Gálatas 4
God Ile Riong Kinnga Ponganga nge Mangsengre Okei (MBH) vs AAI
1 Aro tho ri molusu tel mun lek riong a thomu nge. Na aro ve toko itun e, aro itema ile ur elonga aken ini ile, eneke panen aro ve itema i rin, aro i el ile ur elonga aken, aveto nge ile posngaing rongan itema i theal i ranga ve ako ini ile toko um polpolonga.
1 Tur tabo anao maiye kwana’itin, orot emomorob nati tot buyoy tutufin etei i natun kek nowan, baise nati kek i akir mowan na’atube boro hinao’waiwin, ana bowabow hinabowawain, anayabin i kek sosof.
2 Na toko e i theal itun na ile ur elonga, i pavurvur nge nang ako itema i ateal i lale ve aro i sungu ol i a imeni.
2 Kek sosof ana veya na orot namamatar ana founamaim, orot gagamih afa nati kek boro hinakaif, naatu ana sawar tutufin etei auman boro hinakaif nanan tamah ana kwamur ya’iyai na’atube nab, imaibo ana sawar tutufin etei boro hinaya’abun umanamaim nayen.
3 Na i vene mun nge it Judare, nomenga Moses ile patorong i theal it ranga ve ini it ini toko um polpolongare.
3 Ef i nati ta’imon it isat na’atube matar, it kek na’atube tai’akir iti tafaram hai afiy kakafih hibonawiyit, tanot boro imaim hitiyawasit.
4 Aveto nge nang ako God i ateal i, i pakeu Itun a it nge me. Ma seng ulue anga i pop i ma Moses ile patorong i theal mun i.
4 Baise veya anababatun na titit ana maramaim, God taiyuwin Natun iyafar na tafaram babin natun na’atube taub yai, Jew sabuw hai ofafar babanamaim ma.
5 Na i velpol mo aro i eltetpot it nge a Moses ile patorong ile thealing lemi mo aro it ol ini a God itutunre.
5 Sabuw iyab ofafar babanamaim hima’am tobon botaitih, saise it mi’itube tatan God natunatun tatamatar.
6 Ma God i pakeu Itun Ioni Riringa a it nge me, eneke it ini itutunre ol. Na Oni Riringa aken i pavurpol lemir mo aro te nong a God nge ve, “Vovo, Vovo.”
6 Natunatun baiturobe isan, God Natun Anun Kakafiyin iyafar it dogorot wanawanan rerey eo, “Abba, Tamaiya!”
7 Mako thomu ini toko um polpolongare nge a Moses ile patorong panesnga avele ol, thomu ini a God itutunre ol. Aken kene aro thomu o el mun ile ur sivesivenga, eneke thomu ini itutunre.
7 Imih kwa i men akir sabuw, baise God natunatun, naatu kwa i kwana natunatun kwamatar, imih toto buyoy tutufin etei God nowan boro natunatun nitih.
8 Nomenga ako lomumu mire nge a God avele, ma thomu ini um polpolongare nge god le apaltetongare.
8 Marasika kwa God men kwaso’ob imih tafaram hai afiy isah kwai’akir, nati i men God hai babatun.
9 Aveto ponange thomu o elo a God a lomumu, eve aro tho ri ve, God i elo thomu a i nge. Na i vova ake lomumu werero mun nge god le apaltetongare ako or ini ur polpolnga na ole engenging avele, e? Akennga thomu o velpol werer mun ini ole um polpolongare.
9 Baise boun i kwa God kwasu’ub naatu God kwa su’ubi, naatu mi’itube iban maiye kwakokok kwanamatabir wagabur ririmih naatu murubih kwani’uf nunihimih. Aisim kwakokok iban hai akir kwanamatar maiye.
10 Na thomu o panes rum Judare ole vothung nge nang rialongare, na nge ngovre, na nge tovu pore, na nge ole aning aolonga a nangre.
10 Kwa i tafaror hai veya gagamih, sumar yomanih hai hiyuw, mour hai veya gagamih naatu kwamur yomanih veya gagamih imaim a not gagamin kwabitin, kwanotanot boro imaim yawas kwanab.
11 Ma lemik i voth nge thomu na tho ngange nge vothung ako thomu o oma i, aro vene mo lek omaing ako tho oma i a thomu nge aro ini ur polpolnga.
