisinaf na’at, i boro nabuw narab natain kwekwetar kwanan baibabatiyenayan orot nanamaim kwanatit naatu i boro nabuw furisiman nitih hinabuwi dibur hina yariyi.
59 Tho ria wong, aro wong voth nge, i pavurvur ako aro, sivengom, wong pavus umtun ako o paateal i a wong nge.”
59 A tur ao’owen, o boro dibur bar imaim inama agim hio na’atube inibaiyan imaibo boro dibur barene hinabotaiti inatit.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.