11 Bowabow nati na’atube kwasisinaf i ayu abirubir, nati ana itinin kwa baibaisi isan asisinaf i yabin en?
12 Na tho nong engeng nge thomu titeikre, aro thomu o panes lek vothung, eneke tho panes lomu vothung ako tho panes a Moses ile patorong avele, nge ako tho voth tomo nge thomu. Na nge wop lemi aken thomu o oma vothung kerenga e avele a tho nge.
12 Ayu ana kwabe amatar bairi tama’am ana veya, ayu isou men kafai kakafin ta kwasinaf. Imih taitu ao’ototofari ayu’ube kwanamatar.
13 Na lomumu mire nge ako tho es tel a lomu pen, eneke nik multhang. Make tho panongpol thomu nge Panongpolong Sivenga.
13 Kwaso’ob ayu boubuntoro’ot Tur Gewasin kwa isa abai anan ana veya i sawow auman baise a binan kwanowar.
14 Na ni multhanging ako a tho nge i sung matheong a thomu nge, aveto thomu o lel kimomu nge tho avele, aveto thomu o nongpoo inga tho ranga ve ako tho ini a God ile ensel omole eve ini a Krais Jisas isivenga.
14 Basit, ayu biyou sawowomaim iwa’an kwa rurutubuni na’atube, kwa men kafai ayu kwanuw furuwu o kwahaiwu, baise au merar kwayi kwabuwu God ana tounamatar ta na’atube, naatu Keriso Jesu ana merar kwatay kwatabaib na’atube ayu kwabuwu.
15 Na nge wop lemi aken, thomu o voth vosal na lomumu i sivenga nge tho. Na lomu voth vosaling aken i vana la ol? Tho ria thomu nunganga, nge wop lemi ako tho voth tomo nge thomu, ma thomu o lelalo ur e avele nge tho, na tova ve o pavurvur mun nge thekumu eltetpotnga, aro o sungu mun i a tho nge.
15 Kwa ayasisir i ra’at, baise boun abistan matar? Ayu boro iti na’atube kwa isa atao, “Matah hitabobotaitenamih tim mata kwatabotaiten, ayu kwatitu.”
16 Ave ponange rongan tho ri riong nunganga a thomu nge, ave thomu o rivenga tho ini lomu ngarang.
16 Ana itinin i ayu ana kwa arakit amatar, anayabin ayu tur anababatun ao kwanowar imih i?
17 Areko o panongpol thomu nge panongpolong relnga, o engeng ve aro o ri ololo thomu, aveto ole omaing aken i sivenga avele. Na o ri ve o atiteu it mo aro lomumu i engeng ol a or nge.
17 Nati sabuw baifuwenayah hai kok gagamin i kwa hinabuwi isah kwanarabon ayu kwanihamiyu, baise men kwa a gewasin isan tisisinaf. Nati hai not i kwa hinabuwi i hai gewasin isan.
18 Na aro ve toko e i engeng nge omaing omanga, aken i sivenga tova ve ini omaing sivenga. Evelelnga aro thomu o oma venen aken. Na o mothong tova o oma inga nge, tova tho voth tomo nge thomu.
18 Sabuw hai kok gagamin kwa buwi rabon kou’ay ta’amaim i gewasin naatu anayabin gewasinamaim i basit, baise men ayu nati’imaim ana ma’ama hinasinafumih.
19 Na thomu tutukre, tho rov werer mun sisisong nge thomu ranga ve ini seng ako i rov sisisong nge popong. Na sisisong aken aro i voth a tho nge i pavurvur nge nang ako aro thomu o velpol ranga ve ini ol i a Krais.
19 Are natunatu, babin taubumih biyababan ebaib na’atube, ayu biyababan ta’imon kwa isa abai anan kwa a’itinin Keriso’obe kwanamatar imaibo nuhunafot.
20 Na tho sis rintet ve aro tho voth tomo nge thomu mo aro tho eksing ol lek riong mo aro tho ri mosnga ol nge thomu, eneke lemik kerere nge thomu.
20 Au notamaim anotanot boun mi’itube biyamaim atatit saise kwa isa abisa anotanot atao kwatanowar, boun men aso’ob abisa boro ayu kwa isa anao.
21 Tho ri ve tho nin thomu toko na seng areko o sis ve aro o panes a Moses ile patorong. Ava lomumu rum senu nge ur ako Moses ile patorong i ri nge rongan.
21 Kwa iyab ofafar babanamaim kwama’am akokok anibatiy, kwa ofafar eo’oban naniyan kwabaib?
22 Na God ile erere i ri ve, Abraham itun tomonnga or aini, na itun tomonnga omole ile seng um polpolonga a Hagar i pop i, na itun aininga iewo sengenga a Sara i pop i.
22 Iti na’atube hikirum ema’am, Abraham natunatun i rou’ab. Natun ta i akir babin biyanane, natun ta i aawan anababatun biyanane.
23 Na seng um polpolonga aken rongan i pavurvur nge popong na i pop a Abraham itun tomonnga omole, aveto panen nge ako Abraham ome a Sara o pavurvur ol nge wain pavelpolnga avele, Sara ako ini seng um polpolonga avele, kene i poppot mun a Abraham itun tomonnga omole, eneke God i panes ile riong ako i kin i tomo nge a Abraham ma i pavelpol i.
23 Natun iti akir babin biyanane i tufuw maiyow tufuw, baise natun ta i aawan anababatun biyanane tutufuw i God ana omatanenamaim tufuw.
24 Seng or aini ake nge tenesing ake o patongrum a God ile riong kinnga or aini aken. Na seng um polpolonga ako ini a Hagar i patongrum a God ile riong kinnga ako i sunga i a Moses nge a tete a Sainai, mako ile wainlangaere o velpol ma ini toko um polpolongare.
24 Iti sawar tana’i’itin gewas i oroubon na’atube. Baibin rou’ab hairi hai itinin i obaibasit rou’ab. Obaibasit wantoro’ot i oyaw Sinai isan, naatu nati’imaim iyab hitutufuw i akir na’atube hitufuw. Nati i Hagar natunatun.
25 Na Hagar i patongrum ine tete a Sainai ako a Arebia na i patongrum mun rem pomnga a Jerusalem ako ponange, eneke Jerusalem angare o voth ini toko um polpolongare nge a Moses ile patorong panesnga.
25 Naatu oyaw Sinai i Arabia wanawananamaim ebatabat, imih nati i Hagar ana itinin, naatu boun ana veya Hagar ana itinin i nati Jerusalem bar meraramaim ta’i’itin, anayabin i natunatun bairi i akir sabuw.
26 Aveto Jerusalem Pen a Urvet anga i voth ini rem um polpolonga avele, na i ranga ve ini a Sara na rem aken i ranga ve ini niner.
26 Baise mar ana Jerusalem i roufamen, naatu nati babin i it hinat.
27 Eneke God ile erere i ri vene,
27 Bukamaim hikikirum eo na’atube, “Babin o yait a’ar, aur kek en, iniyasisir, inakawasa, fana aumetawat na’in iniwow, anayabin o kek hai tufuw ana biyababan men itatam. Baise babin yait taubu’e, a’arin ma’am ana kek boro moumurih na’in hinatufuw, naatu babin aawan auman boro nanatabir.”
28 Na titeikre, thomu o ranga ve ini a Sara itun a Aisak, eneke thomu o velpol ini a God itutunre a ile riong kinnga lemi, ranga ve ini a God ile riong kinnga ako i pavelpola a Aisak ma ini a Abraham itun.
28 Imih taitu, kwa i God ana omatanen natunatun Isaac eo’omatan na’atube.
29 Na nomenga Hagar itun ako i velpol nge a God ile riong kinnga avele, ini ile ngarang nge a Sara itun ako God Ioni Riringa i pavelpol i. Na i vene mun ponange ako Moses ile patorong panesngare ole ngarang nge a Jisas ilengare.
29 Nati ana veya’amaim kek tufuw maiyow tutufuw misir kek Anun Kakafiyin
30 Aveto God ile erere i ri vava? I ri vene:
30 Baise bukamaim mi’itube eo? “Akir babin natun hairi kwanunih titit, anayabin akir babin natun boro men karam roufamen babin natun tamah ana toto ana buyoy turin nabaimih.”
31 Na titeikre, lek riong ake i pathengal it ve, it ini seng um polpolonga itutunre avele, aveto it ini seng um polpolonga avele itutunre.
31 Isan imih taitu, it i men akir babin natunatunamih, baise roufamen babin natunatun.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.